Od avgusta 2023., kada je protiv Dodika podignuta optužnica zbog nepoštivanja odluka visokog predstavnika, predsjednik entiteta Republika Srpska se po prvi put našao u situaciji koju ne može kontrolisati. Koliko je situacija shvaćena ozbiljno govori činjenica da se borba za spasavanje Dodika sa skromnih i isforsiranih protesta njegovih pristalica pred sudom premjestila u skupštinske klupe entitetskog parlamenta
Piše: Maja BJELAJAC
Iza predsjednika RS Milorada Dodika teška je godina, a kako stvari stoje i ova, 2025., ne obećava mu ništa dobro. Nakon višedecenijske vladavine Dodik se suočava s vrlo ozbiljnim izazovima na nekoliko frontova istovremeno: suđenjem zvog nepoštivanja odluka visokog predstavnika, širenjem sankcija na njegove saradnike, članove porodice i bliske im firme, nedostatkom novca u budžetu koji je do skora čuvao socijalni mir…
Sumorno je i na političkom polju: na proteklim lokalnim izborima SNSD je izgubio Banjaluku, a stvari unutar stranke i njenih koalicionih partnera zakomplikovali su ne samo lokalni izbori, već i uvođenje nasljednika, Igora Dodika, u ozbiljniju političku igru, piše Valter.
Prvi put ne krije strah
Prema reakcijama iz Republike Srpske, najopasnijom po Dodikov opstanak na vlasti čini se pravosudna bitka u procesu koji se odvija pred Sudom BiH.
Od avgusta 2023. godine, kada je protiv Dodika podignuta optužnica zbog nepoštivanja odluka visokog predstavnika Christiana Schmidta, predsjednik entiteta Republika Srpska se po prvi put našao u situaciji koju ne može kontrolisati. Suočen je s ozbiljnom namjerom državnog pravosuđa da ga procesuira ali, ovoga puta, bez poluga na koje je navikao – pravosudnih institucija Republike Srpske.
Koliko je ova situacija shvaćena ozbiljno govori činjenica da se borba za spasavanje Dodika sa skromnih i isforsiranih protesta njegovih pristalica pred sudom premjestila u skupštinske klupe entitetskog parlamenta.
Tako se Narodna Skupština RS na posebnoj sjednici krajem decembra stavila u službu Milorada Dodika, donošenjem zaključaka čija je srž obustava “politički montiranog procesa” protiv predsjednika RS.
Do koje mjere je predsjednik RS spreman braniti svoju poziciju rekao je u intervjuu 8. januara za RTRS, naglasivši da “neće uspjeti pokušaji rušenja, kažnjavanja i zabrane političkog djelovanja”.
– Ukoliko bude takva odluka, šta god ko pričao, istog trenutka ćete imati skupštinsku odluku o izdvajanju iz BiH i referendum o nezavisnosti Republike Srpske – zaprijetio je Dodik.
No, ove prijetnje otcjepljenjem malo ko više uzima za ozbiljno, s obzirom da ih predsjednik RS kontinuirano koristi za dizanje tenzija, dok je apsolutno svjestan da međunarodna zajednica to nikada neće dopustiti.
Predsjednik Upravnog odbora Transparency International BiH Srđan Blagovčanin kaže da, kada bi se nekim slučajem Dodiku i izrekla mjera zabrane političkog djelovanja – to bi za njega, zapravo, bio častan izlaz iz situacije u kojoj je i od njega bi napravio žrtvu i heroja.
– Čini mi se da njega više plaši obruč istraga koji se sve više steže zbog masovnih i sistematskih zločina korupcije koje je počinio sa organizovanom kriminalnom organizacijom na čijem je čelu. Dakako, svjestan je da u situaciji kada brod tone biće nepregledan red svjedoka saradnika koji bi da spase sebe, dodatno potopili njega, a teško da može biti i jedne ozbiljne velike korupcionaške afere koja je mogla proći bez njega, imajući u vidu sistem vladavine koji je uspostavio, a koji zapravo graniči sa gotovo u potpunosti ogoljenom diktaturom – kaže Blagovčanin.
Crne liste i zavrtanje izvora finansiranja
Po pitanju odlučnosti državnih institucija, ništa manje zastrašujuće po Dodika nije bilo ni hapšenje ministra sigurnosti BiH Nenada Nešića. Ova pokazna vježba bh. pravosuđa stavila je do znanja da u pritvorskoj jedinici, preko noći, može osvanuti i neko “veliko ime”, poput državnog ministra.
Moguće je da su zbog toga Dodikove reakcije na hapšenje u par dana prešle put od izrazite podrške Nešiću, pa do prisjećanja da je prije nekoliko godina “bilo nekih indicija” o Nešićevom kriminalu.
– Potpuno je neprihvatljiv postupak koji je Tužilaštvo BiH pokrenulo protiv ministra sigurnosti BiH Nenada Nešića. Ovakav način rada predstavlja progone kadrova iz Republike Srpske s ciljem njene destabilizacije – izjavio je Dodik istog dana kada je Nešić uhapšen.
