Predsjednik SDS-a i zastupnik u Parlamentu BiH Mirko Šarović je za interview.ba iscrpno govorio o stanju u RS, Miloradu Dodiku, očekivanjima od izborne godine, političkom avanturizmu, odlukama Ustavnog suda BiH, iskrama koje niko ne može kontrolisati i njihovoj ulozi u mogućim sukobima, ali i kako vidi BiH za deset godina.
Razgovarala: Rubina Čengić
INTERVIEW: Šta su vas pitali u Tužilaštvu BiH na saslušanju i šta očekujete od tog procesa?
ŠAROVIĆ: Ne mogu govoriti o detaljima, ali osnovna tema je bila sjednica NSRS i pozicija SDS-a jer smo napustili tu sjednicu. Pretpostavljam da je to bilo ono što ih je najviše interesovalo kao i moguća uloga SDS-a u cijelom tom procesu. Lično sam iznenađen pozivom, mislim da smo posljednji koji su trebali biti pozvani, ne vidim svrhu tog poziva – mi smo smatrali da ne treba da pristupimo bilo kakvom odlučivanju, u cijelom tom procesu nismo učestvovali, kakav god on bio, ispravan ili neispravan – to neka odluče drugi. Mi mislimo da pitanje prenosa i vraćanja nadležnosti treba da bude sasvim drugačije postavljeno i to smo objasnili. Objasnio sam da ne vidim svrhu tog poziva.
INTERVIEW: Niste bili u sali NSRS kada se glasalo – da li je s aspekta političke odgovornosti, odgovornosti prema biračima, pa i demokratije bolje glasati protiv ili napustiti glasanje?
ŠAROVIĆ: Imate narodnu izreku Šta je starije i za politiku ili stranke je uvijek pitanje koji je potez najbolji. O tome se diskutuje i debatuje i uvijek imate različita mišljenja i svako ima argumentaciju za svoj stav i jedni kažu da ne treba ići na zasjedanje, drugi da treba i da treba iznijeti jasan stav i donijeti odluku, ali postoje i rješenja između i to se desilo – opozicioni poslanici su došli na sjednicu i bili su izvrijeđani i isprovocirani u početnoj raspravi i onda su zatražili pauzu i donijeli odluku da dalje ne učestvuju u radu jer je to bilo ponižavajuće. Nije unaprijed odlučeno, nego nakon salvi uvreda i omalovažavanja opozicionih poslanika, pojedinačno i cijele gripe.
INTERVIEW: Prema procjenama nekoliko advokata, NSRS je odlukama o prenosu nadležnosti prekršila Ustav BiH i Krivični zakon, a najodgovornijom osobom za to smatraju Milorada Dodika?
ŠAROVIĆ: Ne mogu to komentarisati jer koliko advokata toliko stavova, ali nadležnosti nisu prenesene u jednom trenutku, nego godinama, u periodu od sedam ili osam godina i na različite načine, pa odgovor ne može biti generalan. Neke nadležnosti s entiteta je svojim dekretom prenosio visoki predstavnik u BiH, a druge su prenošene kroz Parlament BiH na osnovu ogromnog pritiska određenih centara moći i jedna broj je prenesen kako je i propisano Ustavom BiH – kada su se entiteti dogovorili uz procjenu da će tako biti efikasnije, bolje, donijeti više novca i to se završavalo zakonima na nivou države. Zbog toga NSRS može da povuče saglasnost koja je data, ali samo za one koje je NSRS prenijela. Dakle može da zatraži povrat nadležnosti, ali postaje pitanje zakona na nivou države i Parlamentarne skupštine BiH, pa se proces ne završava u NSRS nego postoji određena procedura u kojoj se mora dogovarati s partnerima i to je nešto na šta smo mi ukazivali: treba da se sjedne s onima s kojima se čini vlast i razgovara o tome. Što se tiče odluka NSRS – ne bih išao tako duboko u tome, do tog kršenja Ustava BiH, ali politika SDS-a je da mi smatramo da je legitimno da se određene stvari mogu tražiti i zahtijevati, ali se mora izabrati najbolji mogući način, ne jednostrano, nego kroz dogovor i ne tako da se tražu ono što može da izazove sukobe, incidente ili krizu koja može da eskalira i dovede do rata. Vlast ima svu odgovornosti za to – imate pravo da tražite povrat nadležnosti, ali morate voditi računa da ne izazovete neželjene pojave jer ova zemlja je takve strukture da o svemu treba voditi računa.
