Spasoje Kulaga je bivši pripadnik vojske Republike Srpske, ratni veteran, svjedok dešavanja koja su zadesila BiH 90-ih godina prošlog stoljeća. S obzirom na svoje iskustvo, pozvan je da ove godine učestvuje u radu sa trenerima i srednjoškolcima na sesijama simulacije Međunarodnog krivičnog suda Zapadni Balkan (MICC WeB) iz oblasti prava, ljudskih prava i medija, koji se održava u sklopu projekta “Budi inspiracija” uz podršku USAID-a, a kojeg implementira NDI BiH sa partnerima Fondacijom INFOHOUSE i YIHR BiH. Kulaga je za Interview.ba kazao da je njegov zadatak pružiti mladima vjerodostojne i tačne informacije, a pored toga govorio je i o značaju suočavanja s prošlošću i pomirenja u regionu.
DA SE PROŠLOST NE PONOVI: “Formiranje mišljenja o jednom narodu ili grupi na osnovu toga što se nama desilo je često, a ne znamo da je na drugom mjestu žrtva postala počinilac. Kroz ovaj program upravo želimo razgovarati s mladim ljudima i podijeliti naša iskustva jer oni trebaju biti svjesni da rat i nasilje nisu nimalo lijepa iskustva.”
INTERVIEW.BA: Kako počinje vaša priča pomirenja i šta vas je inspirisalo da prisustvujete ovom programu?
KULAGA: U posljednih desetak godina aktivno sam uključen u rad na temama suočavanja s prošlošću, a učesnik sam i rata 92. godine kada sam teško povrijeđen. Nakon završetka rata uvidio sam da postoji potreba da se radi sa tom kategorijom ljudi. Počeo sam od sebe, kako da kvalitetnije živim i kako da se nosim sa problemima koji su nastali kao posljedica mog učešća u ratu. Želio sam svoja iskustva podijeliti sa svojim prijateljima i ljudima koji su također bili učesnici rata. Prvo smo to radili unutar etničke grupe, a potom je došla želja da se sretnemo sa ljudima, da ih tako nazovem “jučerašnjim neprijateljima”, te da vidimo kako oni žive, i kako se nose sa ratnim posljedicama.
INTERVIEW.BA: Šta za mlade znači suočavanje s prošlošću, šta iz Vašeg iskustva mogu naučiti, ali i primijeniti?
KULAGA: Posljednji rat je ostavio posljedice i na mlade ljude, te oni danas žele znati šta se to tačno desilo. Kao ratni veterani, direktni učesnici ratnih dešavanja i svjedoci tog vremena, mi imamo iskustva i znanja koja možemo iskoristiti, a možda smo i jedini koji možemo dati najtačnije informacije. S druge strane, to nema nikakve veze s politikom, mladi treba da čuju informacije od običnog, malog čovjeka i učesnika tih dešavanja. Treba da znaju kako je taj čovjek prošao i preživio rat i kakve je posljedice to ostavilo na njega, njegovu porodicu, ali i na cjelokupnu zajednicu. Moj cilj je da mladi nauče da nasilje nikome ništa ne donosi, te da se sjete naših iskustava, ukoliko bi u budućnosti bili u prilici da rješavaju neki konflikt.
INTERVIEW.BA: Koliko je važno da mladi čuju više strana jedne priče kako bi se oduprli etno – nacionalističkoj retorici?
KULAGA: Mladi često imaju priliku čuti neka dešavanja iz prošlosti koja se koriste kako bi oni na jedan način postali radikalniji zastupajući svoju stranu i priču kolektiva kojem pripadaju. Upravo zbog toga, mi na ovaj način želimo da ispričamo nekoliko istorija i priča ljudi, kako bi mladi bili svjesni različlitih iskustava iz svih dijelova BiH. U jednom dijelu BiH su se dešavali strašni događaji, dok samo 200 do 300 kilometara neki i ne znaju šta se desilo. Također, često je formiranje mišljenja o jednom narodu ili grupi na osnovu toga što se nama desilo, a ne znamo da je na drugom mjestu žrtva postala počinilac. To je toliko isprepleteno, i upravo kroz ovaj program želimo razgovarati s mladim ljudima i podijeliti naša iskustva jer oni trebaju biti svjesni da rat i nasilje nisu nimalo lijepa iskustva. Cilj nam je da njihova generacija ne doživi rat i da se prošlost nikada ne ponovi.
Ovaj tekst je urađen u okviru projekta “Bosna i Hercegovina: Animiranje mladih za pomirenje – Budi inspiracija”koji se sprovodi uz podršku USAID BiH a implementira ga Nacionalni demokratski institute BiH (NDI BiH) uz podršku YIHR BiH I Fondacije INFOHOUSE. Sadržaj teksta je isključiva odgovornost redakcije.
