Građani KS-a proizvedu 900.000 kg otpada godišnje, trajno rješavanje odlaganja u narednoj godini

20.12.2019.

Nakon što je u oktobru održana sjednica Vlade KS u vezi sa rješavanjem problema na deponiji Smiljevići, Ministarstvo prostornog uređenja, građenja i zaštite okoliša KS, trebalo je u roku od 30 dana predložiti Vladi KS usvajanje Studije opravdanosti izgradnje kogenerativnog postrojenja, odnosno postrojenja za mehaničko-biološki tretman otpada na području KS.

Ministar prostornog uređenja Damir Filipović kaže da ni u jednom momentu ne želi mjere koje je ministarstvo usvojilo i kojima je rok 30 dana, staviti van snage i ne postupiti po njima.

– Međutim, u periodu od održavanja navedene sjednice do danas, nismo dobili zvaničnu studiju nakon što je izrađena. Imamo neku verziju koja nije konačna, i ne želimo prije konačne studije pustiti na usvajanje vladi, u smislu prijedloga jednog od dva ponuđena postrojenja, NBO postrojenja i kogeneracije. Za oba scenarija tu je više segmenata, prvi koji se odnosi na mehaničko-biološko postrojenje, je ekološki prihvatljiviji scenario – smatra Filipović te ističe da kao takav on može da se gradi u fazama, te da je znatno manji iznos potreban u fazi implementacije za izgradnju takvog postrojenja, oko 79 miliona KM.

Filipović ističe da kogeneracija kao drugi scenarij, odnosno pretvaranje gorivog otpada u plin i struju, košta 220 miliona KM, s tim da takvo postrojenje generira određene emisije, koje bi na lokaciji na kojoj bi bile, bile i relativno prihvatljive.

– U tom dijelu bilo bi najvjerovatnije ponuđeno NBO postrojenje, a radi se otprilike o nekih 71 posto smanjenja otpada, tako da bi se i nekih 26 posto šljake koja bi ostajala, odnosno nastajala nakon cjelokupnog procesa i na jednom i na drugom postrojenju, vraćalo u tijelo deponije, što bi moralo dovesti do odlaganja, odnosno do njegovog smanjenja 40 do 50 posto, a samim tim i smanjenja odlaganja otpada koje i nastaje u KS –  tvrdi Filipović, te dodaje da je studija rađena na osnovu 163.000 tona otpada na godišnjem nivou, prema morfološkom sastavu koji je prethodno rađen, a koji se trenutno odlaže na području deponije Smiljevići.

Neopodne radnje za deponiju do kraja godine

Na nivou Ministarstva komunalne privrede i infrastrukture u narednom periodu formirat će se nova radna grupa, odnosno novi operativni tim koji treba da se upusti u projekat trajnog rješavanja odvoza i skladištenja otpada kada je u pitanju deponija Smiljevići, ističe kantonalni ministar komunalne privrede i infrastrukture Srđan Mandić.  

– Ministarstvu komunalne privrede i infrastrukture Vlada KS dala zadatak da do kraja ove godine izvrši sve neophodne radnje kako bi takve nadležnosti sa Ministarstva prostornog uređenja KS, prešle u nadležnost tog ministarstva – ističe Mandić.

KJKP „Rad“, koje je u sastavu Ministarstva komunalne privrede upravlja deponijom, ali Ministarstvo prostornog uređenja i zaštite okoliša vodi strategiju upravljanja otpadom i odlaganja otpada.

S tim u vezi, planovi za odlaganje otpada odnose se na proširenje plohe, a samo proširenje deponije planirano je u narednoj godini, ističe Mandić.

– Sredstva od dva miliona KM operativna su i već u realizaciji, tenderi raspisani, a taj novac će biti utrošen u sanaciju postojeće plohe, koja je oštećena prilikom vršenja ispitivanja, iskopavanja u svrhu traženja posmrtnih ostataka. Ona će biti sanirana negdje do proljeća mjeseca ja se nadam, ne smijem vam tvrditi, jer  je jedan tender oboren, u toku je raspisivanje drugog, ali mislim da će to ići svojim tokom –  tvrdi Mandić, te dodaje da je u narednoj godini planirana izgradnja jednog kolektora, a da li će to biti na lokaciji deponije ili Butila, ne zna, te da o tome treba da odluči struka, kao i o odvodu procjednih voda.