INTERVIEW: Ali šta u SDSu i vi lično mislite o zahtjevima Milorada Dodika, šta god oni sada bili – odcjepljenje, osamostaljenje, samostalnost unutar BiH….
ŠAROVIĆ: Ovo je prije svega Dodikova borba za još jedna mandat, ali on ima više ciljeva i biće zadovoljan ako ostvari i samo jedan. On je na krilima ovih zahtjeva – koji su sa stanovišta Republike Srpske prihvatljivi jer je malo onih koji će reći da to nije dobro, osim što će neki reći da je opasno – jednostavno nametnuo ovu temu svima nama i niko ne govori ni o čemu drugom, nego samo o njegovim zahtjevima,a to jeste ono što on želi – da nas s ovim vodi do izbora i dobije još jedan mandat. Lično sam pobornik Dejtonskog mirovnog sporazuma i mislim da je to dovoljan okvir za nas i da, šta god budemo radili, trebamo nastojati da ga ne narušimo jer bi to bilo rizično sa stanovišta RS gdje ja živim. Smatram da, i kada vidimo nešto bolje, treba da kažemo da to izgleda bolje, možda je i odlično, ali trebamo čuvati ono što imamo jer to je najvažnije. To je ona priča s vrapcem u ruci iako je Dejton mnogo više od toga. Ne trebamo djelovati zbog nečeg što nam se učini bolje ili što bi bilo želja mnogih od nas u RS, nego treba da zastanemo i kažemo čuvajmo ono što imamo jer ono što izgleda kao bolje može da nas dovede u neki rizik.
INTERVIEW: Šta Dodik zapravo radi – pravi predstavu kako bi ojačao svoju poziciju ili stvarno ide u osamostaljenje RS? Da li on na ovaj način zloupotrebljava demokratski sistem u BiH i RS? Imate li procjenu dokle će ići, do koje odluke?
ŠAROVIĆ: Radi sve to. On nameće teme, ali će se onda jave njegovi partneri u FBiH, odmah će se identifikovati i Bakir Izetbegović i Dragan Čović jer on hrani njih, oni hrane njega i onda nemaju šansu oni koji bi možda željeli nešto drugačije, da promijene teme i prioritete. Nekoliko njih nameće teme kojima ćemo se baviti mjesecima i vi i ja i svi drugi, to je cilj i za sada im ide dobro, svi su u spirali i prioritet su im izbori, mandat, nove četiri godine i samo je pitanje koliko će ljudi će povjerovati u njihovi priče. Moja je želja da im ne povjeruje niko jer će ih ponovo prevariti. Dodik sve ovo radi ponajviše zbog izbora i uz to će još narednih sedmica i mjeseci da trguje, praviće predstave, biće posebnih i vanrednih sjednica NS RS i niko živ neće pričati o onom o čemu bi trebalo da se priča i pokušaće tako do ljeta i izborne kampanje i onda više ništa neće biti važno. A ja sam uvijek govorio da je ekonomija ispred svega, bolji život pod broj jedan, pa onda sve ostalo, ali to ovdje nije ni na vidiku, to ne spominje niko živ.
INTERVIEW: Pa i Dodik ponekad govori o ekonomiji, uvozu vode… Da li možda ne uspijeva da nađe odgovore ili rješenja, pa prelazi na teške političke teme?
ŠAROVIĆ: Nekada on pokušava da nas uvjeri da se bavi ekonomijom i uvijek kaže da smo bolje i da se brže razvijamo do Amerike, da smo bolji od Njemačke, najbolji u Evropi u nekoj oblasti ekonomije i onda podsjeti građane da je nama jako dobro i da ne trebamo pričati o ekonomiji, nego o krizama, konfliktima i ovim temama koje je nametnuo…
INTERVIEW: Dokle on može ići u ovim svojim aktivnostima i da li je to zloupotreba demokratije?
