Banjalučki gradonačelnik Draško Stanivuković crteže novih regulacionih planova ocjenjuje kao napredak, bez obzira što nestaju kuće, škole, parkovi, a preko noći izrastu betonski neboderi
Piše: Ljupko MIŠELJIĆ
Bude li se postupalo po Regulacionom planu za Lazarevo 4 jedna mještanka tog naselja u Banja Luci mogla bi ostati bez kuće.
– Godinama su nam zabranjivali nadgradnje i uređenje objekata kako bi smanjili vrijednost, a sada su te kuće predstavljene kao zelene površine. S prozora svoje kuće ništa ne vidim, osim tog nasipa – poručuje mještanka Budžaka (Lazarevo 4) u ime grupe građana.
Deset godina se žale
I njeni susjedi već godinama samo imaju pogled na deponiju, koja još uvijek nije uklonjena, a trenutno se vodi kao nasip građevinskog zemljišta, otpada, niz slojeva raznih sirovina.
– Šta su prioriteti u izgradnji po nivom regulacionom planu, i da li će se realizacija po tom planu vršiti na dijelu nasipa koji nije regularan, jer sve je to zabranjeno bilo nasipati? Ništa ne znamo. Kao grupa građana iz Ulice Ilije Garašanina smo okupirani i dovedeni u poziciju koja nam je obezvrijedila imovinu. A žalimo se već 10 godina. I sad smo dovedeni na gotov čin. Naše se nekretnine nalaze kao da su u tunelu. Šta da očekujemo? Samo podzemne vode i kanalizaciju da krenu u naša dvorišta. Da li je cilj uništavati naša domaćinstva? Tražimo potpuno rješenje jer ovako stvarno ne ide. Naših šest kuća za takav projekt je stvarno malo, a velika je briga za nas kao vlasnike – upozorava mještanka Lazareva 4.
Gdje su nestale kuće?
Gradske službe Banja Luke naredile su uklanjanje deponije. No, to nikad nije urađeno, niti je iko ikada kontrolisao da li je zadatak izvršen.
Sada gradski vlastodršci pred mještane Lazareva 4 dolaze s Regulacionim planom u kome njihovih kuća – nema.
Ko oduzima parkove?
Izmjena regulacionih planova donosi probleme i stanovništvu naselja u užem centru grada. Jedan od primjera je „uređenje“ zelene površine poznate kao Kupusište u novi „Ćirilični park“ o kome su mediji iscrpno pisali.
Dragana Stanković, pravnica i stanovnica ovog dijela grada, kaže da je nju i njene komšije zatekla vijest da će umjesto škole i vrtića u susjedstvu imati „Ćirilični park“ i zgradu sa 11 spratova.
– Već sada se ulicama ovog dijela grada teško kretati zbog mnoštva automobila nepropisno parkiranih na trotoarima, koji zauzimaju prostor pješacima. Naročito je teško majkama koje voze djecu u kolicima. Kako će tek biti tokom gradnje i izgradnje planiranog nebodera?! Zelena površina Kupusišta je jedini prostor sa drvećem i zelenilom u ovom dijelu grada. I sad nam se i to očigledno namjerava oduzeti – kaže Stanković.
Djeca i privatni interesi
Ona podsjeća da Ustav Republike Srpske garantuje da svako ima pravo na zdravu životnu sredinu, i da je svako dužan da životnu sredinu unapređuje i štiti. Zato smatra da se predloženim intervencijama zadire u propisana prava. Ali, to se očigledno idejnih tvoraca izmjene regulacionog plana ne tiče.
– Ovim što predlažu se naročito ugrožavaju prava djece, imajući u vidu da će se povećati frekvencija saobraćaja. Već sada se pješacima oduzima prostor zbog nepropisnog parkiranja. Da i ne govorim da će beton umanjiti površine zelenila i drveća. Tu je i plan da se na mjestu nebodera igradi škola. Naime, djeca iz ovog dijela grada do prve škole treba da prođu kroz više ulica, pa je tako sadašnjim regulacionim planom predviđeno da se na jednom dijelu “Kupusišta” izgradi škola. Ali, predloženim izmjenama se sve to u potpunosti zanemaruje. Evidentno se na djecu uopšte i ne misli. Bez obzira na to što Konvencija o pravima djeteta propisuje da zakonodavni organi moraju prvenstveno voditi računa o interesima djeteta. Nama, građanima preostaje da se što snažnije suprotstavimo onima koji rade samo u korist privatnih interesa – zaključuje Stanković.