Dva kilograma otpada do glavi stanovnika

Sabina Hadžiahmetović, ekspertica Centra za okolišno-održivi razvoj, kaže da građani u cijeloj BiH veoma malo primjenjuju dobre prakse upravljanja otpadom, a to je da se smanjuje otpad na mjestu nastanka, te navodi da to znači da ponovno upotrijebe ono što je već upotrijebljeno, a ne kao što je u našoj svakodnevnoj praksi prisutno, većinom sve odlažu u otpad.

– U KS to su prekomjerne količine koje građani stvaraju. Prosječna količina otpada koji naši građani stvaraju je negdje između 1,2 kg i dva kg otpada, pa sada ako preračunate da grad, odnosno KS ima nekih 450.000 stanovnika, puta dva kg, to su ogromne količine otpada koje treba odložiti i prikupiti, zatim transportovati na odlagalište odnosno sarajevsku deponiju u Buća Potoku, odnosno Regionalnom centru za upravljanje otpadom „Smiljevići“ – ističe Hadžiahmetović.

U narednoj godini trebala bi biti napravljena finalna studija koja Vladi KS treba reći u kojem pravcu će ići, da li u pravcu izgradnje kogeneracijskog postrojenja ili spalionice otpada, navodi Mandić i ističe da   pored deponije Smiljevići, područje KS ima problem i sa otpadnim muljem koji se pojavljuje na prečišćaču u Butila.

– Imamo planove da se ta spalionica možda i gradi na lokaciji Butila, ali u svakom slučaju, taj problem moramo trajno riješiti, i to je planirano, barem što se tiče studije, da se uradi u narednoj godini, a do kraja godine bismo nakon što usvojimo studiju i nakon što vidimo koji su veliki iznosi, vrlo vjerovatno išli na neku varijantu javno-privatnog partnerstva, gdje bi se ubacila i privatna firma i gdje bismo išli ka trajnom rješavanjukaže Mandić, i dodaje da je dugo vremena neadekvatnog investiranja u KJKP „Rad“ koje se bavi održavanjem javne higijene, njegovo ministarstvo ove godine uložilo 1, 600. 000 KM za nabavku novih kontejnera, kanti, te da je veliki broj plastičnih kanti za goli irigacioni sistem, koji već na licu mjesta vrši razdvajanje otpada, nabavljen.

Javno – privatno partnerstvo

Vlada KS ne bi samoinicijativno mogla ići u takav projekat sa javnim sredstvima, već bi se vjerovatno radilo o javno-privatnom partnerstvu, što je u smislu procedure dugotrajan proces.

Imamo Zakon o javno-privatnom partnerstvu koji bi se prema dosadašnjoj analizi trebao mijenjati iz razloga što je poprilično neprovodiv. Nijedno javno-privatno partnerstvo nije provedeno u prethodnom periodu od donošenja tog zakona, i to stoji kao argumentacija za ovo. Svakako bilo neophodno opredijeliti za neko od dva planirana postrojenja, bila to kogeneracija ili NBO postrojenje, ali  to zavisi od odluke Vlade KS- navodi Filipović.

Mandić ističe da je nezadovoljan reciklažnim dvorištem koji je u funkciji već nekoliko godina, kao i da su intenzivirane aktivnosti poput izgradnje tzv. malih reciklažnih ostrva na području grada.

– Tu imamo jedan problem u čije se rješavanje uključuju i opštine, međutim, za postojeće kontejnere koji se nabavljaju, mi nemamo još uvijek adekvatnu opremu za pražnjenje i odvod tih kontejnera. Moramo intenzivirati aktivnosti na harmonizaciji i usaglašavanju, moramo pratiti sa opremom izgradnju takvih reciklažnih dvorišta, i u svakom slučaju puno je aktivnosti koje su u narednoj godini planirane da se rješavaju – tvrdi Mandić.

Izgradnja spalionice na Butilama kao projekat koji vrijedi 200 miliona KM, i koji bi se dugoročno isplatio zbog proizvodnje električne energije, postrojenje je koje električnu energiju proizvodi kao i svako drugo, navodi Filipović, kao i to da bi se takva proizvedena ona prodavala.

