Smrt svakoga pape pokreće novi proces star stoljećima, a pažnja svijeta usmjerena je na pitanje – ko će ga naslijediti i biti novi vođa 1,2 milijarde katolika širom svijeta
Interview.ba
Papa Franjo preminuo je danas u 88. godini, a na čelu Katoličke crkve bio je 12 godina.
Smrt svakoga pape pokreće novi proces star stoljećima, a pažnja svijeta usmjerena je na pitanje – ko će ga naslijediti i biti novi vođa 1,2 milijarde katolika širom svijeta.
Zato je nemoguće prognozirati, jer teoretski, papa može postati bilo koji kršteni katolički muškarac. No, u praksi novi će papa najvjerovatnije biti izabran među kardinalima, koji se okupljaju u Sikstinskoj kapeli u Vatikanu na tajnom izboru poznatom kao konklava.
Čim se zakompliciralo zdravstveno stanje pape Franje ove zime počela su istodobno sve glasnija razmišljanja i u Crkvi i izvan nje tko bi mogao biti njegovim nasljednikom. Tako se u traženju kandidata za novoga poglavara Katoličke crkve isprofilirala internetska stranica „The College of Cardinals Report“ (Izvješće kardinalskog kolegija), projekt vatikanista Diane Montagna i Edwarda Pentina, koji je poznat po knjizi otprije pet godina „Sljedeći papa: vodeći kardinalski kandidati“.
Prema njima u najužem krugu je 12 od 22 kandidata tj. takozvanih „papabila“. To su kardinali: Peter Erdo iz Mađarske, Matteo Zuppi iz Italije, Robert Sarah – bivši pročelnik Kongregacije za disciplinu sakramenata, Luis Tagle prefekt Dikasterija za evangelizaciju, Malcolm Ranjith sa Šri Lanke, Pietro Parolin, državni tajnik Svete Stolice, Pierbattista Pizzaballa jeruzalemski latinski patrijarh, Fridolin Ambongo Besungu iz Konga, Willem Eijk iz Nizozemske, Anders Arborelius iz Švedske, Charles Bo iz Myanmara i Jean-Marc Aveline iz Francuske.
No, to ne mora ništa značiti. Iznenađenja uvijek može biti, baš poput onoga kada je 2013. papa Benedikt XVI podnio ostavku. Tada su samo rijetki mogli predvidjeti da će novi papa biti Jorge Mario Bergoglio iz Argentine, papa Franjo.
Kardinalski zbor
Ipak, vatikanski analitičari kažu da se već spominju imena mogućih kardinala koji se smatraju izglednim kandidatima za papinstvo. Njihovo raznoliko porijetlo odražava globalnu prisutnost Katoličke crkve. Očekuje se da će se izbor svesti na nadmetanje između progresivaca, koji podržavaju liberalniji pristup pape Franje prema razvedenima, homoseksualcima i izbjeglicama te konzervativaca, koji su snažno odbacivali njegovu agendu.
Novog papu bira najviši krug dužnosnika Katoličke crkve, poznat kao Kardinalski zbor. Svi su muškarci, obično zaređeni biskupi, a koje je imenovao sam prethodni papa.
Trenutno od 252 kardinala njih 138 ima pravo glasa kod izbora novog pape.
Ostali su stariji od 80 godina pa ne mogu glasati, ali mogu raspravljati o tome ko bi trebao biti izabran. sudjelovati u glasovanju, ali mogu sudjelovati u raspravama o tome tko bi trebao biti izabran.
Crni i bijeli dim
Ovo pitanje za Katoličku crkvu jedno je od najvažnijih jer se vjeruje da papa predstavlja direktnu poveznicu s Isusom Kristom. Smatra se živim nasljednikom svetog Petra, jednog od prvih Kristovih učenika – apostola. To mu omogućava potpunu i neograničenu vlast nad cijelom Katoličkom crkvom.
U konklavama se odlučuje teško i uglavnom dugo, kardinali glasaju za svog kandidata dok neki kandidat ne dobije potrebnu većinu.
Postoje zapisi da je u prošlosti glasanje znalo trajati i mjesecima, a neki su kardinali su tokom konklave i preminuli.
Znak koji dolazi iz dimnjaka nakon spaljivanja glasačkih listića javnosti daje signal.Crni dim znači da izbor nije uspio. Bijeli dim označava da je novi Papa izabran.
Habemus Papam
Bijeli dim najavljuje novog Papu koji uglavnom s balkona iznad Trga svetog Petra izlazi u pratnji najstarijeg kardinala koji objavljuje svijetu: Habemus Papam, što na latinskom znači Imamo Papu.
Objavljuje se zatim ime novog Pape, ime koje je izabrao za svoj pontifikat.
Papa Franjo neće biti pokopan u Vatikanu
Do sada je pogreb Pape bio raskošna ceremonija. No, papa Franjo promijenio je postupak.
Dosadašnje pape pokopavane su u u tri sanduka, od čempresa, olova i hrasta. Papa Franjo odlučio se za jednostavan drveni lijes obložen cinkom.
Također je ukinuo tradiciju izlaganja tijela Pape na uzdignutoj platformi, poznatoj kao katafalk, u Bazilici svetog Petra. Umjesto toga, ožalošćeni će moći odati počast dok tijelo ostaje u lijesu s uklonjenim poklopcem.
Franjo će također biti prvi Papa u više od jednog stoljeća koji će biti pokopan izvan Vatikana.
Bit će pokopan u bazilici Santa Maria Maggiore (Bazilika svete Marije Velike), jednoj od četiri glavne papinske bazilike u Rimu. Bazilika je crkva kojoj je Vatikan dodijelio posebno značenje i povlastice. Glavne papinske bazilike imaju posebnu vezu s Papom
