Ekspert za geopolitiku i sigurnost, dekan na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu dr. Sead Turčalo u našem je podcastu komentirao najaktuelnija politička i društvena zbivanja u BiH, proteste ispred OHR, odnos međunarodne zajednice, prijetnje koje dolaze iz HDZ, opoziciju i poziciju…
Razgovarala: Rubina ČENGIĆ
Ljudi koji u BiH vode procese ili žele da vode procese ne znaju šta je….kazao je u razvogoru za naš podcast Čitaj više, misli više ekspert za geopolitiku i sigurnost Sead Turčalo, inače dekan na Fakultetu političkih nauka Univerziteta u Sarajevu.
O robotima koji bi, prema izjavi člana Kolegija Doma naroda Parlamenta BiH Bakira Izetbegovića, mogli u budućnosti zamijeniti mlade ljude koji napuštaju BiH, Turčalo kaže da vjeruje da vještačka inteligencija ili roboti nikada neće zamijeniti ljude.
– Uvjeren sam da, usprkos razvoju artificijelne inteligencije, nehumana inteligencija neće ovladati onim što je važno za čovjeka, a to je i socijalna i emotivna inteligencije, no ono što imamo kod naših političkih elita jeste odsustvo etike, morala i odgovornosti prema onima koje oni predstavljaju– dodao je.
Pitali smo ga i za proteste ispred Ureda visokog predstavnika, koje su pred kraju jula organizirale političke partije protiv odluka OHR-a koje su navodno bile pripremljene za usvajanje, a u konačnici nisu usvojene, cijeni da su složen fenomen.
– Teško je reći da su bili građanski jer su se desili na poziv političkih partija iako biti član ili simpatizer neke političke partije ne znači da niste građanin, ali suštinski se nije radilo o autentično građanskim protestima u smislu organizacije jer su bili politički podržani i potaknuti. No ono što bi mogli naučiti iz njih jeste da građani na isti način mogu utjecati i na odluke parlamenata u BiH na različitim nivoima našeg političkog sistema – kazao je Turčalo i ocijenio da su “odluke o kojima se pričalo krajem jula išle u pravcu osnaživanja etnonacionalnog političkog okvira i produbljivanja sistema vladavine zasnovane na političkom konzervativno-nacionalnom konsenzusu što bi vodilo potpunom obesmišljavanju multietničkih i građanskih partija”.
Pragmatičan pristup međunarodne zajednice
Kao ekspert za geopolitiku smatra da “ne treba zanemarivati dugogodišnje lobističke aktivnosti HDZ Hrvatske za izmjene Izbornog zakon i i Ustava BiH”.
– Mi sada imamo pragmatičan pristup međunarodne zajednice: najavljene su blokade uspostave vlasti nakon izbora ako rezultati ne bude odgovarao onome što želi HDZ BiH i međunarodna zajednica je, da bi prevenirala blokade, donijela rješenje koje će to spriječiti i stvoriti ambijent u kom će svi biti nezadovoljni. Ovo pokazuje da međunarodna zajednica gleda BiH kao moguću samo u troetničkom smislu i da ne razumije situaciju ili prirodu i historiju BiH, pa nas ovakvim odlukama ili prijedlozima vraća mnogo koraka unazad, a istovremeno nam daje mišljenja Venecijanske komisije ili zahtjeve izrečene nastupe o jednakosti građana i demokratskim vrijednostima. Bojim se da je međunarodna zajednica upala u matricu da je u BiH moguće djelovati samo na principu etnonacionalističkog konsenzusa i nisam siguran koliko ozbiljno shvaćaju ulogu građanskih partija ili političkih programa u BiH – upozorio je.
Prof. Turčilo također smatra da je opasno to što međunarodna zajednica pristaje na prijetnje i uvjetovanja koje dolaze od HDZ BiH i HDZ Hrvatske.
– Posljedica toga je ambijent u kom nema uvjeta za djelovanje opozicije, uvjetno kažem opozicije, jer oni nemaju mogućnost da nametne svoj narativ i diskurs jer se ne osjećaju lagodno da predstave neku vrstu alternative, kazao je.
On je dodao kako smatra da će jedna od posljedica debate o odlukama OHR-a koje su navodno bile u pripremi, biti to da se predizborna kampanja, barem među strankama koje imaju sjedište u Sarajevu, pretvori u traženje izdajnika.
– U takvom ambijentu stranke koje sebe pokušavaju promovirati kao građanske nemaju šansu. Njima je jasno da u svojoj kampanji ne mogu koristiti iste instrumente kao druge partije jer neće biti autentične, a građani će prije birati original nego kopiju – cijeni Turčalo.
Izjave date u javnosti poput šta oni hoće kad mogu stazi u tri vagona ili mi smo se prebrojali i znamo koliko imamo lovaca i slično ocjenjuje kao širenje straha među građanima.
