Da nije bilo politike Milorada Dodika od 2006. do danas ured visokog predstavnika bi bio ugašen. Međunarodna zajednica je svjesna da je on čovjek koji se kreće političkom trasom nestabilnosti
Razgovarala: Senka KURT
Analitičar i univerzitetski predavač iz oblasti međunarodnih odnosa Adnan Huskić kaže na početku razgovora za Interview da ga nisu iznenadili rezultati izbora. I dodaje, čini mu se da su ovo bili “najlokalniji” izbori do sada.
Došlo je, kaže, do određenih pomjeranja, ali misli kako je još rano praviti projekciju za Opće izbore 2026.
Interview: Kako ocjenjuje rezultate izbora? Ko Vas je iznenadio, od koga ste može više očekivali, ko je trebao postići više obzirom na situaciju na terenu?
Huskić: Ako pogledamo rezultate, prije svega mislim, da je došlo do određenih pomjeranja. Vrlo je interesantan relativno dobar uspjeh Stranke za BiH u Sarajevu. To je jedna od stvari sa kojom treba računati. Također, treba biti svjestan, posebno kada govorimo o SBiH, SDA, DF-u, pa i u određenom dijelu i o NiP – u da je riječ o strankama koje na neki način ciljaju na istu skupinu birača. To znači da, kada govorimo o eventualnoj projekciji za Opće izbore 2026., SBiH teško može ponoviti ovaj rezultat s lokalnih izbora. Tada počinju ona pitanja koja su u kampanji bila dosta jasno izrečena – mnogo se glasača u političkom smislu ne slaže za Semirom Efendićem, ali mu priznaju da je dobar načelnik. To će se pokazati kao potencijalno mjesto buduće borbe, ko će zauzeti to mjesto koje SBiH ne može proicirati na viši nivo kako je to uradio lokalno. Ima iznenađenja, mora se priznati, ali kad se čovjek zavuče u te lokalne zajednice naći će tu vrlo specifičan kontekst unutar kojeg su se stvari odvijale.
Ne vidim povratak SDA
Interview: Na koga to mislite, gdje tražite te kontekste?
Huskić: Pa evo, ako pogledamo Gračanicu, gdje je bio načelnik općine koji je jurišao na šesti, sedmi mandat. I vidi se da su ljudi tu glasali za SDP, nema velike promjene u općinskom vijeću. Ali su glasali protiv njega. S druge strane je bio mlad čovjek, kandidat SDA. Teško je zato i nezahvalno generalizirati, jer je gotovo svaka lokalna zajednica imala svoju dinamiku.
Interview: Dakle, prerano je govoriti šta bi se moglo dogoditi za dvije godine na Općim izborima?
Huskić: Da, mislim da je previše rano. Vidim neki se bave tim prognozama, priča se o povratku SDA. Ja to ne vidim.
Interview: No, također moramo imati na umu da je SDP izgubila svoje utvrde, naročito u Tuzlanskom kantonu. Je li uzdrmana pozicija stranke?
Huskić: Mislim da smo, ne samo kad je SDP u pitanju, već i druge stranke, svjedočili nekoj vrsti lokalizacije. Jasno je da SDA u Sarajevu nema više nikakve vlasti, mora ići u širokoj koaliciji da bi mogla uopšte biti relevantna. Sada se dešava neka vrsta regionalizacije politike. Ostala su jaka uporišta SDP-a i to se nije promijenilo. I dalje su neprikosnoveni unutar TK. Nije došlo do strašnih promjena, izuzev Gračanice i Gradačca. Rekao bih da imamo dosta slične situacije kao i prije izbora. Da li je to dovoljno da bi se moglo govoriti o tome kako će se reflektirati u budućnosti? Postoji tu nekoliko dimenzija – prije svega šta će se dešavati na unutrarstranačkom planu u svim strankama, SDP najavljuje i kongres. To će u velikoj mjeri odrediti kurs. Teško je ocijeniti jer ovo nije kao u Americi pa da mi možemo zaključiti kako građani gledaju konfiguraciju vlasti, šalju poruku vlastima. Ne, lokalni izbori su lokalni izbori. Rekao bih da nikada nisu bili lokalniji. Kampanja je bila vrlo, rekao bih lokalna. Nije bilo uobičajene krize koja je bila iznad svega. Lokalne priče su bile u fokusu.