ŠAROVIĆ: Ide dokle mu se dozvoli, dokle ima prostora. Ima jedna crvena linija i kada je pređe – to je opasno. On sedmicama i mjesecima ide do te linije, nekada je pređe, pa se vrati, ali je stalno oko nje i računa da će svi drugi da oklijevaju i da mu ide u prilog, da će zbog tog oklijevanja svih drugih izbjeći izazove koji stoje pred njim i da tako može do ljeta, a onda više nije važno jer ide izborna kampanja i onda ćemo po ko zna koji put ponoviti sve što smo imali i ranijih godina. On i jedan broj drugih računaju da niko nije naučio lekcije koje smo trebali naučiti ranijih godina
INTERVIEW: Ako Dodik prelazi tu crvenu liniju i ne snosi posljedice, kako vi to gledate kao neko ko je bio smijenjen odlukom visokog predstavnika – zašto su vas smijenili, a njega ili njih ne smjenjuju?
ŠAROVIĆ: Ne mislim da bi aplaudirao bilo kakvoj smjeni, rekao sam to sto puta. Ne bih se radovao tome. Ne znam šta će neko drugi da uradi. Taj drugi ima neke planove, ali ovdje ima više faktora koji su uključeni – politike i političari, Kristijan Šmit, OHR, SAD, Njemačka, Francuska… i ne bavim se tim šta će oni da rade. Šta god da urade, a da bi ličilo na sankciju, ne bih aplaudirao jer onda ne bih bio principijelan jer sam sve to preživio i smatram da to nije put za rješavanje problema. To je moj generalni stav. Ali zašto imamo situaciju da on ide ovim putem kojim ide, a da se jednostavno, osim krize i Dodika, ništa drugo ne dešava, da imamo odsustvo bilo kakvog rješenja u zemlji – rekao bih da svi kalkulišu. Dodik nije slučajno izabrao ovu situaciju godinu dana pred izbore, ništa se slučajno ne dešava. Kada su meni izrečene sankcije podnio sam ih stoički, to je jednostavno bilo neko drugo vrijeme, one su pogodile mene i moju porodicu, nikog drugog ili RS, širu zajednicu na bilo koji način. Vidjećemo šta će se ovdje dešavati, ali najmanje priželjkujem bilo kakve sankcije, pogotovo za RS. Iako Dodik i njegova stranka ili koalicija jesu naši politički protivnici i ne slažemo se oko mnogo toga, dijametralno gledamo na to kako treba graditi budućnost, mislimo da je najbolje da se stvore uslovi za regularne, fer i poštene izbore i da ga pobijedimo na izborima. On je do pozicije u vlasti praktično došao na ruševinama SDS-a koja je tada pokošena sankcijama Pedija Ešdauna i uz pomoć SFOR-a, NATO-snaga i međunarodne zajednice, ali mi to ne priželjkujemo nikome iako se on radovao i likovao.
INTERVIEW: Kako vidite izlaz iz ove situacije i u RS i u BiH? Ko može „popraviti“ trenutni „haos“ i nered?
ŠAROVIĆ: To je najteže pitanje. Ovi koji su na vlasti to ne mogu, a mislim da nemaju ni volje i to se neće desiti jer im to ne odgovara, ne odgovara im ni ova kriza, ali određeni konotrolisan nivo stalno prisutnih tenzija, dozirana kriza i međunacionalna trvenja će trajati cijelu 2022. godinu. OHR tu ne može ništa jer je Šmitova uloga vrlo problematizovana i ako nema potpuni kredibilitet u zemlji, a nema, ne može se od njega očekivati da nešto riješi. Mislim da ni EU nije pokazala određenu vrstu odlučnosti i zrelosti da može ovu situaciju učiniti boljom. SAD ne znam… pojavilo se mnogo njihovih predstavnika na prostoru zapadnog Balkana, ali je još nejasno šta je to jer mi sada samo čujemo izjave i ništa više. Moram priznati da je za nas neizvjesnost jedino izvjesna.
INTERVIEW: Vjerujete li u sankcije međunarodne zajednice i ako da – koje sankcije očekujete? Ili možda više vjerujete u tu priču o 1,3 milijarde KM pomoći iz EU za RS? Da li je moguće da RS izgubi SWIFT broj?
