Najviše zaposlenih žena u FBiH radi upravo u uslugama, a turizam je jedan od ključnih sektora zapošljavanja i predstavlja potencijal za aktiviranje neaktivne radne snage, žena i muškaraca
Piše: Rubina ČENGIĆ
Turizam u BiH se prema statističkim podacima polako organski oporavlja nakon pandemije corona-virusa.
Ukupan broj turista u Bosni i Hercegovini u aprilu 2023. godine bio je 83.374 sa 157.151 noćenja što je za oko 60 posto više i turista i noćenja u odnosu na april prošle godine.
Također, razvoju turizma doprinosi i činjenica da i institucije sistema vlasti u svojim strateškim razvojnim dokumentima sve više prostora daju upravo ovoj grani privrede.
Gdje su žene u ovoj industriji?
Prema statističkim podacima za Federaciju BiH podsektori smještaja i usluga pripreme i posluživanja hrane i pića zajedno zapošljavaju 84% radne snage.
Žene čine 42% radne snage industrije turizma i zaposlene su u različitim podsektorima industrije. Najviše zaposlenih žena u FBiH radi upravo u uslugama, a turizam je jedan od ključnih sektora zapošljavanja i predstavlja potencijal za aktiviranje neaktivne radne snage, žena i muškaraca.
Jedan od kantona u FBiH koji se fokusirao na razvoj turizma jeste i Unsko-sanski kanton pa je tako u njegovog strategiji razvoja turizma jasno navedeno da “turizam predstavlja jednu od ključnih razvojnih šansi, i u toj grani treba jačati postojeće i graditi nove kapacitete kako bi se turistička ponuda obogatila i osigurali veći prihodi“.
Da strategija daje ploda pokazuje i stalni rast prihoda od turizma u ovom kantonu – samo u 2020. godini su bili za 46,19 miliona KM veći u odnosu na 2019. godinu.
U Privrednoj komori Federacije BiH takođe cijene da Unsko-sanski kanton ima ozbiljne potencijale za razvoj turizma a upravo su žene nositeljice tog potencijala!
– U Unskom-sanskom kantonu je mnogo žena koje su vlasnice ugostiteljskih objekata i hotela. U proteklom periodu se pokazalo da razumiju značaj umrežavanja i povezivanja, podrške i zajedničkog djelovanja, tako da turistima rado preporučuju jedna drugu ili sadržaje koje nudi neki drugi objekat i slično. Prije su žene bile više konkurentski raspoložene, ali je povećana potražnja uradila svoje i sada zajednički kreiraju sadržaje i promovišu ponudu – shvatile su da će tako ubrzati razvoj i vlastito osnaživanje – priča za Interview.ba Anela Karahasan iz PK FBiH.
Saradnja sa Gender centrom Vlade FBiH
Karahasan je uključena u mnoge programe i projekte koji osnažuju žene u ekonomskom sektoru, a naročito kroz saradnju sa Gender centrom Vlade FBiH.
– Izuzetno smo zahvalni Gender centru FBiH s kojim imamo izvrsnu saradnju kroz koju smo zajedničkim snagama realizovali dva važna projekta. Prvi je bio tokom pandemije kada smo pozvali poduzetnice iz svih sektora, pa tako i turizma i ponudili im edukaciju iz oblasti digitalnog marketinga, izrade web-strana ili web-shopova i profila na društvenim mrežama, u zavisnosti od toga za šta su se one opredijelile. Tako smo im željeli pomoći da prevaziđu izazove pandemijskog perioda. A drugi projekat je izrada B2B online-platforme putem koje poduzetnice mogu online komunicirati i povezivati se, razmjenjivati znanja, iskustva, savjete… – priča Karahasan.
Jedna od žena koje su značajno involvirane u razvoj turizma u USK je i vlasnica hotela i restorana Kostelski buk Zilha Jusić, koja zapošljava 86 osoba od kojih su 60 posto žene.
– Radila sam u trgovini i moram reći da je turizam izuzetno izazovna grana – radite srcem i dušom i sto posto, bez praznika, bolovanja, slobodnih dana, pogotovo tokom ljetnih mjeseci kada smo svi puni, a uspjeh je moguć samo ako gledate dugoročno, kaže Jusić.