“Zaboravni” Stanivuković
Banjalučki gradonačelnik Draško Stanivuković je nakon pobune građana i građanki izjavio da će izmjene Regulacionog plana biti zaustavljene. Obećao je da će na ovoj lokaciji biti izgrađen vrtić. No, nekako je „zaboravio“ da pomene da je riječ o vrtiću sa tek polovinom kapaciteta.
Nije se također sjetio da govori o o problemu dijela centra grada nazvanog „Aleja“ u kome je plan izgradnje škole zamijenjen planom izgradnje stambene zgrade.
Zato su građani prošle sedmice Gradu Banja Luka dostavili primjedbe i prijedloge i na Nacrt Regulacionog plana za prostor definisan ulicama: Vidovdanska, Vuka Karadžića, Jovana Dučića, Grčka i Nikole Tesle (radni naziv: Paskolina ciglana).
– Neprihvatljivo je usvajanje bilo kakvog regulacionog plana i izmjena regulacionog plana prema Nacrtu plana u odsustvu važećeg Urbanističkog plana. Kao građani zahtijevamo postupanje u skladu sa zakonom. Tražimo hitno usvajanje Urbanističkog plana, kao strateškog dokumenta prostornog uređenja višeg ranga, sa kojim moraju biti usklađeni svi regulacioni planovi kao sprovedbeni dokumenti nižeg ranga i povlačenje kako ovog tako i svih drugih nacrta regulacionih planova sve dok se ne usvoji Urbanistički plan, za što su se već stekli svi uslovi – poručuju građani.
Sjeckanje grada
Grad je po zakonu dužan da usvoji Urbanistički plan, a prema dostupnim informacijama izrađen je nacrt Urbanističkog plana. Ovaj je nacrt prošao javnu raspravu na koji su dostavljene primjedbe građana i ostalih zainteresovanih lica. Ali, već duži vremenski period se ništa ne preduzima na usvajanju, upozoravaju građani.
– Nedopustivo je sjeckanje našeg grada kako to čine gradske vlasti, uprkos zakonom propisanim dužnostima da se usvoji Urbanistički plan. Gradski organi selektivno vrše javna ovlaštenja i dužnosti. Sa jedne strane, izbjegava se zakonom propisana dužnost da se usvoji urbanistički plan, a sa druge, gradski organi se obilato koriste javnim ovlaštenjem da donose regulacione planove – čime se doslovno sjecka grad. Naročito je takva praksa gradskih vlasti nedopustiva za širi centar grada koji se sa stanovišta prostornog uređenja i urbanog planiranja mora sagledavati kao jedna cjelina. Prema Zakonu, prostorno uređenje kao cjelovito staranje o prirodnoj i izgrađenoj sredini, usmjerava se odgovarajućim planovima. I sam zakon je u definiciju prostornog uređenja ugradio osnovni zahtjev struke – cjelovit pristup, koji je u Nacrtu plana u potpunosti izostao – poručuju građani.
Pismo protesta prati i peticija koju je potpisalo 2000 građana.
Plenum i protest
I u banjalučkom naselju Borik odlučili su se na plenum i protest. Suprotstavljaju se izgradnji dva nebodera (15 i 14) etaža i sedam lamela (10 spratova) u blizini i na mjestu fabrike „Fruktona“.
Sanja Mravac Todorović, stanovnica Borika, arhitektica po struci suprotstavlja se sa grupom građana pomenutom rjšenju.
– Nacrtima izmjene dijela regulacionog plana naselja” Borik”na mjestu sadašnje “pijace”, kraj objekta marketa, predviđena je izgradnja dva nebodera. Zamislite koliko je to novih stanova, novih stanara, koliko novih parking prostora. A šta sa nama koji ovdje već živimo generacijama? Gdje ćemo mi? Za postojeće stambene jedinice u Beogradskoj ulici (broj 1,3,5 i 7) već sada nema dovoljno parking mjesta. A zamislite šta nas čeka! Planiranom izgradnjom objekta na prostoru “Fruktone” predviđena je stambeno poslovna lamela visoke spratnosti i izgradnja objekta kulture. Smatram da je potpuno narušen postojeći urbanistički koncept naselja “Borik”. Naselje “Borik” je jedno od rijetkih banjalučkiH naselja koje je planirano i izgrađeno u skladu sa pravilima struke. Te bi predložene izmjene u potpunosti uništile postojeći urbanistički koncept – navodi Mravac Todorović.
A gradonačelnik Banja Luke Stanivuković na sve kritike građana odgovara da „nema potrebe za bilo kakvim političkim lešinarenjem i dizanjem na bilo kakav nivo“.
Ističe kako voli Banja Luku i radi u njenom interesu. I obećava da će dobro ispitati sve planove.
Građani su skeptični. Obećanja su uglavnom tek puste riječi.