ŠAROVIĆ: Mislim da je to sve u sferi špekulacija. Koliko znam – nema jasnog plana za neki veliki novac, nego samo postoji plan da se osigura ono što je već dato, da ne propadne, da se provjeri da li je BiH, odnosno RS siguran prostor za dalje investiranje kroz više infrastrukturnih projekata i finansijskih aranžmana koji čekaju neku vrstu verifikacije jer više stotina miliona eura je ranije u nekim periodima odobreno i sada dolazi vrijeme realizacije, to su krediti koji čekaju. Neće niko pokloniti 1,3 milijardu, nego će ih dati kroz kreditne linije i oni sada provjeravaju hoće li ih dati, jesmo li mi siguran prostor, možemo li to vratiti, hoćemo li vratiti…
INTERVIEW: Kako ocjenjujete ekonomsko stanje u RS, pa i u kontekstu predloženog budžeta za koji su mnogi rekli da pokazuje da Dodik nema ozbiljne namjere za odcjepljenje, ali da pokazuje u RS nedostaje novca?
ŠAROVIĆ: Ne mislim da je budžet neki jasan pokazatelj jer se tokom godine mogu praviti izmjene i iz toga ja ne mogu da zaključim to što neki zaključuju. Više govori o tome da jednostavno Republika Srpska rizikuje, a za to je najodgovornija ova vlast, da RS ne bude siguran prostor za investiranje i da, pored toga što je nesigurna, nije dovoljno privlačan prostor, da rizikujemo da budemo zaobiđeni u širokom luku, a najveća opasnost za koju se nadam da se neće desiti i trebamo sve učiniti da se to ne desi je da budemo u nekoj vrsti izolacije zbog događaja koji su bili ili se mogu desiti u narednom periodu. To bi bilo loše za cijelu zemlju, a posebno za građane RS i to trebamo da izbjegnemo ako je ikako moguće. Ovo govorim kao neko ko je u opoziciji, a odgovornost je na vlasti koja se uporno upinje da govori o tome kako smo mi najbolji i kako nam nema premca ni u čemu, a to je naravno samo prazna priča jer stvari ne stoje tako – u Republici Srpskoj se lože živi, ne gradi se koliko bi trebalo i ne razvija se, nego stagniramo, a ljudi odlaze i to je mnogo veći problem nego što to vlast želi da prizna. Oni zapravo ništa ne priznaju.
INTERVIEW: Često se govori o kriminalu Milorada Dodika i ekipe oko njega – možete li navesti neke slučajeve za koje znate i vjerujete li da se o njima može govoriti kao o kriminalu van svake sumnje?
ŠAROVIĆ: Mislim da je najgora stvar da o kriminalu pričaju stranke i političari jer to je postalo kao fraza koja je zapisana u dokumentima svake političke organizacije u vrhu prioriteta, čak i kod onih stanaka u kojima su najokorjeliji kriminalci i nosioci kriminalnih aktivnosti i svi oni govore o poštenju i borbi protiv kriminala i korupcije. Kako je to postalo izlizana fraza i floskula, na to više niko ne obraća pažnju, pa je problem da mi sada kažemo da su to lopovi i kriminalci i da se moja stranka bori protiv toga. O korupciji i kriminalu mogu reći, a iznosim ocjenu relevantnih svjetskih i evropskih institucija koje je se bave praćenjem, analizama i procjenama, da je BiH, a u njoj RS najkorumpiranija zemlja u Evropu, u rangu mislim Kazahstana, možda griješim,a li mislim da je tako. O toj najvećoj rani Bosne i Hercegovine treba da govore pravosudni organi, tužilaštva i sudovi i da oni iznose samo svoje rezultate i da samo na osnovu toga mjerimo postojanje te pojave. Na taj način se rješava kriminal i korupcija. Dok god o tome govore političari – to su fraze, a nekog rezultata će biti tek kada se sudije i tužioci uhvate u koštac s krupnim slučajevima.
INTERVIEW: Ali nemamo presuda…
ŠAROVIĆ: Pa zato i govorim – o kriminalu i korupciji treba da govore oni koji su za to nadležni i kada kažem pravosuđe – mislim na organe gonjenja, tužilaštva i sudove, ali očito da taj sistem ne funkcioniše i javna korupcija je jako izražena i, praktično, putem javne korupcije se osvaja i drži vlast.
