Kolumnisti Akcijsko medijske inicijative Drugi program Zlatko Dizdarević i Ahmed Burić jučer su u Brčko distriktu BiH razgovarali s građanima/kama na temu Brčko: Tačka presjeka i modeli budućnosti
Piše: Emina OSMIĆ – HAJDAREVIĆ
Učesnici/e diskusije bili su i mladi i oni malo stariji, studenti, radnici, penzioneri, profesori… Brčaci koji su iz svojih perspektiva govorili o problemima u Distriktu. – Ja sam zapravo ovdje da slušam – prisutne je pozdravio i pozvao na dijalog Burić. – Želimo da čujemo male stvari, životne. One su nekada važnije od političkih koncepata. Pogotovo tamo gdje koncepta, zapravo, nema. Ili je srušen – nadovezao se Dizdarević.
Grantovski El Dorado
I krenulo je od prilično ozbiljnih stvari.
– Ovdje se sve prati – kazala je jedna od učesnica, probivši led pričom o stranačkom nadziranju građana u svrhu kontrole odanosti pojedinim političkim opcijama. Najavila je skori odlazak u inostranstvo, revoltirana nepravednim odnosom brčanske politike prema obrazovanim i sposobnim mladim ljudima.
Pod ruku s odlaskom mladih ide i smanjeni natalitet. Neki od građana istakli su da je u brčanskim školama primjetno manje djece.
– Ja znam da neki nastavnici moraju obilaziti škole kako bi ispunili normu, jer je u školama sve manje djece – kazao je jedan od učesnika.
Aktuelna i kontroverzna tema u Distriktu je raspodjela grantovskih sredstava – o tome su se složili učesnici diskusije. Do nedavnih pritisaka visokog predstavnika M. Scanlana da se konačno odrede kriteriji dodjeljivanja grantova, Distrikt je bio „Grantovski Eldorado“ u kojem su vladajući skupštinski zastupnici mogli dodjeljivati sredstva po ličnome nahođenju. Međutim, ovakva je praksa od 2021. godine gotovo ukinuta, što je pozitivna novost u Brčkom, a samim time dovedena u pitanje sudbina brojnih brčanskih nevladinih organizacija, njih 700 koliko je registrirano.
Protiv sistema iz maminog podruma
– Pogrešna je postavka da su jedni izuzetno zli, drugi izuzetno dobri – rekao je jedan od učesnika, dodavši da je mnogo omladine „protiv sistema iz maminog podruma“, te da je naš najveći problem u kolektivističkom i konformističkom „mentalitetu“. – Princip individualizma je poražen – zaključio je.
Na ovaj stav nadovezao se građanin koji je istakao kako mladima nedostaje ambicije i da od radnog mjesta očekuju gotov proizvod umjesto da se sami izgrađuju.
– Vi demonizirate kapitalizam – rekao je kolumnistima jedan učesnik te naglasio da smatra da je izlaz iz stagnacije upravo u rastu kapitalizma.
– Zapad je neodgovorno srušio komunizam – replicirao je Burić, objasnivši da porušenim državama nije dana jasna i poštena alternativa već kriminalna privatizacija i masovni uvoz robe umjesto proizvodnje.
– Problem jeste u tome što su ovdje pobijedile klike koje su na vlasti i koje su se obogatile preko noći, ne na znanje, na pamet, ne na odnosu prema kapitalizmu, i onda su zatvorili vrata za sve ono što je napredak – uzvratio je Dizdarević.
Jedan od sugrađana ukazao je na nepravdu i korupciju i u evropskim zemljama koje su svima naizgled uspješne, naglasivši da samo pola zemalja „može da nalikuje na nešto“, dok se i u Italiji „može umrijeti od gladi“.
Dodao je da je umoran od stranog diskursa u kojem se apriori pristupa građanima/kama BiH kao zavađenim stranama koji nemaju drugog identiteta do etno-nacionalnog.
Kolumnisti su dijagnosticirali da je BiH polje na kojoj neke strane zemlje demonstriraju svoju moć, istovremeno perpetuirajući sliku nas kao Drugo koje je divlje i nesposobno da se samostalno civilizira. – Očekujemo od njih da završe naš posao – komentirao je Dizdarević.
Kako će BiH prodisati?
– Međuetničke tenzije u Brčkom su na mnogo manjem nivou – rekao je jedan od učesnika, dodavši da je uzrok svih problema u Dejtonskom mirovnom sporazumu kojim se ne može urediti država. – Kada slomite ruku ili nogu, stave vam gips. Vi taj gips ne možete držati 25 godina. Smatram da je taj gips Dejtonski mirovni sporazum koji se mora skinuti da bi BiH prodisala – zaključio je.
Dizdarević je kazao da je Dejtonski ustav je jedini koji ima u sebe ugrađene sve mogućnosti opstrukcije ustava, a Burić napomenuo da se kod ocjene Dejtona mora uzeti kontekst i nužnosti njegovog nastanka.
– Voljela bih da se uvede elektronsko glasanje u BiH – poručila je jedna od gošći.
Ostali učesnici su se usuglasili kako je to dobro rješenje, ali su ostali pesimistični da će takav sistem biti odobren od vlasti kojoj to u suštini ne odgovara.
– Ljudi koji mogu i koji znaju trebaju da uđu u političke strukture da mijenjaju stvari onoliko koliko mogu – ponudio je rješenje jedan učesnik.
– Na sceni je đavolji savez između dijela građana i vlasti koja kontroliše (ne)funkcionisanje države. Brčko je bilo model koji je „radio“, a onda je 2006. prisustvo međunarodnog faktora naglo iščezlo – dodao je drugi.
Brčko je jedan od najekletantnijih primjera na kojem se vidi da se može funkcionirati, ali da egoizam vlasti i sujeta međunarodnih političara često upropaste model koji se pokazao uspješnim.
– Ne možemo kritikovati predstavnike međunarodne zajednice, a onda od njih tražiti da riješe naše probleme – bio je jedan od zaključaka ovog važnog i potrebnog događaja.
