Pričao oko prezimena nije nimalo bezazlena, a još manje se može reći da nema veze s rodnom ravnopravnošću. Naime – svi koji žele da žive u društvu jednakih mogućnosti i rodne ravnopravnosti trebali bi se zapitati koliko same žene mijenjajući prezime prilikom udaje podupiru opstanak patrijarhata, svjesno ili nesvjesno
Piše: Maja GASAL
Prema podacima Agencije za statistiku Bosne i Hercegovine u 2022. godini sklopljeno je 17.427 brakova. Najveći broj brakova sklopljen je među supružnicima u dobi između 25 i 29 godina, u dobi kada se uglavnom o životu malo zna. Za mnoge je to i prvi susret s birokracijom i skupljanjem dokumentacije, između ostalog i za promjenu prezimena jer – udajom žena prestaje biti svoja, postaje njegova (udajom muževljevo prezime ulazi i u rodni list!) i to valjda treba pokazati cijelom svijetu, za mnoge je to jedan od najradosnijih trenutaka u životu.
Promjena prezimena sklapanjem braka
Ne postoje zvanični podaci o tome koliko žena je usljed udaje promijenilo prezime, a koliko ih je zadržalo vlastito. Važno je naglasiti da i one žene koje su svom prezimenu dodale muževljevo su također u obavezi izvršiti promjenu prezimena, doslovno proći svu proceduru kao da su nisu ni zadržale svoje prezime uz muževljevo, za razliku od žena koje su usljed udaje dale izjavu da će smo zadržati svoje prezime. Budući da ne postoje zvanični podaci o tome koliko je žena prilikom sklapanja braka promijenilo prezime, a koliko zadržalo samo svoje, u narednoj kalkulaciji pretpostavimo da je oko 1% žena zadržalo samo svoje, dok je 99% žena usljed udaje promijenilo prezime. Ako je u 2022. godini sklopljeno 17.427 brakova, to znači da je 17.252 žena u 2022. godini bilo u proceduri za promjenu prezimena i svih ličnih dokumenata nakon sklapanja braka.
Prvo bračno jutro
I dok sada već suprug spava, supruga trkom do nadležnih institucija. Za početak najbitnije je promijeniti ličnu kartu u nadležnom MUP-u za šta je potrebno, osim stare lične karte, izvod iz matične knjige rođenih (matični ured/opština), izvod iz matične knjige državljana (matični ured/opština) i uplata naknade (pošta/banka) za izdavanje lične karte koja košta 18 KM, pri čemu se i obrada uplatnice naplaćuje oko 4KM u banci ili pošti.
Udajom žena najčešće mijenja i mjesto prebivališta, pa je u obavezi promijeniti i podatke o tome. Važno je imati na umu da se žena treba prijaviti tamo gdje će zaista i živjeti sa supružnikom i eventualno tokom bračne zajednice ulagati u stambenu jedinicu. Za prijavu prebivališta i adrese državljani/ke BiH su dužni MUP-u priložiti dokaz da imaju valjan osnov za prebivalište na adresi na kojoj se prijavljuju: dokaz o vlasništvu ili suvlasništvu ili posjedu stana, kuće ili drugog objekta za stanovanje ili ovjeren ugovor o zakupu ili podstanarskom odnosu uz ovjeren dokaz o vlasništvu ili suvlasništvu ili posjedu stanodavca ili potvrda da se pred nadležnim organom vodi spor o vlasništvu, odnosno da je pokrenut postupak legalizacije ili uknjižavanja objekta, stana ili kuće na adresi na kojoj se prijavljuje prebivalište.
Nakon lične karte s novim prezimenom treba promijeniti i ostalu ličnu dokumentaciju, te iako su možda neki od narednih dokumenata važeći, neki čak i u narednih deset godina, mi ipak moramo pokrenuti procedure i platiti sve potrebno kao da tek po prvi put apliciramo za te dokumente: novi pasoš – 50 KM (plus ca. 4KM obrada uplatnice u banci ili pošti), vozačka dozvola – 60 KM (plus ca. 4KM obrada uplatnice u banci ili pošti), zdravstvena knjižica, bankovne kartice (nova debitna kartica 12 KM, nova kreditna kartica 35KM, a ukoliko su neke od nevjesta samozaposlene, poduzenice ili direktorice, odnosno ovlašteno lice u firmi ili organizaciji/udruženju, slijede dodatni troškovi za izmjenu statuta, deponovanih potpisa, vizit karti, poslovnih računa/kartica, te za one koje imaju dvojna državljanstva slijedi procedura i dodatni troškovi za izmjenu domovnice/putovnice i slično. Ali, sve za ljubav!