INTERVIEW: Gdje vi vidite korupciju?
ŠAROVIĆ: Imamo zloupotrebu svih javnih resursa, javnih ili državnih, a to su javna preduzeća i ima ih više, od elektroprivrede, preko zavisnih preduzeća, šuma i u RS i u FBiH, do eksploatacije svih javnih dobara i naravno – javne nabavke i veliki infrastrukturni radovi, gradnja autoputeva, cesta… to je prostor gdje političke elite, zloupotrebljavajući položaj, crpe svoju snagu jer koriste svoju političku vojsku i kupuju izbore, ali nikada nije povedena ozbiljnija akcija da se takvo ponašanje zaustavi i sasječe, a država će biti država i Republika Srpska Republika Srpska kada se s tom pošasti uhvati u koštac.
INTERVIEW: Vjerujete li u pisanja Slobodana Vaskovića – kriminal, ubistva, tajna aplikacija za telefonske razgovore…?
ŠAROVIĆ: Moram priznati da moj izvor informacija ili saznanja ili mišljenje ne počiva na objavama bilo koga, svoje stavove kreiram na osnovu drugih stvari. Čuo sam, ne iz medija, nego iz drugih izvora, za tu aplikaciju i očito to nije pitanje samo za ovu zemlju, nego globalni problem koji je nekim svojim repom zakačio i BiH, ali to je proces koji će možda da otkrije neke detalje i činjenice u nekom dužem periodu, obzirom na rasprostranjenost korištenja jedne od tih aplikacija.
INTERVIEW: Vjerujete li da Rusija pomaže Miloradu Dodiku preko Srbije (oružje, novac…) ili direktno, da Srbija pomaže?
ŠAROVIĆ: Vjerujem da Srbija pomaže ekonomski i materijalno i da je to transparentno, koliko ja znam. To je novac za podršku budžetu RS, lokalnim zajednicama, opštinama i gradovima i mislim da se to dešava u kontinuitetu i ne vidim u tome ništa sporno, ali s obzirom da ja dolazim iz SDSa uvijek smo ukazivali, gdje god smo mogli, da pomoć treba da ide najugroženijim sredinama i da ne treba da prepoznaje stranačke boje ili načelnike i gradove i opštine, to na čemu mi insistiramo je legitiman zahtjev i uvijek se zahvaljujemo na pomoći koju dobijemo. Za Rusiju nemam bilo kakve informacije i ako ima podrške – ona eventualno može da bude politička, a za drugo zaista ne bih mogao reći bilo šta. Ne vjerujem da neko nekome može slati oružje, pogotovu u zemlji u kakvoj je granica ovakva kao kod nas, odnosi takvi kakvi jesu i gdje smo svi isprepleteni – to mi liči na fikciju i ne vjerujem da je moguće.
INTERVIEW: I kako biste ocijenili godinu iza nas?
ŠAROVIĆ: Na skali od jedan od deset jedinicom i to podvučenom. To je ono kada kažete najgora ocjena i gora ne može iako neki kažu da može i gore. Za vlast i stanje u zemlji ocjena je jedinica.
INTERVIEW: A šta očekujete od godine pred nama? Hoće li 2022. biti godina sukoba, izbora, odcjepljenja, hoće li biti rata, sukoba…?
