Nakon što je federalni premijer Nermin Nikšić saopćio da će za rekonstrukciju željezničke pruge u Donjoj Jablanici, uništen u oktobarskim poplavama, radove donirati turska kompanija, postavljeno je više pitanja nego što je Vlada Federacije dala odgovora o obnovi, troškovima i rokovima te izbjegavanju uobičajenih zakonskih procedura
Šteta za domaće željeznice i kompanije vjerovatno je prerasla deset miliona maraka tokom dva mjeseca u kojima nije počela obnova pruge kod Jablanice, koja je oštećena u poplavama početkom oktobra. Premijer Federacije Nermin Nikšić najavio je da radovi počinju u decembru, ali je zbog izbjegavanja javnih nabavki više pitanja nego odgovora o obnovi koju će donirati nekoliko privatnih kompanija. Među njima je turska firma koja čeka odluku o poslu vrijednom više od milijardu maraka u Federaciji, piše Detektor.ba.
Nakon što je federalni premijer Nermin Nikšić saopćio da će za rekonstrukciju željezničke pruge u Donjoj Jablanici, uništene u oktobarskim poplavama, radove donirati turska kompanija, postavljeno je više pitanja nego što je Vlada Federacije dala odgovora o obnovi, troškovima i rokovima te izbjegavanju uobičajenih zakonskih procedura.
Kako se došlo do privatne kopanije?
Zastupnik u Predstavničkom domu Admir Čavalić kaže da je tokom nedavne rasprave o kašnjenju u obnovi pruge na sjednici postavio pitanja premijeru i Vladi – ko će garantovati kvalitet materijala, upotrebnost pruge nakon radova i ko će biti odgovoran.
– Sve je još uvijek u nekoj sivoj zoni. Kako se došlo do privatne kompanije, zaista je teško nagađati. Jedinu poveznicu koju vidim jeste zaključak Federalne koja je od Autocesta Federacije tražila da oni traže neke strane donatore, kreditore od postojećih kreditora, kako bi mogli financirati sve navedeno – dodaje Čavalić.
Nakon svog izlaganja, Nikšić je napustio sjednicu i nije odgovarao na pitanja zastupnika.
Milionske (nepotvrđene) štete
U prvim danima nakon poplava Nikšić je rekao da želi za obnovu pruge iskoristiti vanredno stanje koje mu daje mogućnost da zbog hitnosti naredi radove bez provođenja uobičajnih tenderskih procedura. Umjesto toga, tražio je od Autocesta Federacije da se uključe i pomognu Željeznicama u popravci nekoliko desetina metara oštećene pruge koja je nakon poplava ostala visiti u zraku.
U međuvremenu su domaće firme koje zavise od prevoza materijala prugom saopštile da trpe značajne gubitke i da će morati otpuštati radnike ako se pruga brzo ne popravi. Vlasti u Federaciji saopštile su da je dnevni gubitak najmanje 280.000 maraka. Prema ovom iznosu, do sada je šteta veća od 17 miliona maraka, ali takav iznos nikada nije zvanično potvrđen.
Iako se za dva mjeseca mogla provesti tenderska procedura i početi s obnovom pod jasnim i transparentnim uslovima, Nikšić je, nakon što je sedmicama čekao, odlučio da krajem novembra prihvati iznenadnu ponudu turske kompanije “Cengiz” da donira obnovu pruge. Potom se pojavilo još nekoliko firmi s donacijama drugih potrebnih usluga, ali ostao je neodgovoren cijeli niz važnih pitanja o sigurnosti, rokovima i vrijednosti radova.
Ko je odlučivao o sposobnosti kompanija?
Jedno od pitanja je i ko je odlučivao o sposobnosti kompanija da izvedu tražene poslove i usluge. Kada se provede tender, komisija ocjenjuje da li neka firma ima dovoljno iskustva i znanja da uradi javno predviđen posao. U ovom slučaju nije jasno da li je odluku donio sam Nikšić ili neko drugi. Prema izvještajima sa sjednica Vlade Federacije, ministri nisu odlučivali o ponudi “Cengiza”.
