Ovu su godinu obilježile mnoge nove, te nastavak starih afera, obilježenih korupcijom, kriminalom, zloupotrebama zakona, ovlasti. Progoni zviždača i dalje se nastavljaju, nadležni žmire na očite primjere. Interview.ba objavljuje kratki pregled istraživačkih priča kojim se bavio ove godine
Priredila: Senka KURT
Fondacija Infohouse osnovala je 2014. portal Interview.ba kao dio projekta Account (Antikorupcijska mreža NVO u BiH), kojeg je finansirao USAID BiH.
Od tada, naš portal Interview.ba neumorno istražuje i piše o korupciji i nepravdi koju obično preživljavaju prijavitelji korupcije, takozvani „zviždači“.
Od 2020. godine dio samo Programa istraživačkog novinarstva, kojeg također finansira USAID, a kroz neformalnu mrežu istraživačkih medija, koju vodi „Žurnal“ (Udruženje CRMA). Tako je javnost saznala za brojne slučajeve korupcije.
Mi smo na portalu Interview. ba od početka projekta istražili i objavili 20 originalnih priča. I ne samo zato što smo dio Programa nego što vjerujemo da je ovo jedan od najsnažnijih načina borbe protiv korupcije.
Ponosimo se svojom malom ali neumornom redakcijom i izdvajamo priče koje su obilježile godinu iza nas:
Vlada FBiH ne zna kako je Elektroprivreda HZ HB otpisala milionske dugove “Aluminiju”
Istražili smo kako je skoro 100.000 (naših) KM duga oprošteno bez znanja 90 postotnog vlasnika, Vlade Federacije BiH.
Crne limuzine, metalik!
Iako je JP HZ HB na granici likvidnosti ustanovili smo da su plaće i primanja povećani za gotovo 1,5 miliona, da su se dijelile nagrade, a s druge strane dizali novi krediti od čak 65 miliona KM kako bi kompanija preživjela. Ured revizora Federacije BiH dao je negativno mišljenje na prošlogodišnji JP Elektroprivreda HZ Herceg Bosne.
No, unatoč svemu propalom mostarskom gigantu “Aluminiju” odobren je otpis duga, vrijedan skoro 100 miliona KM bez odobrenja Nadzornog odbora i Vlade Federacije BiH! Uz put „Aluminij“ prošle godine Elektroprivredi HZ HB nije uplatio ni fening.
Inače, Vlada FBiH ima 90 posto vlasništva u ovoj kompaniji, ostalo mali dioničari, no niti zastupnici niti predsjednik Odbora za energetiku Parlamenta FBiH ništa o ovome ne znaju. Baš kao ni federalni ministar energetike Nermin Džindić.
– To bez suglasnosti Vlade FBiH nije moguće. Ako jeste, kao što tvrdite, onda će neko morati zaista odgovarati. I hoće, uvjeravam Vas. Niko nije vjerovao da će ova Vlada tako rezolutno djelovati i ugasitit Aluminij. Svi su bili nepovjerljivi. Mi smo spremni kompanije koje su gubitaši, menadžmente koji su neodgovorni kazniti najstrožije – kazao je sugovornik Interview.ba.
Do sada niko nije odgovarao!
IZ EP HZ HB poslovičan odgovor – sve je po zakonu. Kao potvrdu svog stava oglasili su nabavku još tri limuzine. Matalik, crne!
Letva, gas i korona
Naša suradnica Rubina Čengić istraživala je ljetos priču o poskupljenju gasa, odnosno kako se nekad veliki „Energoinvest” spašava, a kako bi drugačije, nego preko naših leđa! https://interview.ba/2021/07/06/do-kraja-ljeta-poskupljuje-gas-spasavanje-energoinvesta-preko-leda-gradana
Potvrdio je to i ekonomski analitičar Admir Čavalić komentarom da je moguće da ovo ekonomsko, postane političko pitanje. A cilj je – spasiti „Energoinvest“, koji prema našim nalazima ima kapital od 2,2 miliona, a obaveze od više od 50 miliona.
Inače, cijena gasa ovisi o poskupljenju na svjeteskom tržištu. No, naš problem dodatno je pojačan ne samo zbog geopolitičkog zaobilaženja Ukrajine, već i zbog sukoba na relaciji BH – Gas – Energoinvest.
Čengić je nastavila s pričom o tome kako su zamuljena akumulaciona jezera prijetnja stanovništvu, a mogla bi biti izvor zarade. https://interview.ba/2021/07/03/zamuljena-akumulaciona-jezera-prijetnja-stanovnistvu-a-mogla-bi-biti-izvor-zarade/
Prema njenom istraživanju, Akumulacija Jajce 2 je 60 do 70 posto zatrpana muljem, u jezero Modrac svakog dana dođe i 1.000 kubnih metara mulja, a u hidroakumulaciji Mali Zvornik se na površini vide nanosi… Cijena čišćenja može da dostigne milionski iznos – najniža je jedan euro za kubni metar mulja.