ŠAROVIĆ: Jedino sam siguran u izbore, bez obzir na najavljene bojkote i slično – oni mogu pojedinačni, od pojedinih osoba ili stranaka, ali to ne može uticati na održavanje izbore jer njih raspisuje Centralna izborna komisija, imamo i zakon koji jeste najgori u regiji, ali postoji. Loš je i ne daje osnov za fer i poštene izbore, ali je zakon i na nama je da ga mijenjamo, ali su šanse da ga promijenimo male. Oni koji se najviše bune i govore da će biti bojkota su oni kojima ovaj zakon savršeno odgovara da kradu volju građana. Zašto to govore, a to radi i Dodik? Pa da bacaju maglu, da nas varaju jer ako jedan o tih iz RS kaže da treba ukinuti glasove u vrećama znajte da laže jer su oni doktorirali na tome kako da prevare birače preko glasova koji dolaze iz inostranstva i ne pada im na pamet da se to ukida, ali treba im da to puste u javnost da djeluje da misle ozbiljno, a znaju da se to neće nikada desiti. Isto tako Dodik priča i da mandat pripada stranci i to naravno laže jer mu to ne odgovara. Čak je rekao da se trebamo osloboditi preletača, a to je najveća laž koju je izgovorio jer upravo preko tih preletača koje kupuje on ostaje na vlasti. Sada ih ima 11 i to su trabanti, pijavice koji sisaju javna dobra jer jednom je dao banku, drugi je dobio jedno šumsko gazdinstvo, treći da upravlja hidroelektranom – on to na taj način dijeli i kupuje i kaže da ti što prelaze mijenjaju izbornu volju građana, a on je zadnji koji bi trebao o tome govoriti. Zna da se zakon neće promijeniti, pa samo priča
INTERVIEW: Šta onda na izborima očekujete za SDS i koaliciju koju sada čini opozicija? Šta ste naučili od izbora u Prijedoru? Neko od analitičara je rekao da su vjerovatno sve stranke naučile da same ne mogu pobijediti Dodika, ali evo već vidimo soliranje gospodina Nenada Nešića…
ŠAROVIĆ: Kao opozicija imamo zajedničke interese, ali i pojedinačne i svaka stranka bi željela da bude najjača u okviru koalicije, da ima glavnu riječ, da je najbitnija u tome, ali zbog viših ciljeva moramo praviti dogovore i kompromise, pogotovo oko zajedničkih pozicija, a za parlament ćemo se svi boriti pojedinačno i tu smo konkurenti, ali rekao bih zdravi konkurenti. Najbolje bi bilo da smo svi na jednoj strani, ali to nije lako postići jer smo različite stranke, imamo različite poglede, prioritete i svi imamo neku svoju publiku. Dakle neće ići lako, nekada ćemo se značajno približavati, nekada imati periode kada neko misli da je najbolje da ide sam… Ima još vremena do izbora, stvari će se mijenjati, politika SDSa je da pokušamo da svi budemo okupljeni oko samo nekoliko zajedničkih ciljeva jer zbir naših glasova u borbi protiv režima može da pretegne samo zbog nekog malog partnera. Partnere ima i Dodik, ima male trabante i svako donosi nešto glasova i uvijek je borba oko toga ko ima veći koalicioni kapacitete što je logično. Šta će se dešavati – vidjećemo, bitno je da ne kopamo dublje rovove, nego da ih pokušamo puniti i ja ću sa svoje strane nastojati da djelujem tako da dođemo do toga iako to nije lako jer i u vlastitoj stranci imate ljude koji kažu zašto nisi s onim definitivno završio ili zašto mu nisi rekao… a ja kažem da uvijek možemo to uraditi, da i ja imam dug jezik, ali da moramo ostavljati otvorena vrata zbog opšteg interesa i da to nema veze da li mogu nekom oštro odgovoriti i prekinuti komunikaciju za duži period. To je umijeće i zadaća nekog ko vodi političku organizaciju. Da, trenutno imamo problem ili različite poglede s DNS-om i vidjećemo, svako ima pravo da ide svojim putem, a ukoliko bude zajedničke volje i interesa pravićemo dogovore, ukoliko ne – ostaju oni koji se okupljaju oko ovih fundamentalnih stvari. Ne bih mogao da prognoziram, ali sada su ti odnosi sa PDPom vrlo stabilni i vjerujem da će ostati i ubuduće, oni će s nama biti na neki način okosnica tog opozicionog bloka.
INTERVIEW: Kakva je razlika između vas, opozicione koalicije, i SNSD-ove koalicije – pristali ste na blokadu institucija BiH, niste glasali protiv odluka o prenosu nadležnosti s BiH na RS, ali izgledate da na neki način podržavate te zahtjeve, odbijate da prihvatite OHR-ov zakon o negiranju genocida iako je Parlament BiH više puta pokušao da usvoji takav zakon… Gdje su suštinske razlike?
