Iako su gradske vlasti predvođene gradskim menadžerom obećavale svijetlu budućnost nekad respektabilno gradsko preduzeće gubi sve bitke. Milionska dugovanja, zabrana revizije, radnici bez plata i doprinosa. A rješenje? Nema ga ni na papiru
Piše: Ljupko MIŠELJIĆ
Zavod za izgradnju Banja Luka gubi licence.
Tako će ovo nekad respektabilno gradsko preduzeće izgubiti mogućnost projektovanja, konsaltinga, nadzora i revizije u objektima niskogradnje, visokogradnje, hidrogradnje. I za laike prevod – na svakom terenu gdje se do sada Zavod isticao.
A počelo je sve zbog dugogodišnje primjene nezakonitog pravilnika o platama.
Osnovna plata zaposlenih sa srednjom stručnom spremom bila je godinama na pragu minimalca, oko 650 KM, a plata inžinjera oko 950 KM, ponekad i 300 KM manje od prosječne.
Nova sistematizacija – stari problemi
Iako je tu praksu Ustavni sud Republike Srpske 2021. godine ocijenio kao nezakonitost, preduzeće je nastavilo sa isplatom plata prema pravilniku iz 2008. godine. Ne obazirući se da su cijene skoro svakodnevno letjele u nebo.
Radnici su bili i bez zdravstvenog osiguranja, doprinosi nisu uplaćivani, plate su kasnile čak i po godinu i po.
I sve tako do oktobra prošle godine, kada je Upravni odbor usvojio novi pravilnik o sistematizaciji radnih mjesta.
Posla za tehnički sektor više nije bilo, jer je, prema ocjeni direktora Aleksandra Markovića, ovaj sektor bio u paralizi. Radnice i radnici otpušteni su s otkaznim rokom od 30 dana, bez obzira na staž.
Nepoznata suma dugovanja
Danas Zavod za izgradnju AD Banja Luka duguje radnicima i radnicama još uvijek nepoznatu sumu doprinosa za penziono i socijalno osiguranje iz proteklog perioda. Poznato je, međutim, da je iznos reprograma poreskog duga preduzeća 585.314,69 KM i da treba biti isplaćen u 60 mjesečnih anuiteta do 24.12.2026. godine. Kada će i kako biti uplaćena prethodna dugovanja radnicima i radnicama po osnovu doprinosa, kao i doprinosi za mjesece koji nisu obuhvaćeni reprogramom – to se ne zna.
Prema odgovoru na dopis jednog od radnika Zavoda za izgradnju od 28.decembra prošle godine Poreska uprava Republike Srpske nije imala podatke o dugovanjima Zavoda za izgradnju prema Poreskoj upravi Republike Srpske.
– Cjelokupna dokumentacija na osnovu koje je odobreno odgođeno plaćanje poreskog duga nalazi se u Ministarstvu finansija, uključujući i izjavu poslodavca o pojedinačnim doprinosima po osnvu doprinosa za penzijsko i invalidsko osiguranje. Poreksa uprava nije imala uvid u predmetnu dokumentaciju – naveo je u Goran Maričić, direktor Poreske uprave, uz tvrdnju da se anuiteti reprogramu redovno isplaćuju Poreskoj upravi.
On tvrdi dalje da je Zakon o poreskom postupku Republike Srpske lex specialis u odnosu na Zakon o slobodi pristupa informacijama, te da ne postoji mogućnost da dostavi traženi Zapisnik o izvršenoj kontroli u ZIBL-u.
Da je Zakon o poreskom postupku lex specialis u odosu na Zakon o slobodi pristupa informcijama tvrdi i Ministarstvo finansija Republike Srpske, navodeći da Zapisnik o provedenoj kontroli u preduzeću ne može biti dostavljen.
– Kako se anuiteti iz reprograma blagovremeno izmiruju uplatom svake rate anuiteta, predmeta obaveza poslodavca prema Fondovima se smanjuje – tvrdi Zora Vidović, ministrica finansija, objašnjavajući da na dan 28.12.2023. godine ZIBL nema dospjelog a neisplaćenog duga.
Reprogram reprograma
Podatke o neisplaćenim doprinosima za penziono osiguranje jedan od radnika Zavoda za izgradnju dobio je od Fonda za penziono i invalidsko osiguranje Republike Srpske, prema kome je utvrđeno da su neisplaćena tri mjeseca iz 2017. godine koja su obuhaćena pomenutim reprogramom za period 2014-2017. godine, te dva mjeseca iz 2023. godine koji nisu obuhvaćeni reporgramom, ukupno 1.812 KM.