Detektor je kontaktirao nekoliko stručnjaka za javne nabavke kojima je nejasno na koji način će državna agencija biti uključena u rekonstrukciju pruge, što je spominjao Nikšić, ko će garantovati kvalitetu materijala, upotrebnost željezničke pruge nakon završetka radova te zašto se s obnovom pruge čekalo dva mjeseca.
Na ista pitanja nisu odgovorili iz Vlade Federacije, odnosno kabineta Nermina Nikšića. Nema odgovora ni iz Agencije za javne nabavke o tome da li su i, ako jesu, na koji način uključeni u provedbu donacije, a direktor Agencije Tarik Rahić nije bio dostupan za razgovor.
Nikšić je u utorak na društvenim mrežama objavio da je Vlada preuzela na sebe odgovornost, te da će turska kompanija “Cengiz İnşaat Sanayi ve Ticaret“ donirati sve radove potrebne za rekonstrukciju pruge.
– Vlada Federacije im stoji na raspolaganju, angažovali smo i Agenciju za javne nabavke da prvi dio posla riješe što efikasnije i po svim propisima. U daljem poslu mogu računati na svaki vid pomoći koji im bude potreban, ali odgode više ne smije biti – rekao je Nikšić tada, a slično je ponovio i na vanrednoj sjednici Predstavničkog doma Parlamenta Federacije.
Turska kompanija “Cengiz Insaat” uputila je 22. novembra na adresu Željeznica Federacije te Ministarstva prometa i komunikacija Federacije pismo namjere u kojem nudi donaciju za sanaciju željezničke pruge na dionici Ostrožac – Grabovica, lokacija Komadinovo Vrelo.
Donacija, prema objavljenom dokumentu, uključuje raščišćavanje lokacije oštećene infrastrukture, izvođenje pripremnih radova, izradu potrebne projektne dokumentacije i izvođenje građevinskih radova na rekonstrukciji i sanaciji željezničke pruge – izrada šipova, armirano-betonske konstrukcije, izrada nasipa iznad konstrukcije, izrada tucaničkog zastora.
Ko će raditi nadzor nad radovima?
Kada su se počela postavljati pitanja ko će raditi nadzor nad radovima, u Mostaru je u četvrtak u prostorijama Federalnog ministarstva prometa i komunikacija održan sastanak ministrice Andrijane Katić i novoizabrane Uprave Željeznica Federacije, nakon kojeg je saopšteno da radovi na rekonstrukciji pruge kreću u subotu, nakon što je Vlada zatražila od uprave Željeznica da prihvati donaciju usluga stručnog nadzora nad izvođenjem radova koje je donirala kompanija IGH Mostar. Saopšteno je da je Građevinski fakultet Univerziteta u Sarajevu spreman donirati usluge revizije projektne dokumentacije, a da će se po pribavljaju odobrenja za rekonstrukciju izvršiti konačna rekonstrukcija pruge.
Iz Autocesta Federacije nisu odgovorili na upit Detektora o njihovoj uključenosti u obnovu pruge.
Damjan Ožegović iz Transparency Internationala objašnjava da se Zakon o javnim nabavkama ne primjenjuje kod donacija.
– Ali i ove donacije se moraju strogo nadgledati jer je u pitanju ključna infrastruktura – kaže on.
Šta će Vlada FBiH dati zauzvrat?
Ožegović smatra da ovakvi poslovi nisu nužno loši i da pokazuju društvenu odgovornost firmi koje doniraju.
– Opasnost koja se može kriti jeste da li će Vlada Federacije dati nešto zauzvrat, što se ne bi smjelo desiti, ali ipak treba imati u vidu da visina doniranih radova nije mala, naprotiv – kaže Ožegović.
Kompanija “Cengiz” do sada je dobijala vrijedne tendere za izgradnju autoputa kroz BiH. Trenutno očekuju odluku Autocesta Federacije da li su izabrani kao pobjednici na tenderu vrijednom 1,1 milijardu maraka za izgradnju tunela kroz planinu Prenj.
– Naravno da ne bi smjeli nikakvi utjecaji sa strane da imaju odlučujuću ulogu, pa tako ni ova donacija o kojoj pričamo, budući da je svaki tender strogo formalan postupak i priča za sebe. Međutim, svakako da može biti od utjecaja na donosioce odluka jedno ovakvo istupanje – kaže Ožegović.