ŠAROVIĆ: Suštinske razlike su u tome što mi mislimo da je ono kako Dodik i SNSD rade – opasno i da može da dovede do neželjenih posljedica, sukoba i ne daj bože od rata i zato ga stalno upozoravamo da je dužan da daje sve odgovore, da kaže šta nas čeka i šta dobijamo, hoće li nam biti bolje, hoćemo li imati više para, bolje živjeti, ući u rat, ima li opasnosti za tako nešto…
INTERVIEW: Da li vi lično mislite da može biti rata?
ŠAROVIĆ: Nerazumne politike uvijek mogu da izazovu rat, a nerazumnih ljudi ima na svim stranama i neka u sto ljudi imate jednu budalu – može da izazove sve i nije dovoljno što je nas 99 pametno. O tome moramo da vodimo računa jer i kada palite vatru – ne palite sve, nego plane iskra i upali sve i tu vrstu ljudske odgovornosti ja uvijek imam i tako se i ponašam.
INTERVIEW: Mislite da ima novca, ljudi, volje….
ŠAROVIĆ: Ne idem tako daleko i duboko i ne želim da razmišljam na takav način, samo upozoravam jer su strahovi kod ljudi pojačani i o tome treba da vodimo računa mi koji vodimo političke organizacije, morama da imamo tu vrstu odgovornosti, da ne mislimo samo o sebi i svojim karijerama i mandatima.
INTERVIEW: Hoćete li nastaviti o razlikama?
ŠAROVIĆ: Postoje razlike i rekao bih da su one i u pogledu na Dejtonski mirovni sporazum – mi smo na stanovništvu da je DMS najbolji okvir za RS, odnosno za srpski narod ako hoću da gledam na RS. Politika SNSDa je sklona eksperimentima i razmišljanjima o nekom novom političkom dogovoru, raspakivanju Dejtona, da ovo što imamo ne valja, pa da treba sve ispočetka i nekim drugim avanturama, a mi nismo avanturisti. Razlike su ogromne i kada je u pitanju ekonomija – ekonomija SDNDa i njenog lidera se zasniva na raubovanju i iscrpljivanju javnih resursa koji treba da budu bogatstvo za narednih sto godina, na javnim preduzećima koja su već u kolapsu i ne može se RS razvijati na tome, a mi zastupamo tezu da je priliv stranih investicija i investicija uopšte nešto što treba da bude prioritet u našoj ekonomiji, da pravimo politički ambijent za tako nešto i ekonomski ambijent za privlačenje investicija, da je razvoj infrastrukture prioritet i da ona donosi neophodni razvoj u cjelini, da je zaustavljanje odliva mladih ljudi prioritet u razvoju politike koja bi to spriječila dok SNSD s partnerima o tome ne razmišlja. Razlika je i u tome kako gledamo na cijelu Republiku Srpsku jer mi mislimo da su zapostavljeni najnerazvijeniji dijelovi i da se sve svodi na dva-tri centra. To je suštinska razlika između njih i nas. Uz to oni dijele građane na pripadnike SNSDa i ostale, taka dijele poslove, sve dijele po tom osnovu, a to je nedemokratski, užasno i dugoročno ostavlja ogromne ožiljke na cijelo društvo u RS.
INTERVIEW: Ali evo pristali ste da budete dio blokade institucija BiH?
ŠAROVIĆ: Mi smo ocijenili da je to privremena mjera koja bi nas sve uozbiljila i stvorila pritisak potreban da svi sjednemo za sto i razgovaramo. Politički gledano – da smo bili na drugoj strani to bi za nas bila vrlo problematična odluka i o tome smo vodili računa.
INTERVIEW: Da li je Dodik zaista protiv tog zakona ili su za njega veći problem odluke Ustavnog suda BiH o poljoprivrednom zemljištu, šumama… uskoro možda i o HE na Drini?