Ona naglašava da je to pogotovo teško za žene koje uz obaveze na poslu imaju i obaveze u porodici.
Edukacija i sadržaji
Turističkim radnicima i radnicama u BiH je potrebna edukacija, ali i sadržaji na osnovu kojih bi zadržali turiste kaže Jusić i dodaje:
– Nama treba mnogo toga, ali prvenstveno edukacija menadžera i vođa timova za umrežavanje kako bismo svi u Unsko-sanskom kantonu djelovali zajednički, kao jedna destinacija. Uz to bi nam treba gradnja sadržaja i za zimski turizam, od igraonice za djecu, preko velikih šetnica i zatvorenog bazena do zimskog centra sa vještačkim snijegom… jer bilo bi jako korisno da produžimo sezonu.
Mjere za osnaživanje žena u turizmu
Iako je posebnost Unsko-sanskog kantona to što su vlasnici ugostiteljskih i hotelskih objekata većinom žene, Karahasan kaže da ne treba izdvajati ni jedno područje u BiH, nego djelovati zajednički.
– Najvažnije je dobro povezivanje, pogotovo žena u ovoj oblasti djelovanja jer time jača njihova ekonomska pozicija i sami tim uticaj. Naša procjena na osnovu rada na terenu je da im treba edukacija i umrežavanje. Na svim dosadašnjim edukacijama one dobiju liderska i menadžerska znanja i alate koji su im potrebni za izradu ponuda i razvoj vlastitih biznisa. Samo tako stiču širu viziju mogućnosti, – kaže Karahasan i naglašava da broj žena samozaposlenih u turizmu stalno raste.
Na fonu rodne ravnopravnosti u turizmu je i prijedlog mjera Federalnog ministarstva okoliša i turizma za novi Operativni plan institucija Federacije BiH za provedbu Gender akcionog plana BiH za period 2023-2027.
Prema istraživanjima Svjetske banke, ukoliko bi u ekonomiji bio sasvim premošten rodni jaz – prihodi bi porasli za 28 triliona dolara godišnje što je gotovo jednako kombinovana ekonomiji SAD-a i Kine. Također bi do 2025 zarada mogla porasti za 12 triliona dolara ako bi sve zemlje radile na rodnoj jednakosti.
– Putovanja i turizam dokazano ženama pružaju više mogućnosti za osnaživanje u odnosu na druge industrije što sektoru daje veću odgovornost za unaprjeđenje žena… U nekim zemljama turizam ima skoro duplo više žena poslodavki u odnosu na druge sektore – u Indoneziji, Maleziji, Filipini i Tajland, više od polovine turističkih preduzeća vode žene, u Latinskoj Americi 51%, u Nikaragvi i Panami više od 70% vlasnika turisitčkih preduzeća su žene u poređenju sa samo preko 20% u ostalim sektorima…. – stoji u izvještaju Svjetske banke uz napomenu da u turizmu češće nego u drugim granama privrede žene vode privatna preduzeća, udruženja i nevladine organizacije što pokazuje da su pragmatične i inkluzivne.
Osim mjere identifikovanja prioritetnih zakona i provođenje gender analize, strategija, akcionih planova, programa i drugih akata u oblasti rada, zapošljavanja i pristupa resursima u sektoru turizma tu su, saznajemo, i mjere osiguravanja inkorporiranja rodne komponente u proces izrade novih zakona i izmjena i dopuna zakona, što će provesti ovo ministarstvo u saradnji sa Gender Centrom Vlade FBiH.
Rodno osjetljivi podaci
Potom prikupljanje, analiza i objavljivanje podatka razvrstanih po spolu o učešću žena i muškaraca na tržištu rada i ekonomskom životu, uključujući učešće na mjestima odlučivanja, napredovanje u karijeri, prihod, nadnice, rad na neodređeno/određeno vrijeme, uslovi poslovnog ugovora, pristup kreditima, itd.
Planirano je i prikupljanje rodno osjetljivih podataka po pitanju učešća žena u oblasti turizma i ugostiteljstva (na primjer % žena certificiranih za voditelje poslovnica putničkih agencija u odnosu na ukupan broj)