S obzirom da ZIBL otplatu reprograma garantuje hipotekom na imovinu, a da se finansira s iznosom od 1% od naplaćene komunalne naknade u ime Grada Banjaluka, alternativa su ili pozajmice grada ili prodaja imovine.
Planovi za “spas”
Dosad je korišteno i jedno i drugo rješenje, a planovi za „spas“ preduzeća bili su različiti.
U posljednjim danima 2022. godine Grad Banjaluka, vlasnik skoro 72% udjela ovog akcionarskog društva, dao je ZIBL-u pozajmicu od 700.000 KM kako bi preduzeće vratilo dug poreskoj upravi i isplatilo plate radnicima i radnicama. Prijedlog gradske administracije tada bio je prodaja restorana u podrumu zgrade javnom preduzeću Vodovod, kome je ZIBL već prodao dio zgrade u 2017. i 2019. godini za više od 2,6 miliona KM. Prodaja restorana u podrumu preduzeća tada je odbačena zato što je gradska uprava predlagala je da se prodaja restorana finansira na sljedeći način: novac bi bio uplaćen Vodovodu koji bi kupio restoran u podrumu.
– Imali smo menadžerski potez kojim bi privremeno riješili dva problema. Novac koji bismo uplatili Vodovodu, 700.000 KM, služio bi za kupovinu dijela zgrade ZIBL-a, a pokrio bi dio gubitka Vodovoda koji je nastao zbog oslobađanja naknade za mjerne stanice i poskupljenja električne energije. Sa subvencijom Vodovodu pokrio bi se dio minusa preduzeća od blizu 1.200.000 KM. Time bi se indirektno pomoglo i preduzeću ZIBL a.d. Banjaluka, koje je već prodavalo nefinansijsku imovinu preduzeću Vodovod i koje već posluje u zgradi preduzeća ZIBL. Naravno, pod uslovom da preduzeće Vodovod od tog novca kupi podrum zgrade u kojoj je smješten, tj. zgrade Zavoda za izgradnju – pojašnjavao je Bojan Kresojević, gradski menadžer početkom decembra 2022. godine.
A onda su i odbornici banjalučke Skupštine iznosili svoje prijedloge.
Saša Čudić rješenje je vidio u tome da gradska uprava direktno kupi restoran ZIBL-a. Slobodan Stanarević, odbornik DEMOS-a, vjerovao je da postoje rješenja za radnike kojima se duguju plata i doprinosi.
– Jedno od mogućih rješenja je zapošljavanje radnica i radnika ZIBL-a u Gradskoj upravi, pod uslovom da se zapošljavanje u upravi zaustavi dok radnice i radnici ZIBL-a ne budu zaposleni. Pritom, potrebno je povećati proviziju Zavoda za izgradnju od naplaćivanja komunalne naknade sa 1% na 15-20%, čime bi se povećala zarada preduzeća i osigurala veća sredstva od naplaćivanja komunalne naknade – tvrdio je Stanarević.
Bilo je i prijedloga o objedinjavanju naplate komunalnih troškova, ali niti jedno od ponuđenih rješenja nije usvojeno. Niti je povećana naknada za komunalne usluge, niti je gradska uprava otkupila dio imovine preduzeća. Početkom februara ZIBL je tražio i odgodu u vraćanju pomenute pozajmice (700.000 KM) do kraja 2024. godine kada bi poslovni prostor u podrumu mogao otkupiti stari favorit – Vodovod.
Odbijena Glavna služba za reviziju
U međuvremenu, Zavod za izgradnju odbio je Pismo o angažovanju Glavne službe za reviziju javnog sektora Republike Srpske za period 2023. godine.
Iako je riječ o javnom preduzeću koje je upisano u sudski registar kao privredno društvo u formi akcionarskog društva u čijem osnovnom kapitalu entitet i grad imaju većinsko vlasništvo, ZIBL tvrdi da će reviziju dozvoliti samo ako tako odluče Upravni odbor i Skupština akcionara.
No, ostaje otvoreno pitanje šta će biti sa revizijom perioda od 2014. do 2017. godine i potom perioda od 2017. do 2023. godine koji nisu obuhvaćeni angažmanom Glavne službe za reviziju entiteta.
Početkom 2023. godine Kresojević je tvrdio da, prema njegovim saznanjima, u proteklih 15 godina nisu naplaćene komunalne naknade u vrijednosti 40 miliona KM.
No, osim radnika bez plata, doprinosa, a najvjerovatnije i posla, to očito nikoga ne zanima.
Prošle je jeseni upravo gradski menadžer Kresojević naglasio da je imao rješenja koja će ovom preduzeću omogućiti novu budućnost i pespektivu. Od vizije nije ostalo ništa!