Kao što znate da se prodaje električna energija od strane vjetroelektrana, solarnih elektrana, mini hidrocentrala koje su trenutno npr. u vlasništvu nekih privatnih lica, i ta električna energija se prodaje za dalju distribuciju u određenom iznosu, i njena opravdanost je nekih 25 godina rentabilnosti tog postrojenja. S druge strane, imali bi i efekat da bi od nastanka plina mogli zagrijavati određeni broj domaćinstava, zavisno od postrojenja za koje bi se opredijelili kaže Filipović.

Mandić ističe inicijativu Ministarstva privrede KS za izgradnju spalionice animalnog otpada na području Prače, u narednoj godini, čime bi se, kako tvrdi „umnogome olakšala situacija odlaganja ogromnih količina animalnog otpada na deponiji Smiljevići, jer bi ona sada bila preusmjerena na drugu lokaciju“.

– Za tu namjenu je planirana nabavka i specijalizovanog vozila za odvoz tog animalnog otpada. Vi u Smiljevićima na deponiji imate građevinski otpad koji se može na drugi način obraditi i ponovo koristiti. Objekti koji se dakle ruše, taj se građevinski otpad na drugi način tretira, imate staklo koje se može dalje reciklirati, imate papir – ističe Mandić te dodaje da je neophodno znatno povećati procenat iskoristivosti postojećih materijala koje je moguće reciklirati, što za sada nije praksa.

Mandić pojašnjava da je tzv. popularnim rječnikom kazano „trash to kash“ varijanta, praksa da se putem odloženog otpada, sagorijevanjem proizvodi plin, električna energija i ono što studija bude predložila.

Na taj način se radi unovčavanje, kao u velikim i razvijenim evropskim zemljama. Vrlo je mala količina otpada koji se reciklira, pa imate situaciju da se na deponiju vozi sve i svašta. Posebno je potrebno istaknuti  inicijativu Ministarstva privrede KS za izgradnju spalionice animalnog otpada na području Prače, u narednoj godini –  kaže Mandić.

Kampanje podizanja svijesti građana i mladih o pravilnom postupanju sa otpadom su neophodne, jer izgradnja infrastrukture mora ići uporedo sa takvim kampanjama, a nivo građana još uvijek nije dovoljno razvijen da koriste infrastrukturu kako treba, smatra Hadžiahmetović.

– Poslovni subjekti, preduzeća bi morala imati svoju infrastrukturu odlaganja otpada, međutim, veoma često se desi upravo to da ona napune kontejnere, tako da građanin, taman i da hoće, ne može da odloži svoj otpad jer nema gdje. Planovi Vlade KS za ubuduće je da se što više izgrađuje ovih objekata infrastrukture za odvojeno prikupljanje otpada – kaže  Hadžiahmetović.

Mandić tvrdi da deponija Smiljevići nema veliki utjecaj kada je u pitanju kvalitet vazduha na području KS, jer je glavni uzročnik takvog stanja zagađenosti , preko 70. 000 tzv. individualnih ložišta, kao i preko 150. 000 vozila od kojih veliki broj ne odgovara evropskim standardima.

Tu imamo zaista drugi veliki problem neprijatnog mirisa koji posebno građani koji žive u naseljima koja gravitiraju deponiji trpe, i to su stvarno teški uslovi života. Problem jesu procjedne vode i zato radimo to filtersko postrojenje koje mora na pravi način da riješi taj problem. To su dvije stvari koje utiču, ali ne mislim da one bitno utiču na zagađenje vazduha na području cijeloga kantona – ističe Mandić i dodaje da je „najbitnije da se ta priča monetizira, da se dobije dodatni izvor prihoda“.  

S tim u vezi, neophodno je izmjeniti postojeći Zakon o komunalnoj čistoći u KS, odnosno povećati novčane kazne kada je u pitanju nepropisno odlaganje otpada, povećati broj komunalnih redara i njihovih ovlasti, redovno obavještavati eko policiju o nepropisnom odlaganju otpada od strane građana, kao i ispitati utjecaj koji bi izgradnja ovih postrojenja imala na cijenu usluge u domaćinstvima.

Tekst je napisan uz podršku Heinrich Boell organizacije, ali ne odražava nužno stavove ove organizacije.

Sadržaj teksta je isključiva odgovornost redakcije.

 

(Milica Bonar, Interview.ba)

Idi naVrh

Don't Miss