U BiH pojedini zakoni o koncesijama predviđaju i odmuljivanje kao predmet koncesije, ali nema informacija o tome da su one i dodijeljene. Ovaj mulj je moguće, ukoliko nije kontaminiran, pretvoriti u građevinski materijal ili spaliti, ali i deponovati. Cijena ugljene prašine koje najviše ima u Modracu je 60 do 70 KM za tonu.
O tome kakva je uloga letve i vodopada u gradnji mini hidroelektrane koja je na čekanju već godinama pisali smo u junu. https://interview.ba/2021/06/03/uloga-letve-i-vodopada-u-gradnji-mini-he-koja-je-na-cekanju-15-godina/
Priča je sasvim jednostavna, jedan privatnik iz Širokog Brijega zajedno sa kompanijom koja je pola u vlasništvu državljana Hrvatske, 15 godina prolaze kroz labirint – Opština Prozor-Rama, Hercegovačko-neretvanski kanton – Kantonalni suda u Mostaru čekajući odobrenje za gradnju minihidroelektrane za koju su 2007. godine dobili koncesiju.
U Centru za zaštitu životne sredine cijene da je ovaj spor moguće završiti samo prekidom ugovora o koncesiji, ali da se vlast u BiH plaši investitora, no da je u pravu svako ko se protivi gradnji mini HE iznad vodopada, a privatnik iz Širokog prijeti čak i arbitražom u Vašingtonu.
O korupciji u zdravstvu pisali smo često. Razbuktavanje pandemije koronavirusa u našoj zemlji donijelo je mnoge ne samo zdravstvene probleme, već otkrilo mnogobrojne rupe izrešetanog sistema u kojem živimo.
U potrazi za spasom od teške pandemije i njenih posljedica mnogo pacijenata suočilo se sa zahtjevom bolnice da nabave lijek tocilizumab. https://interview.ba/2021/05/31/tocilizumab-u-apotekama-ljudski-zivot-izmedu-zabrane-i-potrebe/
No, taj lijek, prema pravilima Agencije za lijekove u BiH, ne smije biti u apotekama. Ali, gotovo očekivano, bilo ga je više nego inspektora koji su trebali provoditi kontrolu apoteka.
Lijek spašava živote, pa smo postavili pitanje treba mijenjati propise ili pojačati kontrolu nad radom i apoteka i bolnica?
Telefonom smo provjeravali i utvrdili da su lijek prodavale neke privatne, ali i pojedine apoteke iz lanca Apoteke Sarajevo. Na pitanje da li znaju da taj lijek ne smiju prodavati – tvrdili su da ne znaju.
– Zaista ne znamo da ne bi smjeli prodavati ovaj lijek u slobodnoj prodaji, ali svakako ga ne dajemo bez recepta. Ranije se gotovo niko nije interesovao za njega, a s koronom je počela potražnja i smatrali smo da je važno da imamo u ponudi određene količine – dobili smo gotovo istovjetan odgovor u nekoliko apoteka.
Nagrada za otpuštanje radnika
O pandemiji smo pisali i iz drugih uglova. Na primjer, kako se koristila kriza u zdravstvu da se na nezakonit način dijeli budžetski novac. Uzmi Šemso koliko ti drago, naslov je tekst u kojem smo istražili kako je federalni ministar poljoprivrede Šemsudin Dedić podijelio više od 3,5 miliona KM kompanijama koje su tokom pandemije obećale da neće, pa na kraju masovno otpuštale radnike. https://interview.ba/2021/07/13/kako-se-dijelio-novac-tokom-pandemije-uzmi-semso-koliko-ti-drago/
Protiv ministra, ali i članova Komisije za poslove provođenja Javnog poziva za podnošenje prijava za dodjelu finansijske pomoći subjektima iz poljoprivredno-prehrambenog sektora, te Branimira Stipića, internog revizora iz ovog ministarsta podnesena je krivična prijava.
Oni su, kako su konstatirali i federalni revizori, na nezakonit način i netransparentno dodijelili 90 miliona KM.
