Izbjeglice i migranti u Bosnu i Hercegovini počeli su pristizati početkom prošle godine. Prema posljednjim statistikama u našoj državi boravi ih oko 5300 od čega je najveći broj na području Unsko-sanskog kantona. Gradonačelnik Bihaća, inače grada koji je primio najviše izbjeglica i migranata do sada, već duže vrijeme poručuje kako ovaj grad vodi tešku borbu oko problema migracija, a da u tome podrške od državnih institucija uopće nema. Za Interview.ba govorio je o otvaranju novog migrantskog centara na području Bihaća, deportaciji migranata iz susjednih država u Bosnu i Hercegovinu, novcu namijenjenom za migrante i izbjeglice, kao i odnosu građana Bihaća prema ovoj populaciji.
BEZ ADEKVATNE POMOĆI: „Državne institucije su te koje ne upravljaju krizom i jednostavno su to svalili na leđa Grada Bihaća i Velike Kladuše i mi se moramo s tim nositi bez ikakve adekvatne njihove pomoći“.
INTERVIEW.BA: Iako postoje prihvatna mjesta poput tvornice „Bira“, da li se mogu adekvatno zadovoljiti potrebe migranata u Bihaću?
FAZLIĆ: Važno je da se zna da mi ovdje ne želimo da rješavamo problem migranata i izbjeglica u Bosni i Hercegovini, to sam jasno kazao i ministru Mektiću. Imamo problem u Bihaću s kojim se nosimo godinu i po dana. Bira nije prihvatni centar, nije migracioni centra, to je samo mjesto gdje su migranti trebali do Novo godine da budu, kako ne bi bili na snijegu dok se ne uredi bivši Đački dom u Borićima.
INTERVIEW.BA: Ranije je bilo govora o tome da će se u Bihaću uspostaviti novi migrantski centar. Da li postoje određene ideje za lokaciju i koliko bi migranata moglo biti smješteno na tom području, s obzirom na to da ste već ranije kazali da bi do kraja 2018. godine migranti i izbjeglice trebali biti izmješteni iz grada, a sada je već april?
FAZLIĆ: Ne želim da razgovaram o izgradnji migracionog centra u Bihaću tako kako ga vidi Ministarstvo sigurnosti BiH. Imamo sad ovdje problem u Biri. Gradsko vijeće je donijelo zaključak da se migranti izmjeste iz urbanog područja i mi sad tražimo lokacije, te ćemo shodno tome na sljedećoj sjednici Vijeća predložiti tu lokaciju.
INTERVIEW.BA: U medijima ste izjavili da Hrvatska policija u BiH svaki dan dovodi 30, 40 ili 100 migranta. Kako je moguće da se tek tako deportuju migrant i izbjeglice iz susjednih zemalja s obzirom na to da znamo da postoje međunarodni zakoni i konvencije?
FAZLIĆ: Lično sam svjedočio vraćanju migranata i izbjeglica ne na zvaničnom graničnom prijelazu, nego na nezvaničnom graničnom prijelazu. Radilo se o grupama od 20 do 100 migranata i izbjeglica, a prilikom vraćanja policija Hrvatske ulazila je duboko u teritoriju Bosne i Hercegovine. O tome smo informisali sve nadležne institucije i to je ono što nama čini problem. Hrvatska time krši međunarodne zakone i konvencije. Ne vraćaju oni migrante koji uhvate na granici, oni vraćaju migrante koje su uhvatili u Zagrebu. Bilo je slučajeva da vrate migrante koji su uhvaćeni u Mariboru, a vraćali su i migrante koji su uhvaćeni na granici između Slovenije i Italije, to je kršenje međunarodnih zakona koje se direktno održava na Bihać.
INTERVIEW.BA: Koji su to najčešći sigurnosni rizici s kojim se susreću građani u Bihaću, s obzirom na to da znamo da su ranije i protestvovali, ne zbog većine izbjeglica i migranata, već zbog one manjine koja narušava javni red i mir?
FAZLIĆ: Dešavaju se pokušaji otimanja mobitela, bilo je razbojništava, provale u objekte, vikendice…U posljednje vrijeme učestala je i krađa automobila, a nakon krađe prelaze ilegalno granice. To su najčešći slučajevi.
INTERVIEW.BA Koliko rade više institucije na saniranju problema s migracijama, konkretno mislimo na Ministarstvo sigurnosti kao državnu instituciji, a zatim i druge na nivou FBiH i Kantona?
FAZLIĆ: Državne institucije, dakle Ministarstvo sigurnosti, DGS i Služba za strance BiH su glavni proizvođači i generatori ove krize. Oni su u stvari ti koji ne upravljaju krizom i jednostavno su to svalili na leđa Grada Bihaća i Velike Kladuše i mi se moramo s tim nositi bez ikakve adekvatne njihove pomoći.
INTERVIEW.BA: Znamo da pristižu određene sume novca od međunarodnih organizacija za migrante i izbjeglice. Šta je s tim novcem, da li Bihać kao grad s najviše migranata i izbjeglica dobija išta od toga?
FAZLIĆ: Bihać nije dobio marku jednu od državnih organa Bosne i Hercegovine. Mi smo aplicirali s određenim projektima prema Ambasadi Velike Britanije, prema Evropskoj komisiji i prema Fondu Otvoreno društvo i realizovali smo određene projekte.
INTERVIEW.BA: Već ste ranije govorili da za mnoge migrante i izbjeglice nije poznat identitet. Na osnovu čega i kako se oni kažnjavaju za djela koja čine?
FAZLIĆ: To je jedan od problema gdje se najbolje vidi nerad Službe za strance BiH. Ljudi kada dođu u Bosnu i Hercegovinu oni unište svoje dokumente i onda trebaju da se prijave za međunarodnopravnu pomoć, prijave se, dobiju određene dokumente, a nakon toga su dužni da u roku od 15 dana podnesu papir za azil, međutim, oni to nikad ne podnesu i oni su ovdje faktički nelegalno, ne znamo ni ko su ni šta su. Mi smo od prvog dana upozoravali da nam se može potkrasti da dođe neko za koga ne znamo kakva mu je sigurnosna prošlost.
INTERVIEW.BA: Koliko su građani Bihaća senzibilizirani prema izbjeglicama i migrantima, da li im pomažu nakon nekoliko negativnih iskustava ili ih sve više izoluju?
FAZLIĆ: Ako je tu iko osvjetlao obraz onda su to građani Bihaća. Mi smo od prvog dana pomagali migrantima, hranili ih, pružali im pomoć i odjeću, to radimo i sada, ali da vam kažem, to sve predugo traje. Da je njih stotinu-dvije, hiljada ili dvije mi bismo se nekako i nosili s tim, ali to je puno veći broj, a oni svakodnevno pristižu. Međutim, bez obzira na sve mislim da građani Bihaća imaju razumijevanja i da su pokazali da smo humani.
Ovaj tekst je urađen u okviru projekta “Čitaj više, misli više“, koji se sprovodi uz podršku Heinrich Boll Stiftung organizacije u BiH, a implementira ga Fondacije INFOHOUSE. Sadržaj teksta je isključiva odgovornost redakcije.
