DA SE NE ZABORAVI: Haag dobija mjesto sjećanja na genocid u Srebrenici

Kamen je specijalno dopremljen iz Bosne i Hercegovine za ovaj prvi korak ka konačnom nacionalnom spomeniku u Nizozemskoj. Iste je vrste kao i kamen korišten za nadgrobne spomenike u Potočarima – ovi su komadi ostataka nakon rezanja tog kamenja. Odlomljena su ukupno 8.372 komada

Interview.ba

U Haagu će 11. jula ove godine biti otkriven prvi fizički spomen-prostor posvećen genocidu u Srebrenici. Porodice žrtava i svi uključeni u proces za ovo su se borili godinama, u nadi da će Srebrenica konačno pronaći svoje mjesto u kolektivnoj kulturi sjećanja Nizozemske.

Mi to zapravo radije zovemo ‘oznaka spomen-mjesta’ – pojašnjava Sandra Puđa, tajnica odbora Fondacije Nacionalni spomenik srebreničkog genocida ’95 (NMSG’95).

Lokacija je trg ispred zgrade u kojoj je nekada bio smješten Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju (MKSJ).

Nazivajući ga oznakom mjesta, mi određujemo ovo mjesto za trajni memorijal koji će se tu nalaziti u budućnosti. Ova lokacija nosi duboko značenje – dodaje Puđa.

Jasna podrška gradonačelnika

Početkom jula ove godine, kuckanje alata prekida brujanje prolaznika ispred gradske vijećnice u Haagu. Jedan po jedan, ljudi čekićem i dlijetom odlamaju komade bijelog vapnenca, koji se zatim razvrstavaju i broje.

Kamen je specijalno dopremljen iz Bosne i Hercegovine za ovaj prvi korak ka konačnom nacionalnom spomeniku u Nizozemskoj. Iste je vrste kao i kamen korišten za nadgrobne spomenike u Potočarima – ovi su komadi ostataka nakon rezanja tog kamenja. Odlomljena su ukupno 8.372 komada, što simbolizira broj žrtava napisan na memorijalnom mezarju u Potočarima.

Na ovaj način svi koji žele mogu dati doprinos realizaciji ove oznake spomen-mjesta – objašnjava Puđa.

Svi ovi komadići postat će dio oznake spomen-mjesta koja će biti otkrivena 11. jula ove godine.

Namjera je da oznaka spomen-mjesta bude inkluzivno mjesto sjećanja, uzevši u obzir iskustva svih preživjelih i žrtava. A ono je potrebno sada, navodi Puđa, jer starija generacija preživjelih genocida izumire.

Potrajalo je prilično dugo da se dobije politička podrška za ovo. Ne bih to nazvala opstrukcijama – neki su političari i dužnosnici pokazali stvarni angažman. Ne, sveukupno, svjedočili smo vrlo pasivnom stavu – dodaje ona.

Kamen je specijalno dopremljen iz Bosne i Hercegovine

Jedan izuzetak je gradonačelnik Haaga Jan van Zanen, koji je jasno izrazio podršku. Nakon što je i sam odlomio jedan komad kamena, podijelio je videoporuku:

Haag, kao međunarodni grad mira i pravde, pridaje veliku važnost utemeljenju spomenika u znak sjećanja na srebrenički genocid. Spomenika koja održava živo sjećanje na ovu tragediju – i podsjeća nas da su ratni zločinci pozvani na odgovornost pred Tribunalom za Jugoslaviju ovdje u Haagu.

Završne pripreme za oznaku spomen-mjesta su u toku.

Sabina Tanović i njezin partner iz “Designing Memory”, studija specijaliziranog za memorijalnu arhitekturu, savjetnici su u cijelom ovom procesu.

Za nas je bilo jako važno da ovo bude proces zajedničkog dizajna, a posebno u vrlo kratkom vremenu koje smo imali na raspolaganju za izradu. Prikupili smo komentare od uključenih strana, te podijelili naše ideje s njima – ističe ona.

Naglašava simboliku zajedničkog razbijanja kamenja – pretvarajući spomenik u istinsku zajedničku kreaciju.

Svaki od 8.372 odlomljena komada bit će dio oznake spomen-mjesta. Osim toga, simbolično kamenje ugrađeno u tlo će formirati vremensku liniju, brojeći godine bez trajnog spomenika. Svake godine kada dogovor o trajnoj lokaciji ostane nedostižan, dodavat će se po jedan novi kamen – kaže Tanović.

Puđa dodaje da je ova oznaka spomen-mjesta samo prvi korak jer je pravljenje konačnog nacionalnog spomenika mnogo složeniji proces.

Dostojanstven spomenik

U međuvremenu, NMSG’95 i drugi partneri razvijaju i planove za institut znanja i istraživački centar, koji bi također mogao služiti kao muzej. Poželjna lokacija – bivša zgrada MKSJ-a, zbog njenog historijskog, emocionalnog i simboličnog značaja.