Desetak dana kasnije, predsjednik RS nije više tako gorljivo branio uhapšenog ministra sigurnosti BiH:
– Ako se pokaže da je Nešić učestvovao u nekim kriminalnim aktivnostima, nemam ništa protiv da bude procesuiran. Ima i kod Srba bitangi, lopova, kriminalaca, uopšte ne tvrdim da ih nema.
Još jedna od stavki koje prijete Dodikovoj vlasti i poslovanju njegovog okruženja je američka crna lista. Iako je 2019. samouvjereno govorio da mu je čast što je pod sankcijama, a prošle godine ih je nazvao čak i smiješnim, kada su banke počele zatvarati račune sankcionisanim licima i firmama, više nikome u RS nije bilo smiješno.
Američko ministarstvo finansija stavilo je do znanja da pažljivo prati tokove novca u manjem bh. entitetu pa se krug sankcija proširio na pojedince i firme bliske porodici Dodik. Koliko su SAD riješene da stegnu obruč oko predsjednika RS govori i činjenica da su firme Infinity International i Sirius 2010 u junu stavljene na američku crnu listu.
Mjesec kasnije u Banjaluci je osnovana firma Invictus Technology Group, koja bi se trebala baviti poslovima u IT sektoru a čiji su osnivači bili čelni ljudi nekih od sankcionisanih firmi. Međutim, plan da ove firme nastave poslovanje sankcionisanih kompanija vrlo brzo je pao u vodu jer su banke odustale od saradnje sa njima.
„Dodik i njegova porodica i dalje se oslanjaju na pouzdane saradnike za prikrivanje njihovih veza sa novim poslovima, čime se bogate oni i saradnici, a u tom procesu pokušavaju da zaobiđu američke sankcije“, rekao je Bradley T. Smith, vršilac dužnosti podsekretara Ministarstva za terorizam i finansijske obavještajne poslove i naglasio da će “SAD nastaviti da razotkrivaju ove napore, te da pozivaju na odgovornost pojedince koji omogućavaju ove sheme“.
Hobotnici počinje da otpadaju kraci
Sam Dodik je pod američkim sankcijama od 2017. zbog prijetnji Dejtonskom mirovnom sporazumu, a stavljen je na listu ponovo 2022. godine i zbog povezanosti sa korupcijom na Zapadnom Balkanu.
O efektima sankcija Srđan Blagovčanin kaže:
– Hirurški precizno targetirale su udruženi zločinački poduhvat ili organizovanu kriminalnu grupu kojom je upravljao, presjekavši joj ključni izvor priliva novca iz budžeta – javne nabavke.
Ističući da se radi o nezamislivim razmjerama korupcije, Blagovčanin podsjeća da su stotine miliona poharane iz budžeta “pa je postalo teško razgraničinit gdje završava budžet a gdje počinje imovina prve porodice, kumova, rodbine, saradnika u tom zločinačkom poduhvatu”.
Predsjednik UO Transparenci International BiH na kraju zaključuje:
– Ovakve sankcije i izolaciju kriminalna hobotnica Milorada Dodika sasvim sigurno ne može dugoročno izdržati, i oko toga nema sumnje. Otvoreno pitanje jeste koliko štete on i njegova oligarhija mogu izazvati do konačnog sloma.
Složenu situaciju za Milorada Dodika dodatno opterećuje činjenica da novca u budžetu RS nema, pa se godinama čuvan socijalni mir u ovoj fazi Dodikove vladavinje čini dosta krhkim.
I politička situacija u ovom bh. entitetu daleko je od idealne. SNSD-ov kandidat za gradonačelnika Banjaluke već dva izborna ciklusa zaredom gubi od PDP-ovog Draška Stanivukovića.
Nakon posljednjih lokalnih izbora pokazalo se, što je i sam Dodik potvrdio, da svi koalicioni partneri SNSD-a nisu podržali njihovog kandidata za gradonačelnika Banjaluke, Nikolu Šobota. Koalicione odnose opterećuju i sukobi koji već dugo tinjaju – u raspadu je DEMOS, partija na čijem je čelu Nedeljko Čubrilović, ministar saobraćaja i veza RS. Krajem prošle godine mediji su objavili da su tri poslanika DEMOS-a u Narodnoj skupštini RS tražila od Vlade smjenu svog predsjednika stranke s mjesta ministra saobraćaja i veza. Jedan broj odbornika ove partije prešao je u redove SNSD-a, pa se rasulo ove stranke čini prilično izvjesnim.
Iz pojedinih izvora mogla se takođe čuti informacija da je jednom broju funkcionera SNSD-a zasmetao vrtoglav uspon Igora Dodika unutar ove stranke.
Mlađi Dodik je u februaru prošle godine imenovan za organizacionog sekretara SNSD-a, a njegov uticaj u stranci, naročito nakon što je ova partija izgubila mjesto gradonačelnika Banjaluke, počeo je ljuljati pozicije starijih kadrova.
U političkom smislu, predsjedniku Republike Srpske zasigurno nije pomogla ni trenutna situacija u Srbiji: studentski protesti nakon tragedije u Novom Sadu poljuljali su do sada neprikosnovenu vlast Aleksandra Vučića, bez čijeg savezništva bi politička budućnost Milorada Dodika bila na mnogo labavijim nogama.
(Valter portal)