– Mi posljednjih mjeseci konstantno imamo prisutnost straha. Imate istraživanje Republičkog instituta koje je rađeno prije priče o secesije RS i ruske agresije na Ukrajinu i tada je 21 posto ispitanih građana vjerovalo u mogućnost konflikta u BiH i to nije mali procenat. Uvjeren sam da bi taj procenat bio veći da je istraživanje rađeno nakon početka rata u Ukrajini. U takvim okolnostima su vrlo opasne izjave koje daju ljudi koji ne razumiju ni šta je država, ni šta je društvo i nisu svjesni šta su zakonomjernosti konflikta, a konflikt u jednom trenutku dobije spiralu koju više ne možete kontrolirati i lako se pretvori u ozbiljan sukob, pogotovo u zemlja koja 30 godina poslije rata nije ušla u fazu da se razvija u smjeru pozitivnog mira, kaže Turčalo.
Lično se, dodaje, ne plaši, ali ističe da je oprezan.
– Političke procese vode ljudi koji ne razumiju šta su država i društvo, ne razumiju da svaka izgovorena riječ osobe koja ima poziciju moći ima drugačiju težinu i utiče na građane, pogotovo te izjave izrečene ovih dana. U takvom ambijentu teško se nadati promjenama odnosa i izgradnji povjerenja koje je duboko narušeno i možda čak gore nego 2000te godine, upravo zbog te vrste neodgovornosti – kaže Turčalo.
Kao dekan na Fakultetu političkih nauka gdje se izučava komunikologija, cijeni da komunikacija u javnom prostoru u BiH djeluje kao jednosmjerna.
– Nama jako nedostaje sposobnost kritičkog razmišljanja, mi ne slušamo poruke koje primamo, nego ih čujemo onako kako nama odgovaraju. Nedavno smo na FPN imali nešto što je iz ničega postalo slučaj: jedna osoba nije mogla sudjelovati u programu podrške Zavoda za zapošljavanje FBiH jer živi na području RS i onda vidite da se ljudi oslanjaju na poluinformacije, ne žele ili nemaju potrebu da dobiju cijelu informaciju, nego na osnovu poluinformacije interpretiraju sadržaje i tako nam je u svim aspektima života. S druge strane imamo osobe koje su nosioci javnih funkcija i zbog toga imaju daleko veću odgovornost za izgovorenu riječ i moraju znatno ozbiljnije pripremiti šta žele reći i poruke koju žele poslati. Moraju biti spremniji i da dobiju javnu kritiku, a istovremeno nose odgovornost da njihova izgovorena riječ ne treba da proizvede nelagodu za bilo koga, pogotovo ako nije izrečena na temelju podataka, argumenata, rezultata istraživanja. Bez toga nosilac javne funkcije nije zreo za poziciju na kojoj je – kaže Turčalo.
Realan cilj
No, naglašava da je komunikacija u BiH neodgovorna, od nosilaca javnih funkcija do građana jer svi prihvaćaju samo one poruke koje odgovaraju njihovom ideološkom profilu.
– Nama treba ulaganje vremena i znanja u političko obrazovanje i razvoj političke kulture jer ljudi niti znaju mnogo o političkim procesima niti žele da sudjeluju u tome i to pokazuje broj onih koji ne sudjeluju u političkim procesima jer su uvjereni da ne mogu ništa mijenjati. Potrebno nam je osnaživanje građana i mislim da u tom kontekstu možemo koristiti i ove proteste protiv odluke OHR-a – oni su pokazali da na organiziran način građanskim pritiskom i paralelnim pritiscima na drugim nivoima komuniciranja možemo utjecati na odluke. Imali smo i ranije lokalne inicijative: u Jajcu učenike protiv dvije škole pod jednim krovom, pobunu građana protiv mini hidroelektrana… Pa pod građanskim pritiskom je i Parlament FBiH donio zabranu gradnje MHE. Takve događaje treba staviti u prvi plan i građanima slati poruku da mogu mijenjati situaciju. Uostalom – treba izaći na izbore i glasati, pa ako treba – i protiv i pokazati ljudima na vlasti da su promjenjivi. Uvjeren sam da će nakon niza promjena shvatiti da sa su promjenjivi – oni danas vjeruju da su nepromjenjivi jer im mi to pokazujemo iz izbornog ciklusa u ciklus jer biramo ista lica na različitim nivoima vlasti oni žive u paralelnoj realnosti da su nepogrješivi, – ističe.
Turčalo nas je na kraju podsjetio da “gdje god se neko usudio da se organizirana i istrajno pobuni – proizveo je promjenu, a ta spoznaja je važna za osnaživanje građane i vraćanje samopouzdanja i vjere u mogućnost promjena od lokalnog ka višim nivoima, pod uslovom da je cilj realan”.
