/

Lidija Korać: Nije logično, niti normalno da i danas provodimo izbore kao 1996. godine

Izbori u našoj zemlji i dalje se provode na isti način kao i devedesetih godina prošlog stoljeća. Ni milimetar nismo odmakli uprkos tehnološkom napretku. A mogli smo. I to bez izmjena Izbornog zakona. Potrebna je samo dobra volja CIK-a.

Razgovarala: Sanela KARAICA

Lidija Korać, bivša članica izborne komisije BiH, pravnica, u razgovoru za Interview naglašava da odluka CIK-a o ponovnom brojanju glasova za predsjednika RS-a nije utemeljena na Izbornom zakonu. Sporan je član zakona na koji su se pozvali. Elemenata za donošenje ove naredbe bilo je odmah nakon izbora i CIK je to trebao učiniti tada, po službenoj dužnosti.

Interview: Prošlo je devet dana od Općih izbora u BiH, a u Centralna izborna komisija još nije objavila konačne rezultate. Od izborne noći bukvalno se oslanjamo na podatke političkih stranaka. Zašto CIK nije u stanju na vrijeme obaviti ovaj posao?

KORAĆ: Još prije desetak godina sam ukazivala da naš izborni proces nije ni fer, ni demokratski, te da nemamo slobodne izbore u smislu samog Ustava BiH. Od 1996. godine do imenovanja Izborne komisije 2001. bila sam član Privremene izborne komisije OSCE-a. Mi smo u BiH zadržali isti način provedbe izbora koji je bio 1996. godine. Priznaćete da to nije logično niti normalno ako pogledamo koliko je tehnologija u međuvremenu napredovala. Jedan od osnovnih postulata slobodnih izbora jeste povjerenje građana u izborni proces. Čini mi se da to povjerenje nije narušeno niti u jednom izbornom ciklusu kao u ovom posljednjem.

Rezultati mjesec nakon izbora

Procenat izlaznosti na ovim Općim izborima je manji za nekih pet posto nego prije četiri godine. Sigurno je više razloga. Ili su građani umorni od izbora ili od ekonomske situacije u kojoj se nalaze, ili po starom običaju kažu da nemaju za koga glasati. Ja mislim da je to nepovjerenje prije svega izraz da mi rezultate izbora nemamo na vrijeme. Mi ćemo ih imati trideseti dan nakon održavanja izbora, što je zakonska obaveza.

Interview: Kakve bi konkretno korake CIK mogao poduzeti?

KORAĆ: Znamo šta treba promijeniti u Izbornom zakonu BiH i koji su putevi za to. Trebamo promijeniti prije svega Ustav da bi došli do faze promjene Izbornog zakona. Međutim, CIK ima mogućnost da provedbenim aktima uredi način brojanja, način prikupljanja glasačkih listića, da utvrdi rezultate izbora, da utvrdi način podnošenje prigovora, zahtjeva za ponovno brojanje… Tu se uočavaju neke male naznake, ali mislim da nisu suštinske. Mogli smo slušati CIK kako su ove godine unaprijedili izborni proces na način da smo okrenuti prilikom glasanja prema biračkim odborima, što će onemogućiti fotografiranje glasačkih listića i to je sve uredu, ali to nikako ne može biti suštinska izmjena koja će vratiti povjerenje građana u izborni proces.

Evo, neću govoriti o elektronskom glasanju. Govoriću o nečemu što je vrlo jednostavno uvesti. Čuli smo od CIK-a da postoji video-nadzor u glavnom centru za brojanje. To je odredba koja proizilazi iz provedbenih akata CIK-a. Nije sadržana u Izbornom zakonu. Kamere se mogu postaviti na svako biračko mjesto. To apsolutno zakon ne zabranjuje i mislim da, osim elektronskog glasanja i skeniranja glasačkih listića, u ovom momentu su bile ispunjene sve pretpostavke za video-nadzor. Unatoč velikom novcu koji je potrošen za obuku biračkih odbora koju je provodio CIK, mi sada imamo stav Komisije da su birački odbori katastrofalni. Kako je to moguće ako su obučavali biračke odbore? Kako je moguće da nisu mogli iznaći sredstva od međunarodnih organizacija, a sigurna sam da bi to bilo podržano, da osiguraju video-nadzor.

