/

DAN PLANETE Čuvajmo jedini dom kojeg imamo

Ove se godine Dan planeta Zemlje obilježava pod moto Investiramo u naš Planet, a u fokusu su tri smjernice: djeluj hrabro, inoviraj široko i realiziraj pravično, kojima se može pridružiti i svako od nas, te malim, ali značajnim koracima “investirati” u naš planet

Kad su paleonolozi Jack Sepkoski i David Raup sa Sveučilišta u Chicagu 1982. napravili pregled najvećih masovnih izumiranja koja su bila na Zemlji, nazvali su ih The Big Five (Velikih pet) jer su, kako samo ime kaže, utvrdili da je tih nemilih događaja u povijesti svijeta bilo pet.

Dakle, u proteklih 500 miliona godina naš Plavi planet bio je svjedok intenzivnih razdoblja u kojima je nestalo više od polovine svih bića. Drugim riječima, više od 90 posto vrsta koje su nekad puzale, letjele, hodale ili plivale na Zemlji – izumrlo je.

Velikih pet

Prvo masovno izumiranje bilo je prije oko 445 miliiona godina i u njemu je nestalo između 60 i 70 posto vrsta. Stručnjaci smatraju da je do njega došlo zbog kratkog ali vrlo snažnog ledenog doba.Tad se živi svijet uglavnom nalazio u oceanima, a znanstvenici vjeruju kako je brzo formiranje glečera zamrznulo najveći dio vode na planetu i dovelo do drastičnog pada razine mora. Pritom su najviše stradali morski organizmi poput spužvi i algi, a slijedili su ih školjkaši, glavonošci i neke vrste riba.

Drugo veliko izumiranje bilo je prije 360-375 miliona godina, a u njemu su nestale oko tri četvrtine živog svijeta. I tog su puta najviše stradali morski organizmi, a razlog je bio smanjenje količine kisika u oceanima.

Shell,Rock,Geology,Sample,Closeup.,Rock,Consist,Of,Many,Small

Posebno razorno bilo je treće, Permsko-trijasko izumiranje, koje je Zemlju zadesilo prije otprilike 252 miliona godina. Taj period, nazvan i “majka svih izumiranja”, odnio je čak 95 posto živih vrsta. Do njega je došlo, složni su stručnjaci, zbog udara asteroida i snažne eruptivne aktivnosti vulkana, a tog puta, osim morskog svijeta, opustošeno je i kopno. Postoje različite teorije o njegovu trajanju, a procjene se kreću od nekoliko miliona pa do 200.000 godina. Zanimljivo je da su u trećemu masovnom izumiranju u velikom broju nestali insekti te mnogi gmazovi.

četvrtom velikom izumiranju nestalo je od 70 do 80 posto vrsta, i to zbog mnogobrojnih i ne sasvim jasnih razloga. Prema jednoj teoriji, izazvale su ga velike i snažne erupcije lave koje je pratilo i oslobađanje velikih količina ugljikova dioksida, a to je dovelo do brzih klimatskih promjena. Iako neki znanstvenici smatraju da je i tu bila riječ o udarima asteroida, do sada nije pronađen nijedan krater. Na prijelazu iz perioda trijasa u juru nestale su mnoge vrste velikih kopnenih životinja, među kojima i najveći broj arhosaura, predaka dinosaura, ali i današnjih ptica te krokodila.

Kad nestanu dinosauri

Zasad posljednje i najpoznatije masovno izumiranje bilo je na kraju perioda krede, prije 66 miliona godina, a stručnjaci smatraju kako je do njega došlo zbog asteroida koji je udario u područje današnjeg meksičkog poluotoka Yucatan. Da su njihove teorije utemeljene, svjedoči golemi krater koji je nastao na tome mjestu. Izumrli su svi neleteći dinosauri, ali na kopnu je preživio velik broj sisavaca, kornjače, žabe, krokodili i ptice. U morima su uspjeli opstati morski psi, morske zvijezde i ježevi.

An,Apatosaurus,Looks,Upon,Meteors,Raining,Down,That,Would,Precede

Nestanak dinosaura omogućio je širenje sisavaca, koje je na kraju dovelo do nastanka Homo sapiensa, odnosno današnjeg čovjeka, a koji je odgovoran za novo, šesto masovno izumiranje, s kojim se, sve je izvjesnije, upravo suočavamo.

Ako nestanu pčele…

Jedan od najvećih znanstvenika svih vremena, Albert Einstein, svojedobno je izjavio: “Nestanu li pčele s planeta Zemlje, čovjeku kao vrsti preostaje još oko četiri godine života“.

Naime, bez pčela nema oprašivanja, a bez oprašivanja nema plodova, odnosno hrane, pa u konačnici nema ni ljudi.