Procjena je da ovaj proces, ne uzimajući u obzir gorivo, utrošeno vrijeme, uzimanje slobodnih dana za završavanje ove papirologije, jer uredi mahom sa strankama rade do 13h i slično, košta oko 200 KM što znači da samo promjena prezimena nakon udaje u budžete na raznim nivoima donosi oko 3.5 miliona KM (17.252 x 200 KM).
Da, to nam je naša borba dala.
No, krenimo dalje.
A dođe razvod!
Prema podacima Agencije za statistiku u 2022. godini je evidentirano 2.865 razvoda. Dakle, 2.865 žena će se sada naći u potrebi ili želji za promjenom prezimena, odnosno vraćanja na svoje prezime prije braka. Za ovaj postupak potrebno je ni manje ni više već 12 dokumenata, dobar džep i nekoliko radnih dana, odnosno slobodnih dana kako biste sve na vrijeme predale, s tim da treba imati na umu da svu potrebnu dokumentaciju nije moguće izvaditi po mjestu prebivališta, jer se neki dokumenti vade u mjestu rođenja.

Za promjenu prezimena nakon razvoda potrebno je imati: Izvod iz matične knjige rođenih (rodni list – Općina); Izvod iz matične knjige vjenčanih (vjenčani list – općina vjenčanja) i uvjerenje o slobodnom bračnom statusu (općina rođenja); Uvjerenje o državljanstvu (općina); Uvjerenje matičara iz mjesta rođenja da lice u posljednjih pet godina nije mijenjalo ime, prezime, lično ime (općina); ovjerena fotokopija presude o razvodu braka (ukoliko je nema, potrebno je podnijeti zahtjev sudu); Uvjerenje Suda da se protiv podnositeljice zahtjeva ne vodi krivični postupak (općinski sud) – 15 KM takse; Uvjerenje Uprave za indirektno oporezivanje da nema dugova (Zahtjev za izdavanje uvjerenja licu koje nije upisano u jedinstveni registar obveznika indirektnih poreza UIO) za šta je potrebno izvšiti uplatu na dvije jednke uplatnice – ista osnova i svrha, a razlika u vrsti prihoda koja se navodi, i na jednu se uplaćuje 10KM, a na drugu 20 KM i banci 6 KM za obradu ove dvije uplatnice što u konačnici iznosi 36 KM; Uvjerenje Porezne uprave da nemate neizmirenih obaveza (PU FBiH) – 15 KM takse koja se za one kojima je prebivalište u Kantonu Sarajevo kupuje u Financijsko-informatičkoj agenciji – FIA, a sama obrada zahtjeva za izdavanje Uvjerenja traje pet radnih dana; Uvjerenje o prebivalištu i kretanju (MUP) – 5 KM takse; ovjerena kopija lične karte – nekad traže da se kupe takse za ovjeru, a nekad ne; u općini ovjerena izjava u kojoj navodi da od sada želi koristiti drugo prezime (bilo koja općina); 8 KM kantonalne administrativne takse za Zahtjev za promjenu prezimena koji se predaje sa svom prethodno navedenom dokumentacijom u MUP-u, Odjel za građanska prava. Kada se sve navedeno zbroji, opet ne uzimajući u obzir gorivo, naknade za parking, utošeno vrijeme, slobodne dane koji se moraju uzeti kako bi se sve završilo, pa samim time će zbog ovoga i platna lista izgledati drugačije, samo za dokumentaciju koju je potrebno priložiti uz Zahtjev za promjenu prezimena potrebno je izdvojiti oko 80 KM.
Ali, i to je ljubav!