Iz Općine Haag navode da podržavaju izgradnju dostojanstvenog spomenika u čast žrtvama Srebrenice. Kao grad domaćin, uključen je u proces i pruža podršku gdje je potrebno. Formirali su radnu grupu članova gradskog vijeća da prate napredak i osiguraju kontinuitet. Ali, kako napominju iz ovog grada, centralna vlast preuzima vodstvo, jer je bivša zgrada MKSJ-a u vlasništvu agencije za nekretnine nacionalne vlade.

Glasnogovornik Agencije za nekretnine središnje vlade, koja pripada Ministarstvu zdravlja, socijalne skrbi i sporta, te Ministarstvu prostornog uređenja, potvrđuje da su provedene razne studije izvodljivosti. Još uvijek se razvijaju planovi, a konačne odluke nisu donesene.

Mi upravljamo zgradama za vladinu upotrebu, tako da zgrada mora ostati prikladna za buduće stanare. Moramo pažljivo procijeniti da li bi spomenik ispred – ili muzej unutra – bio praktično izvodljiv. Potpuno razumijemo želju, ali mi moramo uzeti u obzir i funkcionalnost – objašnjavaju.

Nikad više, a vidite Gazu!

Na događajima u junu, kada se razbijalo kamenje, okupili su se preživjeli i ostali.

Svake godine, kako se bliži julu, osjeća se ta teška atmosfera. Moja majka, ujaci, tetke – sve postaju tiši, napetiji. Svi se emocionalno vraćaju u Srebrenicu – kaže kćerka jednog od preživjelih.

Priznavanje je, kaže ona, izuzetno važno.

Bilo bi dobro da ljudi na vladinom nivou također shvate kroz šta su prošli preživjeli iz Srebrenice koji sada žive u Nizozemskoj – kaže ova sagovornica.

Iako se nizozemska država smatra pravno odgovornom za smrt trojice muškaraca, i djelimično odgovornom za stotine drugih – uz isplaćenu odštetu – među mnogim obiteljima vlada osjećaj da i dalje nedostaje pravo priznanje.

Taj se osjećaj dodatno pojačava zbog dužine vremenskog perioda potrebnog da se dobije odobrenje za oznaku spomen-mjesta, kao i stalnom neizvjesnošću o trajnoj lokaciji.

Događaju je prisustvovao i Nedim Osmanović, jedan od predstavnika preživjelih iz Srebrenice u Nizozemskoj.

Ovdje sam da dam svoj dio doprinosa – a jedan je dio za mog oca – kaže.

Osmanovićev otac nije preživio genocid.

Mislim da je važno da imamo ovu oznaku spomen-mjesta, da nas podsjetimo na ono što se desilo. Nakon Srebrenice, rekli smo ‘nikad više’. Ne, evo nas, ni 30 godina kasnije, a pogledajte Gazu – kaže on.

On dalje navodi: “Da smo se ranije počeli sjećati i da smo to radili bolje, možda bi ljudi u Nizozemskoj danas imali drukčiji pogled na Gazu.”

Nizozemska vlada je osudila kršenje međunarodnog humanitarnog prava u Gazi, poput blokade humanitarne pomoći i struje. Istovremeno, Nizozemska isporučuje dijelove za borbene avione F-35 koji se mogu koristiti u izraelskim napadima na Gazu.

Veterani UN bataljona

Nekoliko veterana UN-ovog bataljona stacioniranog u Srebrenici 1995. godine došlo je da promatra.

Za mene lično, doprinos realizaciji oznake spomen-mjesta pomaže u podizanju svijesti da dijelimo traumu – i Bosnu i Nizozemsku. Želimo pokazati da stojimo zajedno u nastojanjima poput ovog. Posebno sada kada se genocid odvija drugdje u svijetu, ključno je sjetiti se Srebrenice – navodi Remko de Bruine, član odbora Fondacije Dutchbat III.

De Bruijne također radi s preživjelima na obrazovnim programima za škole s ciljem podizanja svijesti o Srebrenici.

Kao i mnogi drugi u NMSG’95, Puđa je godinama volontirala kako bi pomogla ostvarenju oznake spomen-mjesta. Osjećanje olakšanje jer je sada napravljen ovaj prvi korak ka trajnom mjestu sjećanja.

Tako sam sretna što smo ovaj trenutak pretvorili u stvarnost. To što je došao gradonačelnik, sa članovima gradskog vijeća, preživjeli, porodice, pa čak i samo prolaznici – to je ono što smo željeli: da ovu oznaku spomen-mjesta napravimo skupa – kaže ona.

Tanović se slaže i naglašava da je ovo samo početak.

Kada dobijemo dopuštenje za trajnu upotrebu ove lokacije, objavit ćemo natječaj za dizajn kako bismo napravili mnogo veći spomenik. Oznaka spomen-mjesta će se tada ukloniti, ili ugraditi u trajni nacionalni memorija – objašnjava ona.

Posebno želim da građani Nizozemske znaju šta (je genocid) i kako se desio genocid. Uskoro nećemo imati samo fizički prostor za sjećanje nego i simbol pravde i priznanja. Mjesto gdje možemo učiti iz Srebrenice, te je učiniti trajnim dijelom nizozemskog društva – dodaje Puđa.

(BIRN)