Ove godine Srđan Gavrilović po prvi put će glasati za vijećnike Gradskog vijeća Mostara. Čekao je to punih 12 godina. Posljednji put kad su održani lokalni izbori u ovom gradu, on je bio maloljetan i politika ga nije zanimala. Stvari su danas drugačije. Mostar može mnogo bolje, kaže nam. Pitamo ga da navede barem tri problema koje budući gradonačelnik mora prioritetno riješiti, odgovara, „teško je suziti izbor na svega tri“.
– To je ipak grad u kojem preko deset godina nisu održani izbori. Sama ta činjenica govori mnogo o političkoj stagnaciji. Novi gradonačelnik, jednom kad ga dobijemo, trebao bi se prije svega pozabaviti komunalijama, deponijom Uborak koja se vuče još s kraja osamdesetih. Druga stavka bi trebala biti, konačno, dovršena sportska dvorana, čija se izgradnja vuče preko trideset godina. Simbol je rugla i simbol koruptivnog djelovanja lokalne vlasti, jer kako objasniti da jedan takav objekat i pored silnog novca koji je izdvajan iz budžeta, do danas nije završen, ističe Gavrilović.
Srđan Gavrilović
Podsjeća i na zapuštenu mostarsku kulturnu scenu. Kao urednik jedinog bh portala za književnost i kulturu smatra kako bi „mnogo veći novci iz budžeta trebali biti raspoređeni za kulturu i umjetnost po kojoj je grad nekada bio prepoznatljiv“.
Nino Prlić s druge strane se nada da će Mostaru konačno biti vraćene zelene površine, kante za smeće i parkovi za djecu. Nekada jedan od najljepših gradova, danas je jedan od najprljavijih, dodaje. Kao tehničar za telekomunikacije često je na terenu. Ono što primjećuje, ne može poslužiti za promociju grada koji se smatra turističkim odredištem:
– Novi gradonačelnik bi trebao uvesti komunalne redare i uz to još obezbijediti kante za smeće, pošto je Mostar najprljaviji grad u BiH. Hitno treba sanirati veliki park, odnosno dječja igrališta koja su sva odreda zapuštena i služe za odlaganje smeća. Novi gradonačelnik bi trebao uticati na policiju da uvedu mjere nadzora. Potreban nam je i veći broj prometnih policajaca na terenu, dodaje.
Nino Prlić
Mostar je jedini grad na evropskom kontinentu u kojem više od deset godina nisu održani lokalni izbori i u kojem je gradonačelnik sam donosio budžet iako mu je mandat istekao još prije osam godina. Gradsko vijeće Grada Mostara prestalo je funkcionisati s izbornim ciklusom 2008.- 2012., kada je raspušteno.
Od 2012., sukladno odluci Visokog predstavnika, budžet Mostara donosi gradonačelnik uz potpis i saglasnost načelnika Odjela za finansije, a potvrđuje ga federalni Parlament, budući da Mostar nema zakonodavnu vlast.
Većina sredstava iz budžeta prethodnih godina trošila se za finansiranje administracije i troškova Gradske uprave, dok su kapitalna ulaganja ostajala po strani, pa tako i problemi koje su naveli naši sagovornici.
To se pravdalo nepostojanjem Gradskog vijeća koje je moralo dati podršku za slične projekte.
Luka Mandić
I Luka Mandić smatra da je komunalna politika grada loša i da to treba biti prioritet budućih gradskih vlasti. Ovaj diplomirani inženjer elektrotehnike očekuje da se uvede red u odlaganje i odvoz smeća te konačno riješi problem deponije Uborak. Ovo podrazumijeva i uvođenje komunalnih redara i kažnjavanje „eko hulja“.
– Urbanizam je na drugom mjestu. Prestanak divlje gradnje i obnova zelenih površina uz redovno održavanje. Rušenje mnogih bespravnih objekata i uvođenje reda. Rasterećenje centra grada i oživljavanje prigradskih naselja. I da, sportska dvorana. Ja nisam dočekao, čini se da neće ni moja djeca. Sportska dvorana najbolje pokazuje šta su zapravo bili prioriteti vlasti nakon rata. Druženje, normalan život, sigurno ne, zaključuje Mandić
Adi Fejzić, doktor humanističkih nauka naglašava i sigurnost građana. Gradonačelnik mora biti neko ko može uticati da se „glave ohlade“.
Adi Fejzić
– Treba zaustaviti okupljanja koja često izrastu u divljanje huligana, to Mostar sebi ne može dopustiti. Drugo, predlažem ulaganje u besplatan javni gradski prijevoz kao dugoročnu investiciju. To bi postepeno rasteretilo grad prevelikog broja automobila, a pomoglo bi građane. Treće, pomoć obrtnicima, turističkim radnicima, poduzetnicima, konkretni planovi. U vrijeme korone to je izuzetno važno. Inače ostajemo bez radnih mjesta, ljudi nam odlaze, upozorio je Fejzić.
Edina Špago-Ćumurija je univerzitetski profesor mostarskog Univerziteta „Džemal Bijedić“. Za naš portal kaže da će osnovni problemi biti rješeni ako novi gradonačelnik počne da se bavi svojim poslom. Prva stvar koju bi trebao raditi jeste uspostavljanje komunikacije i informisanje građana o svim aktivnostima.
Edina Špago-Ćumurija
– Da ga nije strah reći čime se trenutno bavi, a u tome mu mogu pomoći saradnici sa stvarnim diplomama i kompetencijama na teme (ne)ćistoće, nelegalne gradnje, buke, saobraćaja, problema prosjačenja, inkluzije, da se bavi razvojnim projektima, kulturom, sportom i promocijom grada u svijetu, zaključuje Špago-Ćumurija.
Ne postoji tačan podatak koliko je mladih ljudi napustilo Mostar proteklih godina, no generacije su nestale. Deset godina političkog nadmudrivanja oko toga čiji je Mostar, ko je ugrožen, a ko bi to mogao postati, koštalo je grad milionskih ulaganja, propuštenih prilika i tenzija.
Zahvaljujući presudi Evropskog suda u Strazburu po tužbi Irme Baralije, građani su dobili šansu. Političari su bili primorani da donesu izborna pravila za Mostar, jer bi to u protivnom uradio Ustavni sud BiH, a na tu odluku nisu mogli uticati.
Za razliku od ostalih gradova, uz iznimku Sarajeva, gradonačelnik se u Mostaru bira u Gradskom vijeću dvotrećinskom većinom glasova i to nije izmijenjeno novim izbornim pravilima. Pa ipak Gradsko vijeće jeste glas naroda jer tu sjede direktno izabrani dužnosnici. Zbog toga će naši sagovornici ipak glasati na narednim izborima, iako o izbor gradonačelnika direktno ne odlučuju.
Ono što očekuju je odgovornost da se projekti napokon pokrenu, loše stvari kazne, grad vrati Mostaru, politička nadmudrivanja ostave po strani .
Nakon 12 godina, smatraju da su to zaslužili.
(Đenan Jelin, Interview.ba)