Veterinarska stanica u Sarajevu, finansirana iz Budžeta Kantona Sarajevo, raspisala je 15. maja 2019. godine Javni oglas za prijem radnika u radni odnos na neodređeno vrijeme, za mjesto veterinara na terenu. Jedan od prijavljenih bio je i naš sagovornik, čiji identitet je poznat redakciji, koji je ispunjavao sve uslove. Kako nam je rekao, ovo je prvi javni oglas za mjesto veterinara koji je objavljen u poslijeratnom periodu za ovu ustanovu. Iako je ispunjavao sve uslove, odgovor nikada nije dobio. Tragom ovih informacija, odlučili smo odgovor potražiti od ove institucije i došli do (ne)običnog podatka – bivši direktor radi trenutno radi kao veterinar u ovoj ustanovi. To mu je omogućeno aneksom njegovog potpisanog ugovora u vrijeme obavljanja direktorske pozicije, koji mu garantuje radno mjesto u stanici – kao veterinara i to na neodređen period. Korektno i prema zakonu.
Naš izvor informacija nam je objasnio da je tražio podatke o ovom javnom oglasu, te je dobio neslužbenu informaciju da je bivši direktor Almir Džanković zaposlen upravo na ovoj poziciji. Javni oglas je poništen 6. juna 2019. godine, kada je Džanković smijenjen, a njegovu poziciju je preuzeo Nirves Bulaja koji u ovoj instituciji trenutno radi kao vršilac dužnosti direktora.
Ubrzo smo poslali drugi dopis ovoj ustanovi, u kojem smo pitali prema kojem javnom oglasu je Džanković zaposlen, te smo tražili i uvid u dokumentaciju. Sadašnji direktor Bulaja nas je kontaktirao telefonski, te nam je prema dogovoru uputio i mail kao odgovor na naše pitanje. Pojasnio je da je Džanković 20. juna 2018. godine potpisao aneks ugovora sa Nadzornim odborom Veterine. Naime, on definiše da „u slučaju isteka mandata, ostavke, razrješenja, prestanka radnog odnosa po drugom osnovu ili nastupanjem smetnji za obavljanje funkcije člana Uprave u skladu sa Zakonom, Almir Džanković će se angažovati po ugovoru o radu na neodređeno vrijeme u VTA Vogošća“.
Bulaja je pojasnio i da je došlo do reorganizacije, prema kojoj je bilo potrebno popuniti mjesto u Trnovu, te je sklopljen ugovor sa Džankovićem na neodređeno vrijeme.
Da li sporan aneks kao izmjena ugovora ili sama činjenica da pojedinci imaju obezbijeđena mjesta u javnim institucijama do kraja radnog vijeka, pitali smo struku.
„Zamislite da svakog direktora u javnoj instituciji primite na ovakav način“
Advokata Ifeta Ferageta pitali smo da li je ovim aneksom došlo do zloupotrebe položaja, a on je odgovorio da zakon takve situacije definiše kao iskorištavanje položaja službene ili odgovorne osobe, zatim prekoračenje granica službenog položaja, te neizvršenja službene dužnosti.
– Prema mom mišljenju, ovdje bi se moglo raditi o iskorištavanju službenog položaja na način da se zanemaruju interesi javne ustanove i čovjek koji se prima za poziciju direktora, a ujedno se preuzima obaveza. Sada zamislite da svakog direktora u svakoj javnoj ustanovi primite na ovakav način, automatski zatvarate prostor za mene, za vas, bilo koga – rekao je on.
Pojasnio je da on vidi zloupotrebu položaja jer na konkurs ima pravo da se prijavi direktor, ali i svi ostali građani koji zadovoljavaju kriterije, te da potpisivanje ovakvih aneksa, ne smije postati praksa.
-Ako to postane urnek, model, način ponašanja, onda blokirate čitav niz radnih mjesta na način da kažete: „Dobro, ti ćeš biti direktor nekoliko godina i nakon toga, mi smo preuzeli obavezu zaposlenja“. Pa onda imate problem – što ako se ta obaveza ne izvrši? Onda taj direktor ima ovlaštenja da tuži, da podnese tužbu sudu ili traži naknadu štete zato što ga neko nije primio u radni odnos – pojašnjava Feraget.
Sporan aneks ugovora
Advokat Nedim Vila problem vidi u potpisivanju ‘aneksa’ (op.a. aneks – prijedlog za izmjenu ugovora o radu).
-U radnom pravu, po stavu mene kao advokata, mislim da je aneks ugovora zadnja opcija koja se radi i potpisuje iz razloga što ugovor o radu, prema praksi iz sudova, nikada se ne može mijenjati/ dopunjavati novim ugovorom – smatra on.
Ipak, kako dodaje, postoje iznimke.
–Postoji formulacija što se danas odvaja i što Zakon o radu u svojim novim odredbama i omogućuje, dozvoljava da čak direktor ili menadžer ne mora biti u radnom odnosu i daje nam jednu novu formulaciju pripreme i izrade mendžerskog ugovora – pojašnjava.
Dalje navodi kako u slučajevima da se menadžerski ugovor potpisuje sa elementima ugovora o radu i radnom odnosu, praksa i stav Vrhovnog suda je zauzela, da u slučaju raskida i isteka menadžerskog ugovora, pravo na raspoređivanje na radno mjesto unutar institucije u kojoj je obavljao menadžersku ulogu ima samo onaj potpisnik tog ugovora koji je ranije imao zasnovan radni odnos u tom preduzeću.
Kontaktirali smo i Džankovića, jer nas je zanimalo da li je prije funkcije direktora Veterinarske stanice radio u ovoj ustanovi, na šta nam je odgovorio da nije.