ŠAROVIĆ: Generalno mislim da treba da povedemo širu raspravu oko toga šta s Ustavnim sudom BiH i s nekim od ovih odluka. Unutar RS ja pripadam onim ljudima koji smatraju da je bolje da smišljamo pametne odgovore umjesto što kukamo da nešto ne valja. Pripadam onima koji smatraju da ove odluke Ustavnog suda BiH na kraju ostaju samo da se svađamo oko njih, a u suštini neće postići nikakav efekat. To je potpuno jasno. Nije tajna da u BiH postoje ozbiljne snage koje zagovaraju ostanak stranih sudija i ozbiljne snage koje misle da ih treba zamijeniti kako je to i rečeno u Dejtonskom mirovnom sporazumu, a do tada, s vremena na vrijeme imamo odluke koje su predmet polemike u zemlji i s obzirom da se na njih različito gleda unutar zemlje – one će vremenom samo produbljivati krizu i svrstavati nas u dvije kolone, one koji aplaudiraju i one koji ih osporavaju i to će ići u nedogled. Svjestan sam da će me zbog ovog neki ljudi gledati poprijeko, a neki reći da sam dobro rekao, ali kakva god bila odluka Ustavnog suda BiH – ona nije dala rješenje, nego je stavila van snage odredbe entitetskog Zakona o šumama i tražila da se to uredi državnim zakonom u Parlamentarnoj skupštini BiH, to je u najkraćem, i onda jednog dana to pitanje dođe na red u Parlamentarnu Skupštinu – šta mislite da li će biti donesen taj zakon? Neće nikada ili možda hoće, ali jednog dana i uvijek ćemo o tome voditi debatu. Vjerovatno će, možda nekada, postojati neke političke snage koje će sve ovo da razumiju i možda nađu neko rješenje koje bi bilo zadovoljavajuće za sve, ali za sada samo možemo pričati o tome.
INTERVIEW: Šta je problem da država upravlja šumama ili poljoprivrednim zemljištem ili…
ŠAROVIĆ: Možda za vas nije, ali kada bi znali koliko je onih koji misle da to nikako ne treba da se desi – shvatili biste da smo naprosto podijeljeni po tim pitanjima, a za utvrditi genezu zašto je tako trebalo bi nam barem dva intervjua.
INTERVIEW: Bili ste ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa, a to su vjerovatno najvažnija vrata BiH u svijet – koliko nas je privredno, izvozno i na druge načine unazadila situacija koju imamo nakon što je OHR proglasio zakon o zabrani negiranja genocida i blokada državnih institucija koja je nastala nakon toga?
ŠAROVIĆ: Mnogo! Ja sam jedan od najvećih pobornika pristupanja BiH projektu Otvoreni Balkan, šteta je što nemamo dovoljno zrelosti i podrške za taj projekat, ali ja ću se uvijek za to zalagati, nemamo ovdje mjesta da objašnjavam benefite toga povezivanja. Sada nema nikakvog napretka kada je u pitanju pridruživanje BiH Evropskoj Uniji, mislim da se tu ništa ne radi i da idemo unazad umjesto naprijed. Nemamo nekih drugih pomaka u RS, unazad tri godine nije izgrađen ni metar autoputa, ni magistralnog, samo se krpe rupe i to nedovoljno i, kada bih bio u poziciji, to bi bili moji prioriteti vezani za BiH koja je sada na repu svih događanja. Ekonomski zaostaje, politički tone u neku vrstu blata i s ovom vlašću nema perspektive, pa je bilo koja alternativa bolja od ovog.
INTERVIEW: Gdje vidite BiH za deset godina?
ŠAROVIĆ: Ukoliko bi dobili vlast koja bi gledala samo naprijed – vidim perspektivu. Ko se imalo okrene unazad – taj samo gubi vrijeme. Znali samo naprijed i samo politika koja bi izbjegla sporne teme i ostavila ih na stanu, a bavila se pitanjima oko kojih možemo da se dogovorimo jer je takvih mnogo i samo naprijed, a nazad – 1992 ili 1995… O tome treba da razmišljaju neki drugi, a oni koji dobiju izbore – samo naprijed i da nam bude bolje, a to znači da imao veće plate, da smo potpuno slobodni, da slobodno mislimo, da država upravlja sa što manje dobara jer nije dobar poslodavac, da možemo da putujemo bilo gdje, da svi imamo posao, da se posao cijeni, da gradimo infrastrukturu, da idemo bez granica bilo gdje…a BiH da bude zemlja u kojoj nećemo biti na kraju kompozicije, u zadnjem vagonu.
