Vlast u BiH ne može se dogovoriti iz kojeg budžeta će novac biti isplaćen, dug od 110 miliona maraka od jučer veći za tri m iliona. I rast će svakoga dana
Interview.ba
Istekao je rok za isplatu duga slovenačkoj firmi “Viaduct“ u iznosu od 110 miliona maraka.
Od jučer taj dug je veći za tri miliona maraka. Svakim danom će rasti do pronalaska konačnog rješenja. Dnevna kamata je nepunih 20.000 maraka. Izostaje rješenje ali i odgovornost za izgubljenu arbitražu u Vašingtonu.
Rok za isplatu duga “Viaductu” je istekao. Obračunaće se dodatnih 3 miliona maraka po osnovu kamata i penala. Budžet Bosne i Hercegovine nije usvojen. Ne zna se kako će dug od 113 miliona maraka biti isplaćen slovenačkoj firmi, javlja BHRT.
Krišto poziva institucije!?
– Jedino sistemsko rješenje za Viaduct je nebrojeno puta kazano od strane Vijeća minisitara i od strane mene jeste donošenje budžeta i rješenje kroz budžet. Stoga, pozivam instituciju Predsjedništva Bosne i Hercegovine da to uradi što prije kako bismo izbjegli i sve dodatne i tako dalje – kaže Borjana Krišto, predsjedavajuća Vijeća ministara BiH.
Početna kamata prema presudi iznosi 7,1 posto. Zbog složenog načina obračuna kamate, ranije je objašnjeno, prelazit će 20 posto na godišnjem nivou. Dug će dnevno rasti za 18.600 maraka.
– Jedino što nas interesuje da mi kao Slovenija i ja kao ambasador Republike Slovenije u Bosni i Hercegovini pratimo interese i naših pravnih i fizičkih lica u vašoj zemlji tako da toliko smo upoznati sa ovim primjerom – tvrdi Damijan Sedar, ambasador Slovenije u Bosni i Hercegovini.
Novinari BHRT-a su pokušali stupiti u kontakt sa pravnim zastupnicima slovenačke firme “Viaduct“ ali im je rečeno da ne žele da javno istupaju i bilo šta komentarišu jer je sve već odavno otišlo na, kako su poručili, teren politike. Na tom terenu izostaje dogovor.
Šta se moglo s tri miliona?
Vlast na nivou BiH ne može se dogovoriti iz kojeg budžeta će novac biti isplaćen. Opozicija u RS stava je da je slučaj „Viaduct“ od početka dobro isplaniran.
– Neko puni džepove na račun naroda. Za ta tri miliona mogao se izgraditi jedan vrtić ili napraviti 15 kuća za nezbrinute porodice. Republika Srpska će, htjela ili ne, jednog dana morati platiti sve troškove proizašle iz arbitraže – poručuje Jovica Radulović, predsjednik Glavnog odbora SDS-a.
Emina Salkičević – Dizdarević, članica Komisije za borbu protiv korupcije i finansije Zastupničkog domaBiH ističe da je ovo “jako ozbiljna priča”.
– Imam osjećaj da će se na priči o ‘Viaduktu’ ovdje uspostaviti trasa za potencijalna buduća djelovanja kada su u pitanju arbitražni postupci i neodgovorne odluke političara ili donosioca odluka – kaže ona.
No, bez obzira na to, dug se mora platiti. Tako je odlučeno pred Međunarodnim centrom za rješavanje investicionih sporova u Vašingtonu. Jedno od, sada već odbijenih rješenja, bila je isplata duga od dobiti Centralne banke Bosne i Hercegovine, a koja pripada Republici Srpskoj.
– Nijedan ekonomski razlog ne postoji da se iz bilo kojih sredstava izmiri ta obaveza, da se birokratsko-administrativno usaglasi način na koji će to biti urađeno po zakonu, i da se stavi tačka na povećanje tog duga – rekao je ekonomski analitičar Zoran Pavlović.
Prva tužba 2016.
Slučaj datira od 2004. godine. Tada je dodijeljena koncesija firmi HES “Vrbas” u vlasništvu “Viaducta“. Ugovor je raskinut nakon što je Vlada RS dodijelila koncesiju za izgradnju HE „Bočac 2“ koja je onemogućila realizaciju projekata prethodno definisanih sa slovenačkom firmom.
– Ono što je sporno da ovo pitanje nije riješeno pravovremeno kada je moglo da bude za 50 ili 100 puta manje da budu kazne plaćene. Znalo se i tada da će se nešto morati platiti. Samo niko nije očekivao da bude to baš ovoliki iznos – poručuje Damjan Ožegović iz Transparency internationala.
Prva tužba stiže 2016. godine. „Vijadukt“ je bio zainteresovan i za povlačenje tužbe. Traženo je milion konvertibilnih maraka.
– Nebriga. Jednostavno ih nije bilo briga da li će Republika Srpska izgubiti 50 ili 100 miliona. Po meni. Vjerovatno bi se drugačije ponašali kada bi polagali, odnosno, kada bi nadoknađivali te izgubljene arbitraže – kaže Mlađan Mandić, pravobranilac BiH.
Bh. pravobraniteljica Jelena Cvijetić sugerira rješenje:
– Jedina mogućnost koja postoji u ovom slučaju sada jeste da Bosna i Hercegovina plati dug tužiocima, a nakon toga regresnom tužbom da tuži Republiku Srpsku i traži isplatu novca koju je isplatila po presudi – dodaje ona.
Tužilac je ponudio Vijeću ministara Bosne i Hercegovine rok za isplatu duga do 17. juna 2025. godine. Taj rok je istekao. Rješenja nema. Dug nastavlja da raste.