Unutarstranačke borbe u NiP-u
Interview: A rezultat Naroda i pravde. Njihov predsjednik govori da su jači nego ikada, ali čini mi se da ovu stranku potresaju siloviti unutrašnji problemi i da se to vidjelo na rezultatu, naročito u Sarajevu.
Huskić: Njih je odredila Opština Centar, tamo gdje je nastupio problem s pokušajem opoziva načelnika Mandića. Moje je mišljenje da je to pokazalo neozbiljno djelovanje Trojke. U koaliciji se stvari drugačije trebaju odvijati. Falilo je unutar Trojke komunikacije na najvišem nivou. Da se nešto dešava u NiP-u da se iščitati po prvim istupima ključnih ljudi nakon izbora. Jasno je da postoje problemi i da kreće rješavanje. Na koju stranu, o tom ne bih spekulisao. Jasno je da se prstom pokazuje na određene ljude unutar stranke.
Interview: A onda imamo, neprikosnoven HDZ, SNSD s izuzetkom Banja Luke, ojačanu SDA s još desetak načelnika. Taj zamah nacionalnih stranka ne jenjava, ili se Vama čini drugačije?
Huskić: Mislim da je ključni razlog zašto su pojedini načelnici SDA ostvarili ovako dobar rezultat uglavnom to što se išlo na mlađe ljude. I to je generalno bilo tako. Tamo gdje ste imali dugogodišnje načelnike, s velikim izuzetkom Ibre Berila, imamo više razmišljanja – neka bude novi kandidat, da se učini stranka dinamičnijom. Ali, svaka sredina koja je podijeljena, uvijek će imati tu karakteristiku da pobjeđuju nacionalne stranke. I posebno kad se radi o situacijama gdje imate pola – pola, poput Mostara, Stoca, tu uvijek imamo izrazito naglašenu identitetsku, etničku, etno nacionalnu crtu. Pa i na samim izborima.
EU ne shvata komplikovanu BiH
Interview: Ali nam valja živjeti i nakon izbora. Europska komisija odlučila je izostaviti BiH iz paketa vrijednog šest miliona eura jer smo dostavili, nepotpunu reformsku agendu. Kakva je ovo poruka Sarajeva Bruxellesu?
Huskić: Ovo je samo ogoljen nivo važnosti koji se pridaje europskoj priči u BiH. Mi smo znali s koje strane dolaze blokade. Ali znali smo da je ponekad moguće naći i najmanji prihvatljivi razlog da to postane politički problem par exellance i da sve blokira. To pokazuje nivo političke kulture na kojem se nalazimo. I to nije slučaj sa svima. Ali, postoje stranke koje su spremne dovesti u pitanje sve zarad jeftinih političkih poena i pokušaja povratka na vlast. Kako drugačije objasniti djelovanje kantonalnih premijera SDA? Oni su blokirali nešto što je za dobrobit i korist svih nas. A da ne pominjem sva Dodikova blokiranja, uslovljavanja, nemogućnost dolaska do političkog dogovora. Sada je sasvim jasno, ko su proevropske, a ko nisu proevropske stranke. I to jako treba isticati u komunikaciji sa Bruxellesom. Mi ovdje imamo situaciju da radimo sa proruskim strankama. SNSD je proruska stranka. Naš problem i naša neposvećenost, posebno ključnih osoba unutar tih političkih subjekata, a jednu stranu. Ali, na drugoj strani imamo i da Evropska unija ne razumije i neće da shvati u kakvoj komplikovanoj situaciji se BiH nalazi. Ne znam koji put ponavljam, mrzim da nas stavljam u koš posebnih. Ali, mi stvarno jesmo posebni. Donošenje odluka u BiH podrazumijeva ekstremno širok konsenzus. A vi imate osobu koja je ključna za donošenje odluka koje pomjeraju BiH u pravcu Zapada, a koja je antizapadno orijentisan. Milorad Dodik je otvoreno antizapadno orijentisan. On prezire sve što Zapad vrijednosno jeste. U takvoj situaciji naravno da ne možemo reagirati na način na koji se očekuje od nas…
Moneta za potkusurivanje
Interview: Iz Trojke stalno pominju spremnost na kompromise sa SNSD ili HDZ BiH. Je li bilo načina nekog dogovora sa SDA? Ili nisu znali da će premijeri SDA donijeti takvu odluku?
