Rukomet u Bosni i Hercegovini se trenutno nalazi u jako lošoj situaciji, a krivac tome, između ostalog, jeste i država koja nedovoljno ulaže u ovaj sport. Međutim, iako je rukomet u krizi, on ipak živi, baš kao što živi nada mladih ljudi u Bosni i Hercegovini, da im ovaj, ne tako skup sport može biti budućnost. Zahvaljujući entuzijastima,odnosno, ljudima koji još uvijek vole ovaj sport opstajemo, kaže za Interview.ba Jugoslovenski rukometaš Jasmin Mrkonja, koji je s timovima u kojim je igrao dobio najveća državna, europska i svjetska priznanja iz domena ovog sporta za vrijeme Jugoslavije. Ističe kako je nekada sve bilo uređenije, te da je država stajala iza nacionalnih selekcija, dok su gradovi u potpunosti podržavali njihove timove, kaže, danas je to puno drugačije. Više o međunarodnom turniru “Više od igre”, koji počinje danas u dvoranama na Skenderiji i dvorani Ramiz Salčina na Mojmilu, osnivanju ženske seniorske rukometne selekciji i državnom ulaganju u rukomet, čitajte u nastavku intervjua.
SPORT BH. POLITIČARIMA NEBITAN “Živimo u vremenu gdje su sport i kultura na margini, a to je nedopustivo. Nijednog političar ne vidim da kaže da će mladi kroz kulturu i sport biti usmjereni u pravom smjeru, da nećemo praviti socijalne slučajeve, kriminalce i trošak državi, nego ćemo malo uložiti pa ćemo imati zdravu državu”,
INTERVIEW.BA: Gdje je Bosna i Hercegovina danas kada je u pitanju rukomet?
MRKONJA: U tehničkom smislu veoma nisko. Ako kažemo da u jednoj kući nemamo glave porodice onda vam je sve jasno. Teška je situacija! U svojoj rukometaškoj karijeri još ovo nisam doživio, ali pošto je BiH zemlja apsurda i to se dešava. Međutim postoje mnogi ljubitelji ovog sporta, zahvaljujući kojima je rukomet i dalje živ. Ne možemo sve ove godine i decenije uspjeha bosanskohercegovačkog rukometa poništiti.
INTERVIEW.BA: Kakva su konkretna ulaganja države u rukomet?
MRKONJA: To je najveći problem. Govorimo nije sve novac, ali kada imate reprezentativne selekcije, tu bez novca ne možete ništa. Jedna državna reprezentacija je ogledalo jedne nacije. Koliko znam u sportu se jako teško dolazi do tih nekih sredstava. Za raspodjelu novca je zaduženo Ministarstvo civilnih poslova. Morate konkurisati i proći cjelokupnu proceduru. U normalnim državama ministarstvo za sport početkom kalendarske godine vrši raspodjelu sredstava, tako da svi sportovi od države imaju početna sredstva koja su dovoljna da se mogu servisirati rukometne nacionalne selekcije, a svi sponzori su nadgradnja. Kod nas je to obratno, mi od države nemamo skoro pa nikakava sigurna sredstva, nego je to sve na bazi prijateljstva s ministrima, javnim preduzećima i političkim strankama…Jako jadno i pogrešno. Ljudi troše svoje kredite idući da mole za nešto što bi normalna država morala da servisira. Na nivou države katastrofalno je finansiranje sporta. Sve je zapravo spušteno na nivo Kantona Sarajevo.
INTERVIEW.BA: Koliko su mladi zaineresovani za rukomet?
MRKONJA: Imate sredina gdje je rukomet sport broj jedan, a negdje je to fudbal ili košarka, međutim, u prosjeku jako mnogo. Rukomet je jeftin sport da ga se organizuje i da ga se podržava. Male sredine kao što su Visoko, Goražde, Zvidovići i Maglaj imaju dosta uspjeha. Njihovi gradovi su stali iza tih klubova i mogu vam reći da mladi u BiH još vide neku perspektivu kroz rukomet. Mislim da postoji dosta interesa. U mlađim kategorijama najveća su izdavanja plaćanje sportskih dvorana, oprema, putovanja i organizoavanje turnira.