Bee,In,Extermination.,Dead,Bee,,Conceptual,Image,About,Pesticides,And

Zbog toga se valja ozbiljno zamisliti nad nedavnim vijestima o masovnom pomoru pčela kod nas i u regionu, koje je, kao i mnoge druge štetne pojave u prirodi, svojim djelovanjem uzrokovao čovjek.

Iako o budućnosti našeg planeta – jedinog doma koji imamo, treba razmišljati 365 dana u godini, važno je sjetiti ga se i na njegov dan – 22. aprila, kad se obilježava godišnjica modernog ekološkog pokreta, osnovanog 1970. godine u SAD-u.

Misli globalno, djeluj lokalno

Ove se godine Dan planeta Zemlje obilježava pod moto Investiramo u naš Planet, a u fokusu su tri smjernice: djeluj hrabro, inoviraj široko i realiziraj pravično, kojima se može pridružiti i svako od nas, te malim, ali značajnim koracima “investirati” u naš planet.

Tako, na primjer, tokom šetnje gradom ili prirodom možemo pokupiti razbacani otpad i odložiti ga na za to predviđena mjesta. Prilikom kupovine umjesto da zatražimo vrećicu od prodavača, možemo koristiti platnenu ili neku drugu višekratnu torbu, a umjesto plastične možemo odabrati staklenu ili papirnatu ambalažu. Isto tako, u popis za kupovinu možemo uvrstiti više proizvoda lokalnih proizvođača.

Mnogo možemo učiniti i malim promjenama navika u vlastitom domu. Tako umjesto agresivnih i gemikalijama bogatih sredstava za čišćenje možemo birati ona okolišno prihvatljiva ili ih čak možemo pripremiti i sami, od sasvim prirodnih sastojaka, kao što su ocat, limunska kiselina ili eterična ulja.

U cilju pametnog i za sve korisnog investiranja u našu Planetu svaki pojedinac može uraditi i ovo:

Posadite drvo! Istraživači procjenjuju da se oko 15 milijardi stabala u svijetu svake godine posiječe. Koristi od drveća su mnogostruke. Drveće čisti zrak, upija ugljični dioksid i oslobađa kisik. Ovisno o tome gdje se drveće sadi, njihova sjena može čak smanjiti potrebu za klima uređajima u vrijeme vrućina. U urbanim sredinama može znatno pomoći u smanjenju ljetnjih temperatura.

Koristite biciklo!  Što je manje automobila na putu, manje emisija ugljika zagađuje zrak i doprinosi globalnom zagrijavanju. Vožnja biciklom ili samo šetnja, dvije su najbolje dostupne opcije.

Koristite bočicu za vodu koja se može ponovo puniti! Širom svijeta ljudi svakodnevno bacaju otprilike četiri miliona tona smeća. Oko 12,8 % tog otpada je plastika, što stvara velike probleme za biljni i životinjski svijet.  Plastičnim bocama treba stotine godina da se raspadnu. Recikliranjem jedne plastične boce može se uštedjeti dovoljno energije da se šest sati napaja sijalica od 60 W. Stoga, prije bacanja otpada, treba razmisliti može li se on reciklirati.

Ugasite nepotrebna svjetla! Proizvodnja električne energije često potiče od fosilnih goriva (poput uglja, nafte ili prirodnog gasa) koja doprinose klimatskim promjenama. Međutim, električna energija se može dobiti i od obnovljivih izvora poput vjetra, vode, sunca. Bez obzira odakle potiče, treba pokušati uštediti električnu energiju koristeći je samo onda kada je to potrebno.

Pažljivo koristite vodu! Iako se čini da je ima svuda, čista, pitka voda ograničen je resurs.  Isključivanje slavine tokom pranja zuba može se uštedjeti do osam litara vode dnevno. Tuširanjem se potroši upola manje vode nego kupanjem u kadi.

Zamijenite stare sijalice! Zamjenom jedne obične sijalice od 60 W za tzv. štednu sijalicu, ne samo da se može uštedjeti pri kupovini istih, budući da štedne sijalice traju 10 puta duže od klasičnih, već se može uštedjeti i električna energija, jer ove sijalice troše za dvije trećine energije manje od klasičnih.

Koristite baterije koje se mogu ponovno napuniti Svake se godine proizvede i proda više od 15 milijardi baterija i to mahom jednokratnih alkalnih, a samo se mali broj tih baterija reciklira. Potrebno je jednokratno ulaganje u punjač i paket od nekoliko punjivih baterija, ali ova se investicija višestruko isplati. Na taj način štitimo i okoliš, jer baterije spadaju u kategoriju opasnog otpada.

 

Prethodna vijest

Krize, pandemija, rat: Je li ovo kraj globalizacije?

Naredna vijest

Adna Dobojlić, odvjetnica: Kako sam (od)branila Dragana Vikića?