– Moja bivša najbolja drugarica je platila da položi ispit! Nije to čak ni krila, a pravdala se time da žuri da završi fakultet jer želi da se uda i počne da radi u tatinoj firmi, a ispit koji je kupila je teško položila, neki studenti godinama to ne uspjevaju, a i ona ga je polagala tri godine. Danas je svi s godine pominju s gnušanjem i podsmjehom, a nje nigdje nema – udala se, izbjegava susrete s kolegama s fakulteta, čak i kada je pozovu. Svi smo primjetili da na svom profilu na facebooku nije objavila da je diplomirala – počinje priču o svom iskustvu sa korupcijom na jednom od sarajevskih fakulteta studentica, čiji je identitet poznat redakciji. U strahu od odmazde ne želi otkriti svoj identitet javnosti.
“Nepobjedivi bedem”
Profesora koji provodi ovu koruptivnu praksu studenti zovu „nepobjedivi bedem“ kojeg ni demonstracije nisu uspjele srušiti sa položaja.
– Bile smo na trećoj godini studija, a „vukle“ smo jedan ispit s prve koji je, valjda kao na svim fakultetima, filter koji provjerava studente ili smanjuje broj polaznika druge godine. Za taj ispit i za tog profesora se zna da su nepobjedivi bedem, ima kolega koji pet godina vuku samo taj ispit. Mislim da su jedne godine bile i demonstracije protiv tog profesora, ali se ništa nije promjenilo. Studenti su uvijek, paralelno s pričom o svojim studentskim obavezama, vukli i priču o tom profesoru – višestruki izlasci na ispite, velike pare date za instrukcije kod raznih samoproglašenih gurua… Te godine kada je „kupila ispit“, moja bivša najbolja drugarica izašla je na jedan rok i imala nula bodova, a na narednom roku, 15 dana kasnije, mnogo više od minimuma potrebnog za prolaz. Dva dana ranije nam je, uz kafu, pričala kako je profesoru poslala novac po kolegi koji joj se nekoliko mjeseci predstavio kao posrednik i svi smo mislili da se šali iako smo dugo znali da traži način da to uradi – priča nam naša sugovornica.
Na naše pitanje zašto je niko od kolega nije prijavio upravi fakulteta ili policiji, ona nam kaže da nisu znali kome na fakultetu da je prijave niti vjeruju da sam fakultet želi da tu išta uradi, „jer da neko na fakultetu želi da promijeni tu situaciju – promijenili bi profesora.“
O sličnim situacijama na raznim fakultetima u BiH postoje mnoga svjedočanstva.
Okružni sud u Banjoj Luci, piše portal 6yka, potvrdio je optužnicu protiv profesora Veljka Đukića koja ga tereti da je na privatnom fakultetu “Aperion” tražio mito da bi studentica položila ispit. Jedan od navoda optužnice je i da je za „sedmicu“ uzeo mobitel „Samsung“.
Oslobođenje je pisalo o događanjima na Medicinskom fakultetu u Tuzli – studenti su im poslali anonimne informacijama o kupovini ispita u koju su navodno uključeni brojni profesori te visokoškolske ustanove. Za Oslobođenje je Alisa Dedić, predsjednica Studentskog vijeća Medicinskog fakulteta Medicus, kazala da je javna tajna da postoje različite malverzacije oko polaganja ispita, ali da ne postoje javne i zvanične prijave takvih malverzacija, niti dokazi. Tim povodom nije bilo reakcija Rektorata Univerziteta u Tuzli niti kantonalnog ministra obrazovanja.
Korupcija samo u medijima
Nedostatak nezavisnosti i integriteta u pravosuđu BiH prerasli su u problem korupcije u samom pravosuđu.
Prema nacionalnom izvještaju Transparencyja, posljednjih godina BiH potresle su velike korupcijske afere o čijoj većini se izvještavalo samo u medijima, a nikada nisu stigle do suda. Većina velikih korupcijskih afera završava se ili u istražnoj fazi ili se pretvaraju u dugogodišnje sudske postupke, urušavajući značaj blagovremenog i efektivnog procesuiranja.
Tokom 2020. godine u Bosni i Hercegovini gotovo je prepolovljen broj podignutih optužnica za krivična djela korupcije, a broj presuda smanjen je za 30 posto, pokazali su podaci koje je Transparency International u BiH objavio na interaktivnoj mapi procesuiranja korupcije.
Izostanak reakcije sistema nije neobična pojava za BiH. Naročito kad prijave dolaze od strane građana ili NVO-a.
Izvještaji pokazuju da se previše dugo čeka na tužilačke odluke u slučajevima kada građani ili organizacije civilnog društva podnose krivične prijave. Kod pokrenutih istraga i dalje ostaje visok udio onih koje na kraju budu obustavljene.
(Ovo je treća u nizu od četiri studentske priče o korupciji koje je Udruženje CROA realiziralo u okviru projekta “Mladi protiv korupcije: Nemoj biti najslabija karika” i kampanje „Znanje IN korupcija OUT“ koji predstavlja dio šireg projekta “Podrška građanima u borbi protiv korupcije” koga realizuju Centri civilnih inicjativa kao glavni implementator, uz finansijsku podršku Američke agencije za međunarodni razvoj (USAID). Sadržaj teksta je isključiva odgovornost Udruženja CROA)