„Dostojanstvo mi ne bi dozvoljavalo da se prijavim na konkurs“
Kada je riječ o aneksu ugovora, bivši direktor Džanković nam je rekao da prema Zakonu o radu, „koji kaže da ukoliko radite tri godine u kontuitetu u jednoj firmi da vaš ugovor o radu auomatizmom prelazi na ugovor o radu na neodređeno vrijeme“.
Naglasio je i kako konkurs, objavljen u vrijeme kada je bio direktor, nije raspisao za sebe.
-To je bio raspisan konkurs za ljude koji su imali ugovor o radu na određeno vrijeme, stav je i Vlade, pogledajte to, raspitajte se, da se ugovori ne mogu dalje produžavati mimo saglasnosti Vlade, odnosno, mimo konkursa, ja sam to napravio – pojasnio je.
Kaže da ga je novi direktor (op.a. Bilaja) rasporedio u Veterinarsku stanicu Trnovo.
-Tamo je već bio čovjek i taj čovjek je i dalje unutar firme. Prema tome, niti sam raspisivao konkurs za sebe, ja živim u Vogošći, a radim u Trnovu – rekao je.
Pojasnio je i da „ne vladamo pravim informacijama“, te da smo „pogrešno usmjereni“.
Ponovio je kako automatski bi dobio ugovor na neodređeno vrijeme jer je tri godine u radnom odnosu, te kako konkurs nije raspisan za njega.
-Dostojanstvo mi ne bi dozvoljavalo da se prijavim na konkurs, iz poštovanja prema sebi i kolegama.. časnu riječ Vam dajem – rekao je on.
Napomenuo je i kako je potpisivanje njegovog (za nas) spornog aneksa ugovora, odobrila Vlada Kantona Sarajevo.
KS: Troškovi plata i naknada obuhvatili 57,9 posto ukupnih rashoda
A kada je riječ o Vladi Kantona Sarajevo (KS), nova vladajuća šestorka je oborila Izvještaj o poslovanju Veterinarske stanice za 2017. godinu, zbog čega je Džanković i smijenjen, te imenovan Bulaja koji je kasnije ukazao na mnoge nepravilnosti u njihovom radu.
Tokom zasjedanja Skupštine KS-a, 24/25. januara 2019. godine, tadašnji direktor Džanković je zastupnicima rekao da su poslovali pozitivno, što je potvrdila i revizorska ustanova „Refin d.o.o.“ iz Vareša. Napomenuo je da nema vozača, te kako se za potrebe Uprave koristi jedno službeno vozilo, ali i kako su zatečeni narušeni međuljudski odnosi, te su radnici i štrajkovali prije dolaska nove uprave.
Ipak, kantonalna zastupnica Naše stranke Vildana Bešlija nije dijelila pozitivno finansijsko mišljenje ove ustanove, te je primjetila kako je došlo do povećanja prihoda samo za 3, 9 posto u odnosu na 2016. godinu, dok su ukupni rashodi povećani za 10,1 posto, u odnosu na isti period.
-Kada ovim brojkama dodamo da su troškovi plata i naknada zaposlenih u 2017. godini obuhvatili 57,9 posto ukupnih rashoda, kao i to da su drugi po veličini rashodi u izvještaju evidentirani kao troškovi ostalih primanja, naknada i prava zaposlenih u iznosu od devet posto, i koji su u odnosu na godinu dana ranije, povećani za 32, 4 posto, možemo zaključiti da stvari u Veterinarskoj stanici ne idu u pravom smjeru – pojasnila je ona tada.
Naime, prema toj računici, troškovi plata i naknada zaposlenih zajedno sa troškovima ostalih primanja, naknada i prava zaposlenih u 2017. godini, obuhvatili su čak 67 posto ukupnih rashoda!
To su sigurno neki od razloga zašto je oboren Izvještaj za 2017. godinu. V.d. direktora Bulaja je na konferenciji za novinare, održanoj u junu ove godine, rekao da su zatečene brojne nepravilnosti u finansijskom poslovanju ove stanice. Neke od njih su neisplaćene plate, neizmirene obaveze prema dobavljačima, velika kreditna zaduženja, ali i kršenje Zakona o javnim nabavkama kroz direktne sporazume sa firmama.
Ono što se moglo primjetiti u direktnim sporazumima Veterinarske stanice Sarajevo iz prošle godine, jeste čak pet direktnih sporazuma sa firmom Bosna-Vet d.o.o. Zenica u istom periodu (svi datum unosa imaju 10. oktobar 2018. godine, dok je prikazana budžetska godina 2017.). Namjena je vrlo slična – nabavka različitih vrsta ELISA kitova.
Posjetimo, direktni sporazumi se sklapaju za iznose do 6.000 KM te omogućuju direktno ugovaranje sa jednim ponuđačem, kojeg izabere institucija, što omogućava neraspisivanje konkursa ili javno nadmetanje. Ovi direktni sporazumi su, sudeći prema svemu, podijeljeni na više manjih sporazuma gdje svaki od njih ima sličnu vrijednost – do 6.000 KM.
I dok većina bh. građana se redovno prijavljuje na konkurse u potrazi za novim radnim mjestima, vjerovatno (ni)su svjesni da budžetskim novcem plaćaju iste osobe, samo na različitim pozicijama, ali sve u skladu sa zakonskim regulativama.
Tekst je proizveden u okviru medijskog pool-a Mreže ACCOUNT(Antikorupcijska mreža organizacija civilnog društva).
(Ines Sandžaktarević, Interview.ba)