Huskić: Ovdje sad govorimo o principima. Insistiralo se da budu involvirani svi organi, nivoi, pa nas je to opalilo po nosu. Mnogi su upozoravali kako će funkcionisati granice koordinacije, da se može desiti ovakva situacija. Sad smo doslovno imali tu situaciji. A što je najgore, oni uopšte nisu trebali biti involvirani. Išlo se prema njima, pokušavalo se dogovarati. To je katastrofa. I, evo vidite, kako je to zloupotrijebila SDA. Činjenica da si spreman porušiti sve da bi učinio da Trojka prođe što gore na lokalnim izborima. To je suština priče. Nema tu nikakvih dubokih i drugačijih razloga. SDA se busa da je državotvorna stranka, a na ovaj način državu BiH umanjuje u mogućnostima da bude ekonomski i politički stabilnija. Vezivanje za EU za mene je krucijalno pitanje. Naročito u turbulentnom vremenu u kojem živimo, u turbulentnoj regiji, u momentu kada se na sve strane prelijevaju konflikti. I u svemu tome to neko koristi kao monetu za potkusurivanje na lokalnim izborima. Strašno!
Ima nade i za nas
Interview: I kako onda da gledamo na nastavak puta prema Europi. Sad smo tu gdje jesmo. SDA se neće predomisliti. Ili…
Huskić: Ma, ovdje ništa nije isključeno. Moramo uzeti u obzir da su postojala makar tri razloga zašto je došlo do ovolikog zastoja. Nije to samo ova situacija. Od marta imamo neku vrstu dubioze, ništa se ne dešava. Prvo su bili izbori, pa su prošli. Drugo, Delegacija EU u BiH nije od ljetos imala šefa. Eto, sad imamo. Treća stvar, koja još nije završena je imenovanje nove Komisije. Znamo ko će dobiti prortfolio proširenja, znamo eventualno kako će izgledati kompozicija nove Evropske komisije, ko su ključne osobe. Sada je moguće ponovo vršiti pritisak i dati određen zamah. Vrijeme je da se sada da se ponovo počnemo baviti ovim pitanjem.
Interview: Ali kako, kad smo već konstatirali da jedan od ključnih ljudi za okretanje prema Zapadu jeste proruski orijentiran? SNSD, pa SDA, pa u pojedinim momentima i HDZ koji zna (za)blokirati. Ima li više ovdje te proeuropske nade?
Huskić: Ljudi gube nadu jer sistem užasno loše funkcioniše i svi su toga svjesni. Mi ne možemo pobjeći od toga da u sistemu odlučivanja u zemlji postoje elementi koji ga čine iznimno kompleksni. I ono što dobijamo kao ishod ovakvih politika nisu optimalni. Naša rješenja nisu optimalna. Ali, recimo da smo i u takvim uslovima uspijevali progurati određene zakone. Zato ja imam određenu dozu optimizma. Ovo su ključni politički zahtjevi koje EU stavlja pred nas. Sve dalje u procesu, kada se otpočnu pregovori, organizuje međudržavna konferencija, uradi screening, počnu razgovori oko konkretnih stvari vezanih za određena poglavlja… tada je priča mnogo funkcionalnija. Sve do tada sve je samo naš problem. Nama se stavljaju u zadatke usvajanje ključnih zakona, mjera. Zašto? Jer EU tu pravilno rezonuje, moraš nešto ispuniti, mora se nešto dešavati. Zato mislim da ćemo imati priliku da se priključimo, sa zakašnjenjem. Bit će i određenih konsekvenci, vjerovatno u finansijskom smislu. Zato vjerujem da kad riješimo super velika otvorena pitanja, poput Zakona o sudovima, te još nekoliko zakona, da će proces teći na višim nivoima. I može biti mnogo efikasniji nego što smo mi to očekivali.
