Samra Filipović-Hadžiabdić o polažaju žena i djevojčica tokom pandemije: Nisu svi jednako sigurni

Agencija za ravnopravnost polova Bosne i Hercegovine (BiH) je krajem prošlog mjeseca donijela Preporuke za integrisanje perspektive ravnopravnosti polova u proces planiranja, donošenja i provođenja odluka, mjera i planova u borbi protiv pandemije COVID-19. Naime, nove društvene prilike, koje su prouzrokovane pandemijom, su dodatno i na specifičan način pogađale žene i djevojčice u našoj zemlji. Šta Preporuke obuhvataju nam na početku razgovora objašnjava Samra Filipović-Hadžiabdić, direktorica Agencije.

Na prvom mjestu je sigurnost doma koja, očigledno i nažalost, nije svima zagarantovana, te nisu svi jednako sigurni. To je problem nasilja u porodici koji nije zastupljen samo u BiH nego u čitavom svijetu. Na njega je reagovala kompletna međunarodna zajednica, generalni sekretar UN-a i Evropska komisija. U Francuskoj i Belgiji su, naprimjer, ustupili hotele za smještaj žena koje se inače smještaju u sigurne kuće. No, moramo znati da su to države s velikim budžetima i uspostavljenim pravnim sistemima u kojima sve to puno brže i lakše funkcioniše – kaže Samra.

No, preporukama nisu obuhvaćene samo žene žrtve nasilja.

 Drugoj skupini pripadaju žene koje su na prvim odbranbenim linijama ove pandemije, pri čemu mislim na one koje rade u zdravstvu, trgovinama i drugim djelatnostima čiji rad nije obustavljen, a u kojima su žene zaposlene u većem broju. Tu je pitanje njihove zaštićenosti, prekovremenog rada i obavljanja poslova koji ih čeka kod kuće jer u doba pandemije imamo puno manje servisa, poput prevoza, koji u normalnim uslovima olakšavaju život. Sada su žene puno više opeterećene i privatnim i poslovnim obavezama. Trećoj kategoriji pripadaju žene koje su dobile otkaz. To je taj ekonomski aspekt koji se ne smije zanemariti jer obuhvata i povrijeđena radnička prava – objašnjava ona i dodaje da je Agencija uradila i kocept koji se odnosi na ekonomsko osnaživanje žena nakon pandemije.

Iako su zvanične preporuke izdali 28.04., Samra nam objašnjava da je Agencija sa svojima aktivnostima počela znatno ranije.

Preporuke su zvaničan dokument Agencije za ravnopravnost polova BiH i bilo je neophodno da prođu određenu proceduru koja je, kao i konsultacije, zahtijevala dosta vremena. Međutim, Agencija je još u martu krenula s, da tako kažem, neformalnim preporukama, tačnije sa saopštenjima i upozorenjima nadležnim institucijama o opasnostima i posljedicama koje pandemija ima na žene i djevojčice naročito u oblasti nasilja u porodici. Odmah smo se povezali s NVO organizacija kako bismo prikupili podatke o tome šta i kako je potrebno preduzeti. Napravili smo i plan interventnih mjera sa ciljem da pomognemo žrtvama i smanjimo opasnost od nasilja. Koordinirali smo donatore i dogovorili se s UN Women da oni idu s prvim setom mjera pomoći sigurnim kućama – kaže Samra.

Ona ističe da će rezultati preporuka biti vidljivi tek nakon pandemije.

O konkretnik koracima koji su preduzeti ne možemo govoriti jer je potrebno da se izvrši monitoring. Tek nakon zaustavljanja pandemije i uvođenja normalnog stanja će se moći vidjeti ko, šta i kako je poduzeo – objašnjava ona.

Samra objašnjava da se nije znalo koliko će pandemija trajati i kada će nadležni početi s popuštanjem mjera, ali da je riječ o preporukama koje se mogu primjeniti i nakon vanrednog stanja.

Preporuke, ukoliko to nadležne institucije prepoznaju, a što bi trebali da se desi, mogu imati efekta i nakon pandemije. Ovo što smo mi predložili se može primjeniti i u „normalnim“ uslovima. Naprimjer, ukoliko uzmemo oblast poduzetništva i spašavanja ekonomije, ove preporuke, ukoliko bude sluha i ukoliko svi budu radili svoj posao,  mogu pomoći da se poboljša situacija. One nadležnim institucijama ukazuju na određene vulnerabilne grupe koje postoje i među ženama. Nisu sve žene jednake. Naime, oni koji donose mjere moraju stvoriti senzibilitet o tome da postoje žene koje ostaju bez posla, žene s invaliditetom, LGBT osobe, Romkinje i tako dalje Sve može bolje funkcionisati kada imamo više ulaznih podataka i ukoliko imamo više osjetljivosti prema tim kategorijama – objašnjava Samra.

Otkriva nam koliko je BiH u mogućnosti da sprovede sve propisane preporuke.

Kod nas je sve stvar budžeta. Rekla bih da nije stvar u tome da nema sredstava koliko je do njihovog raspoređivanja. Istina je da se naši budžeti ne mogu porediti s budžetima i mogućnostima nekih drugih država, međutim, država je, naprimjer, po Istanbulskoj konvenciji koju smo potpisali obavezna da osigura rad i adekvatno finansiranje sigurnih kuća. Recimo, Agencija je ove godine, iako se još uvijek finansiramo po odluci o privremenom finansiranju, predvidjela da sigurnim kućama obezbijedimo taj „hladni pogon“, tačnije sredstva za troškove koje imaju bez obzira na to da li imaju korisnica. Potrebno je da se, zajedno s institucijama, poboljšaju mehanizmi i protokoli, a to znači da svi od policije, tužilaštva, centra za socijalni rad, obrazovnih institucija i tako dalje rade kao jedan uhodan sat kako bi se pružila dovoljna zaštita. Nije dovoljno samo raditi na zaštiti nego i na prevenciji. No, trenutno je tu problem i ljudskih i finansijskih resursa. U centrima za socijalni rad često imate problem s ljudskim resursima. To su ljudi koji ne mogu da nose sav teret društva, a znamo da se u centrima zastupljene sve najteže pojave u društvu – objašnjava Samra.

(Interview.ba) 

 

Prethodna vijest

Neum spreman za turiste: Niže cijene, a zbog socijalne distance bi gosti mogli imati idealan odmor

Naredna vijest

Skaka: Sarajevo svjetski simbol otpora svakoj vrsti nasilja, totalitarizma, represije i agresije