– …Uvidom u uspostavljene kriterije Uredbe, kao i definisani opći cilj dodjele finansijske pomoći: očuvanje radnih mjesta, konstatovano je da nije uzeto u razmatranje stanje zaposlenih i smanjenje radnih mjesta u finansiranim djelatnostima u odnosu na prethodnu godinu, iako su ostali primijenjeni kriteriji (ostvareni izvoz) iz 2019. godine. Broj zaposlenih na 30. 9. 2020. godine, koji je bio osnova za dodjelu sredstava, u odnosu na isti period prethodne godine, prema raspoloživim podacima Poreske uprave FBiH, kod pojedinih korisnika manji je za ukupno 42 zaposlena (ETQAN d.o.o. Sanski Most manje 9 zaposlenih, HEKO d.o.o. Bugojno manje 8 zaposlenih, STARNET d.o.o. Bugojno manje 6 zaposlenih i ŠUMSKI PLOD d.o.o. Prozor-Rama manje 5 zaposlenih)…“ – naveli su revizori.
U prilogu je pregled korisnika finansijske pomoći tokom pandemije koji su dobili sredstva iznas 10.000 KM i uporednim pokazateljima o broju zaposlenih.
Revizori su utvrdili i da je oko 424 hiljade KM podijeljeno firmama sa samo jednim zaposlenim.
U krivičnoj prijavi navodi se da su cijelu igru vodili članovi komisije, koji su znali da su kompanije otpustile radnike, pa su im bez obzira na to osigurali stotine hiljada KM.
– Ministar Dedić je sve to znao. On je osobno dostavio prijedlog Komisije koja je dijelila (naš) novac. On je, a to navodimo u krivičnoj prijavi, iskoristio svoj službeni položaj, dao konačno odobrenje za isplatu poticaja firmama koje nisu ispunile kriterije. Ministar je pribavio tim kompanijama protutpravnu korist u ukupnom iznosu od 3.588.834,00 KM – naveo je naš izvor, jedan od potpisnika krivične prijave.
Ovo je Alijina snaha!
Slučaj koji već skoro godinu dana uznemirava javnost, a posebno onu akademsku, ima za glavnu aktericu direktoricu Kliničkog centra Univerziteta u Sarajevu, suprugu predsjednika SDA, u kojoj je i sama na visokoj funkciji Sebiju Izetbegović.
Interview.ba je serijom tekstova razotkrivao sve „nejasnoće“, ali i mahinacije u slučaju diplome dr. Izetbegović.
Podsjećamo, Tužiteljstvo KS je već počelo s procesom i kako smo izvjestili početkom ovog mjeseca za sada su izjavu dale dvije referentice s Medicinskog fakulteta.
Kako smo do sada nekoliko puta naglašavali pravu istinu, međutim, znaju nekadašnji dekan Medicine dr. Nedžad Mulabegović i sekretar fakulteta Benjamin Vojniković.
Ukratko, ispituju se navodi (između ostalog i onoga što smo objavili i na našem portalul) da li je dr. Izetbegović imala uslove za upis na postdiplomski studij.
Prema onome što do sada znamo, još 1998. godine u ured tadašnjeg dekana ( i rektora UNSA) dr. Mulabegovića stigla je dokumentacija Sebije Izetbegović, sa zahtjevom za upis postdiplomskog studija (magisterija).
No, ona tada nije imala osnovih uvjeta za upis, obzirom da joj je prosjek ocjena s Medicine (koju je studirala po nekim informacijama 9, a po drugim 11 godina) bila 7.38.
– Prema indexu, njen prosjek na medicini bio je 7,38. To su objavili i mediji. No, uz te su ocjene malo “poboljšane, najprije kako bi mogla postati asistent, a zatim dalje, za postdiplomski studij… No, pravila koja su važila za one koji imaju prosjek najmanje osam tokom cijelog studija, odnosno prosjek najmanje devet iz predmeta za koji konkuriše, nisu važila za Sebiju Izetbegović – svjedočio je prije nekoliko mjeseci za Interview. ba izvor blizak Medicinskom fakultetu.
Ovih dana nam kaže kako su dokumenti Sebije Izetbegović s niskim/nedovoljnim prosjekom ocjena stigli s naznakom “ovo je Alijina snaha”. I da su s tom preporukom stigli do dr. Mulabegovića, koji je rekao da će “on to završiti”.
U prijevodu, bez obzira na nizak prosjek, Sebiji Izetbegović omogućiti upis magisterija.
U romansiranoj biografiji koju je sama napisala, a koju je Interview.ba prvi objavio dr. Izetbegović je ustvrdila da je diplomirala s puno višom ocjenom. https://interview.ba/2021/05/25/romansirana-biografija-ispravljene-ocjene-zagubljeni-index-i-najbrza-specijalizacija-na-svijetu/
A mi smo istražili i objavili da nikada nije ni upisala magisterij! https://interview.ba/2021/09/01/sebija-izetbegovic-nikada-nije-upisala-magisterij/
Dr. Izetbegović i pored nekoliko pokušaja nije odgovorila na naša pitanja, te demantirala ove navode. Moguće objašnjenje dali su nam izvori bliski Medicinskom fakultetu.