Kada „raspuštenica, nezahvalnica, ufurana feministkinja, štovateljica zapadnih vrijednosti, rušiteljica tradicionalnih vrijednosti“ dobije Rješenje o promjeni prezimena, slijedi zamjena lične karte (18 KM plus 4 KM za obradu uplatnice); zamjena vozačke dozvole (60 KM plus 4 KM za obradu uplatnice) zamjena pasoša (50 KM plus 4 KM za obradu uplatnice), 12 KM za reizdavanje nove debitne kartice, 35KM za reizdavanje nove kreditne kartice, dakle ukupno oko 270 KM. Ukoliko su žene samozaposlene obrtnice, poduzetnice, odgovorna lica u organizacijama/udruženjima, upravnim ili nadzornim odborima, slijede im i izmjene statute, pravilnika, poslovnih računa, kartica i šta sve ne. Žene koje imaju dvojno državljanstvo, primjerice državljanstvo Republike Hrvatske, po izvršenoj proceduri i dobivenim ličnim dokumentima trebaju natočiti gorivo, ponijeti pravosnažnu brakorazvodnu presudu i provozati se do Općinskog suda bilo gdje u Republici Hrvatskoj i izvršiti nadovjeru Presude, jer je to prvi korak za podnošenje izmjene domovnice i putovnice nakon razvoda braka. Ali, i to je ljubav!
Žene koje se nakon razvoda dobro informiraju i pokrenu proces izmjene prezimena u roku od 6 mjeseci nakon pravosnažnosti brakorazvodne presude poštedjet će sebe ovih troškova, jer je dovoljno da u zakonom propisanom roku odu u matični ured i podnesu zahtjev za promjenu prezimena. No, sigurno je više neinformiranih ili onih koje se nakon razvoda nisu spremne baviti prezimenom, jer nerijetko uslijede i imovinsko-pravne parnice, borba sa djecom ili za djecu, uslove življenja, preseljenja i mnoge druge promjene, pa tako prođe tih šest mjeseci.
Neke žene pak proces promjene prezimena ne pokreću iz ličnih razloga (neće da im se prezime razlikuje od prezimena djece ili nemaju novca, imaju otpor prema birokraciji i slično), a statistika ne bilježi te podatke. Ali ako pretpostavimo da svaka druga žena nakon razvoda ulazi u ovaj proces nakon isteka šest mjeseci – to je oko 1.430 njih i dodatnih 386.000 KM u budžete. Uz onih oko 3.5 miliona KM koje uplatimo u budžete zbog procesa promjene prezimena nakon udaje, sada još dodatno uplatimo 386.000 KM zbog promjene prezimena nakon razvoda.
Pokušala sam pronaći komaparaciju koja bi bila adekvatna u smislu šta je to što su samo muškarci obavezni uplatiti po nekom osnovu i time obogatiti budžete u približnom iznosu, ali nisam uspjela.
U Hrvatskoj i mnogim drugim zemljama rok za pokretanje promjene prezimena od pravosnažnosti brakorazvodne presude je godinu dana.
Dalo bi se razgovarati
Praksa ili zakoni u BiH i na ovom primjeru pokazuje koliko je sistem naklonjen muškarcima, ali bi bilo dobro da ovaj tekst ženama posluži kao informacija, a nadležne u institucijama i zakonodavnim i izvršnim tijelima potakne na akciju za izmjene zakonoskog roka sa 6 na 12 mjeseci minimalno, te da pronađu način da žene koje mijenjaju prezime po sklapanju braka i razvoda budu oslobođene plaćanja taksi.
No, žene i do udaje nose prezime svog oca, također muškarca, bez pitanja i propitivanja, bez obzira što su se njegova uloga i status u porodici kroz vrijeme značajno promijenili – sasvim je otvoreno pitanje ko je danas hranitelj porodice ili nosilac zaštite prava u porodici. Dalo bi se razgovarati i o tome kako je devet mjeseci nošenja djeteta u utrobi manje vrijedno od trenutka oplodnje jajne stanice i kako to da je sperma, zahvaljujući prvenstveno ženama, još uvijek na cijeni i daleko vrijednija od jajnih stanica ili devet mjeseci topline majčine utrobe i zašto je sasvim u redu, čak i poželjno, nikad ne biti svoja i prihvatiti da potomstvo koje je devet mjeseci nosila pod srcem kao da nikad nije imalo veze s njom. Bit‘ će da je i to ljubav.