Ko stoji iza Schmidta?
Interview: Za kraj još i pitanje – kako komentirate odluku visokog predstavnika u BiH Christiana Schmidta da zbog slučaja “Kovačević” ide pred Sud u Strasbourg?
Huskić: Moje lično gledanje zasniva se na tome da Sud u Strasbourgu donosi odluke na osnovu onoga što im se prezentira, kroz detaljan proces. I smatram da, ukoliko nije bilo proceduralnih grešaka, da je teško da Sud promijeni stav. Za mene je ključno pitanje ovdje, ko od međunarodnih aktera podržava ovakvo djelovanje visokog predstavnika. Da li iza njega stoji Ambasada SAD, na primjer?
Interview: Moje je pitanje ko danas stoji uopće iza visokog predstavnika?
Huskić: Tačno! Nema više onog jedinstva koje postojalo, mada ni to jedinstvo nije uvijek bilo savršeno, ali makar je Zapad bio na istom fonu. Nije sada to više pitanje slučaja “Kovačević”. Odluke visokog predstavnika u BiH su već dugo predmet dubokih rasprava. Nisu svi podržavali intervenciju u izborno zakonodavstvo, recimo. Već duže vremena izostaje i koherentan stav Zapada prema BiH.
Teško meni sa tobom
Interview: Ima li onda smisla postaviti pitanje ima li smisla djelovanje visokog predstavnika u BiH?
Huskić: Ima! Treba postaviti to pitanje. Odavno se i ja to pitam pogotovo na ovaj način i pogotovo kad izostaju jasna leđa od neke konsolidovane međunarodne zajednice. Drugo pitanje je – da li je bez visokog predstavnika moguće držati pod kontrolom recimo Milorada Dodika koji svesrdno radi na demontaži države, koji upućuje mnogobrojne zakone, a koje visoki predstavnik, kojeg on ne priznaje, ipak stavlja van snage. Postojala je ta priča da je aktuelni visoki predstavnik ovdje došao sa tri zadatka: da uspostavi Zakon o zabrani genocida, da Hrvatima omogući legitimno predstavljanje, pitanje državne imovine. Ali, teško je reći da li radi po tom planu.
Interview: Pa onda kao možemo zaključiti, teško meni sa tobom, a još teže bez tebe.
Huskić: Ja smatram da je visoki predstavnik instrument koji više ne bi trebao postojati u BiH. Ali, s druge strane ne znam kako BiH može ako nema visokog predstavnika. Treba stvarno ponavljati – ključna osoba koja je omogućila da visoki predstavnik i dan danas donosi odluke i djeluje direktno u BiH, mijenjajući fundamentalne zakone, jeste Milorad Dodik. Dodik je, to ne smijemo nikada zaboraviti, čovjek koji je kada je riješeno pitanje Brčkog kroz arbitražu i izmjene Ustava, zadržao superviziju jer je počeo sa svojom politikom. I onda su Amerikanci, naravno rekli, ne pada nam na pamet da diramo superviziju, jer ovo nije normalna situacija, ovaj čovjek nije predvidiv. I to je momenat od kako međunarodna zajednica ne uspijeva da ode iz BiH. Dakle, čovjek koji se najviše bori da nema stranaca, barem nema Zapada je prvi i jedini razlog zašto je međunarodna zajednica gotovo s obje noge još uvijek u BiH. Sve se trebalo ugasiti. Da nije bilo politike Milorada Dodika od 2006. do danas ured visokog predstavnika bi bio ugašen. Međunarodna zajednica je svjesna da je on čovjek koji se kreće političkom trasom nestabilnosti.
Interview: Dakle, mogla bih zaključiti – Christian Schmidt treba zahvaliti Miloradu Dodiku što je još uvijek visoki predstavnik.
Huskić: Sigurno. I supervizija u Brčkom i trupe na terenu. Sve što Dodik radi kao direktnu konsekvencu ima jačanje prisustva međunarodne zajednice u BiH. Moramo biti svjesni da je on primarni razlog zašto međunarodna zajednica traži da aktivno djeluje ovdje.