– Ako nije upisala magistarski, kako je mogla odbraniti tezu?! Kako ćete diplomirati na nekom fakultetu ako se niste upisali. Formalno – pravno nema nikakvog dokaza da je upisana. I nema datuma kad se prijavila na magisterij – kazali su naši sugovornici.
Gotovo savršena biografija otkriva i da je dr. Izetbegović izmislila godinu dana specijalizacije u Zagrebu, što su kasnije potvrdili i zvaničnici tamošnjeg Sveučilišta.
Kantonalni insektori iz Sarajeva, koji su ljetos par dana bili na Medicini bavili su se zagrebačkom epizodom, ali se nisu mogli očitovati ni oko ispita koje je dr. Izetbegović “prenijela iz Zagreba”, jer im nije predočena relevantna dokumentacija.
Težak put do pravde
A kome možemo prijaviti korupciju? Gdje? Kako? Često nas pitaju građani.
No, kad shvate da put do pravde i istine nije ni lagan niti kratko traje, često odustaju.
Muke koje prolazi već više od dvije godine zna dobro Tuzlak Emir Mešić, ekonomista, zaposlen u tamošnjem odjelu Uprave za indirektno oporezivanje. https://interview.ba/2021/10/19/zvizdac-emir-mesic-dzakula-me-prati-ucjenjuje-sad-me-i-suspendirao/
Mešić je zvanično „zviždač“, dakle institucionalno zaštićeni svjedok. No, od toga osim naslova nema ništa. Dapače!
Stpljivo čeka da nadležni otvore „njegov slučaj“. A u međuvremenu dobija kazne, prijave, čak i prijetnje otkazom. Agencija za prevenciju korupcije pravi se i slijepa i nijema za Mešićeve probleme, direktor UIO Mijo Džakula sam određuje ko će i kad kazniti Mešića. A hobotnica koja troši naše pare neprekidno raste.
Mešić je status zviždača dobio sad će i tri godine. To znači da mu je Agencija za prevenciju korupcije i koordinaciju i koordinaciju borbe protiv korupcije(APIK) dala status zaštićenog prijavitelja korucije. No, Mešić praktično nije dobio ništa. Osim rješenje o prestanku radnog odnosa u tuzlanskom odjelu Uprave za indirektno oporezivanje (UIO) gdje radi već 10 godina, kazni, prijava.
Čeka da Tužiteljstvo konačno istraži nepravilnosti kod iznajmljivanje i naplate carinskih terminala.
– Vidio sam da se prihodi od carinskih terminala, koji su javni i koji trebaju da ostanu na jedinstvenom računu, na nezakonit i na netransparentan način prelivaju u džepove privatnih lica. Još konkretnije, prijavio sam konkretno uticaj direktora UOI Mire Džakule i njegovog pomoćnika za poslovne usluge Elvira Muminovića. Tada sam radio na poziciji stručnog saradnika za investicije u Regionalnom centru Tuzla – kazao je Mešić u razgovoru za Interview.ba.
Prema njegovim informacijama, Tužilaštvo je početkom 2019. započelo istražne radnje, saslušane su neke osobe, pa je SIPA poslala Tužiteljstvu izvještaj počinjenom krivičnom djelu…
Mešić, međutim, nije jedini koji je kažnjen jer je upozoravao da se ne radi po zakonu. Istu matricu kazni, premještaja, pritisaka, ucjena, prolaze i druge kolege, koje se „usude“ ukazati na dešavanja u UIO.
I Danko Bogdanović, njegov kolega iz UIO, također zviždač bio je bez posla dvije godine. Sve do pravosnažne presude Suda BiH da mora biti vraćen na posao.
Mešić priznaje da mu nije lako, da je očekivao brže istrage, veću zaštitu APIK-a. https://interview.ba/2021/01/12/emir-mesic-zvizdac-dobio-sam-rjesenje-o-otkazu-ali-pobijedit-cu-unatoc-uio-i-apik-u/
– Kad radite s ciljem da zaštitite javne prihode, javne resurse, tek tada vidite koliko je otpora tome. Zapravo, shvatite da je korupcija igra u kojoj se tačno zna ko sudjeluje, daje, uzima. To je organiziran sistem u kojem se svi javni interesi podređuju ličnim interesima određenih ljudi preko stranačkih grupa. A ovdje je konkretno riječ o SDA, HDZ i SNSD-u – kazao nam je Mešić.
Unatoč svemu, uvjerava nas, neće odustati. Ubijeđen je da će pobijediti.