INTERVIEW.BA: Pamtite ova, ali i ona vremena, koje su razlike?
MRKONJA: Sve ovo što ja vama govorim bilo je u onoj državi, ali je bilo riješeno na drugi način. Bilo je drugačije uređenje. Država je stajala iza svake nacionalne selekcije, bez obzira o kojem sportu se radi. Zaista je bilo na jednom visokom nivou organizovano kad su u pitanju nacionalne selekcije. Kada su u pitanju klubovi, gradovi su stajali iza njih, kao i jake firme, koje su podržavale lokalni sport. Tada smo imali jednu od najjačih liga u Evropi, a selekcije su nam od mladih, pa do seniora bile jedni od najboljih u svijetu. Čitava je Evropa dolazila kod nas da uči. Imali smo trenerske seminare, gdje mi sad idemo vani, nama su dolazili. Danas živimo u vremenu gdje su sport i kultura na margini, a to je nedopustivo.Nijednog političar ne vidim da kaže da će mladi kroz kulturu i sport biti usmjereni u pravom smjeru da nećemo praviti socijalne slučajeve, kriminalce i trošak državi, nego ćemo malo uložiti pa ćemo imati zdravu državu. Sport je ako gledamo susjedne zemlje najbolji način promocije. Svi se ponose svojim sportistima, samo je kod nas to nakaradno. Imamo kategoriju zaslužnih sportista iz Jugoslavije, to su nosioci zlatnih medalja s olimpijada i svjetskih prvenstava. Svi u okruženju pa čak i RS imaju zaslužene sportiste kojim su dali neke beneficije, samo su nas u Federaciji Bosne i Hercegovine pomnožili sa nulom. Nema nas, sad su nas izbrisali iz zakona, to vam je slika sporta. Samo je velika ljubav ljudi da sport živi. Da nema tih entuzijasta to bi bila katastrofa. U Republici Srpskoj neki dan su izašle poštanske markice svim nosiocima zlatnih medalja u tom entitetu, to je odlična gesta! Oni imaju odlična primanja, a mi u Federaciji BiH imamo nulu. Čitava Evropa nas uvažava, samo nas naši ne uvažavaju.
INTERVIEW.BA: Od sljedeće godine trebala bi biti uvedena ženska seniorska rukometna selekcija, kako komentarišete ovaj pomak u bh. rukometu?
MRKONJA: To je jedan normalan slijed. Već određeno iskustvo postoji kod tih momaka organizatora. Ženski rukomet je na nivou BiH na margini, do skoro nismo imali ni selekcije, a evo sad imamo tu barem kadetsku selekciju. Moramo svim snagama pružiti djevojkama šansu da se i one pokažu. Imamo talentovanih djevojčica koje već traže klubovi iz okruženja da pređu u njihove redove.To je odličan potez organizatora, nadam se da će uspjeti u tome. BiH ima tradiciju ženskog rukometa, Janu Kolar, Svetlanu Kitić, Milenku Sladić, koje s bile svjetske igračice. Ceca je bila proglašena najboljom igračicom svijeta. Milenka je nekoliko puta osvajala Kup šampiona s Radničkim iz Beograda itd.Moramo podržavati ženski rukomet u svakom smislu!
INTERVIEW.BA: Međunarodni turnir „Više od igre“ počinje danas, koliko će on doprinijeti promociji rukometa u BiH?
MRKONJA: Ne možemo sad očekivati previše, ali će sigurno popraviti sliku na nivou Kantona Sarajevo. Sigurno će podići svijest o tom omladinskom rukometi. Dječacima će biti drago da i oni sljedeće godine upadnu u tu selekciju kantona,pa će i to sa sobom ponijeti neke pozitivne efekte, da treniraju i da se više zalažu. Čut će se o našem glavnom gradu i BiH. Danas putem medija svijet je mali, sigurno je da će ovo imati jedan pozitivan odjek. Kad se nešto tipa ovoga održava svake godine, onda to postaje tradicija i to je onda jedno mjesto za koje će neko reći „u Sarajevu ima onaj dobar turnir, koji je prepoznatljiv po organizaciji, kvalitetu i posjećenosti “ i to onda ima smisla zašto se pravi.