Dodaje da se poslovi ugovaraju u pisanoj formi, s klauzulama koje utvrđuju kako prava, tako i obaveze, ali je poseban naglasak na nadzoru, te da je na vlastima u Federaciji da odluče kako će osigurati nadzor. Naglašava da bi najbolje bilo izabrati kompanije putem postupka javne nabavke, kako bi se kroz nadmetanje osiguralo fer i nezavisno pravno lice.
– Ovdje bi trebalo da se ugovori jedan obligatorni odnos, ali ostaje na nadležnim organima, u prvom redu na Pravobranilaštvu, da se odrede kako će urediti odnos između firme ‘Cengiz’ i Vlade – kaže Ožegović.
Problem za Čavalića je i taj što nije bilo institucionalnog toka u realizaciji rekonstrukcije pruge.
Nikšić je na sjednici u Parlamentu rekao da je prvobitno bilo dogovoreno da Autoceste, Željeznice i Ceste Federacije izvrše rekonstrukciju pruge, ali je, kako kaže Nikšić, “došlo do nedoumica unutar ovih javnih preduzeća, da li se izlazi iz nadležnosti preduzeća, hoće li neko odgovarati zbog toga, hoće li dobiti krivičnu prijavu, i izgubili smo mjesec dana navlačeći se oko tih administrativnih prepreka”.
Šum u komunikaciji
Stručnjaci upozoravaju da zaobilaženje javnih nabavki u ovakvim situacijama može rezultirati krivičnom odgovornošću, kao što je to bio slučaj s bivšim federalnim premijerom Fadilom Novalićem koji je trenutno u zatvoru.
Mirsad Zaimović, šef kluba Stranke demokratske akcije u Predstavničkom domu, smatra da ne treba pokretati formalni proces nabavke kroz Zakon o javnim nabavkama, ali da je postavljeno mnogo pitanja na koja vlast nije dala odgovor.
– Jedno je izvođač radova, i to bi sa stanovišta poštivanja zakona trebalo provjeriti u kojoj mjeri je ispravno da se na takav način rade ovakvi ozbiljni poslovi, ali pitanje je ko će projektovati rješenje po kome će ‘Cengiz’ biti uveden u posao. Neko to treba projektovati – smatra Zaimović.
Navodi da nije odgovoreno ni na pitanje ko će vršiti nezavisan nadzor radove te “ko će biti odgovoran sutra ako se zbog neadekvatno izvršenih radova desi nova nesreća”.
Kaže da je rješenje o donaciji brzopleto prihvaćeno. Iz obraćanja predstavnika vlasti, shvatio je da je Vlada zasjedala poslije poplava, pozvala direktore Željeznica i Autocesta, te je ponuđeno rješenje po kome bi Autoceste radove jer već imaju izabrane izvođače.
– Onda je tu ponovo nastao šum u komunikaciji, počeli su da optužuju direktora Željeznica. Ako su Željeznice bile dužne nešto uraditi, pa nisu, pa je zbog toga direktor smijenjen, ja sam očekivao da će nova uprava poduzeti korake koji su bili očekivani od stare. Sad su oni potpuno izuzeli Željeznice iz ovog problema – kaže Zaimović i postavlja pitanje “zašto su stvarali problem i bavili se kadroviranjem u vremenu, kako načelnici rekoše, kataklizme”.
– Sve je pogrešno urađeno. Želim da to bude završeno, ali nisam optimista da će biti u doglednom roku – smatra on.
Zaimović kaže da svi u BiH zavise od toga koliko će privreda rasti i koliko će funkcionisati država. Kaže da kao opozicionar ne želi kupiti političke poene i “svaljivati krivicu na vlast, ali se golim okom vidi da je vlast zakazala”.
Kaže da je opozicija predsjedavajućem Predstavničkog doma nudila pomoć, te da su predlagali lex specialis zakon o rekonstrukciji željezničke pruge koji bi omogućio da se riješi ovaj problem, ali je taj prijedlog odbijen.
Iz firme IGH Mostar, koja je donirala usluge nadzora nad izvođenjem radova, nisu u petak odgovarali na pozive i upite e-mailom.