Interview: Birački odbori su, prema CIK-u, najslabija karika izbornog procesa

KORAĆ: Što se tiče samog brojanja, to prevashodno jeste odgovornost biračkih odbora i općinskih, odnosno gradskih izbornih komisija. Međutim, CIK se ne može izuzeti od odgovornosti za cjelokupni izborni proces. To je njena ovlast koja je utvrđena Izbornim zakonom.

Interview: CIK je naredio ponovno brojanje glasova za predsjednika Republike Srpske. Je li ova odluka bila očekivana?

KORAĆ: Ova odluka je eklatantan primjer kršenja Izbornog zakona BiH. CIK se pozvao na odredbe zakona na koje se nije mogao pozvati. Osobno, kao građanka BiH, kao pravnik, kao neko sa iskustvom, smatram da su puno ranije bili ispunjeni uvjeti za ponovno brojanje. PDP sa koalicijom i kandidatom Jelenom Trivić proglasio je pobjedu u izbornoj noći, a ujutru je isto učinio i SNSD. U narednih tri četiri dana imali smo toliko podataka da je došlo do fizičkog nasilja, do krađe… Centralna izborna komisija je mogla tada na temelju zakona i po službenoj dužnosti donijeti odluku o ponovnom brojanju ali ne način na koji je to uradila sada. Član zakona na koji su se pozvali članovi CIK-a koji su glasali za ovu naredbu apsolutno je neutemeljen.  Ali, ponavljam, oni su to mogli uraditi po službenoj dužnosti. Bilo je toliko stvari koje su ukazivale, ne samo da su učinjene nepravilnosti, nego da će povjerenje građana ove zemlje biti narušeno izbornim procesom i da će ostati sumnja da li je stvarni pobjednik taj ili neko drugi. CIK mora biti primjer poštivanja zakona. Ukoliko oni ne poštuju zakon kako da to očekujemo od članova biračkih odbora koji su predstavnici političkih stranaka.

Interview: I ove godine bio je ogroman broj nevažećih listića. Da li je to neka poruka građana?

KORAĆ: Uvijek će toga biti. To nije slučaj samo u BiH nego i u razvijenim evropskim demokratijama. Prazni listići su jedan vid protesta. Da li se može manipulirati takvim listićima? Naravno da može. Uvijek se može manipulirati izbornim procesom sve dok ne budemo imali video-nadzor, skeniranje glasačkih listića i dok mi ne budemo imali elektronski unos koji će osigurati da rezultate izbora imamo dva do tri sata nakon održanih izbora.

Ne može istovremeno ministar i zastupnik

Interview: U izbornoj noći visoki predstavnik je nametnuo izmjene Izbornog zakona i Ustava FBiH. Mišljenja političara su podijeljena. Kakvo je Vaše?

KORAĆ: Odluke sam odmah pročitala i bilo mi je jako drago što su donesene. Amandmani na Ustav doista stvaraju pravne odnosno ustavne pretpostavke da se onemogući blokada uspostave vlasti. Iskustva pokazuju da je to bilo neophodno. Stvorene su i ustavne pretpostavke da se ne ponavlja situaciju kao u posljednje četiri godine. Imali smo provedene Opće izbore 2018. a vlast u FBiH nikada nije konstituirana. U sadašnjem sazivu Parlamenta imamo ministre, predsjednika FBiH…

Među amandmanima koje je nametnuo visoki predstavnik ima nekoliko koji uopće nisu spomenuti u javnom prostoru. Jednim novim članom Ustava omogućava se učešće građana, uključujući i mlade, u parlamentarnom životu Federacije. Naravno, nisu oni članovi Parlamenta niti mogu glasati, ali im data mogućnost da podnose inicijative za donošenje zakona, odnosno da napišu nacrte i upućuju u proceduru. Također, važno je što su sada ograničena pitanja za koja se može podnijeti zaštita vitalnog nacionalnog interesa.  Nažalost, ovo je morao nametnuti visoki predstavnik.

 

Prethodna vijest

LIDERI OPOZICIJE: SDA nije neizbježna i nije prihvatljiva

Naredna vijest

STIGLA PREPORUKA BiH i osam uvjeta za EU