Prema popisu ima nas nešto više od 3,5 milion. Nezvanično, ali najbliže istini je da je iz zemlje otišlo više od 600 hiljada. Mlađi od 18 ne glasaju. Pa kako je na spisku čak 3,4 miliona onih koji biraju?
Piše: Senka KURT
Centralna izborna komisija (CIK) BiH zaključila je Centralni birački spisak za oktobarske lokalne izbore na kome se na dan 22. augusta nalaze 3.400.204 birača.
Radi se o gotovo nevjerovatno velikom broju obzirom da je prema posljednjem Popisu stanovništva iz 2013. godine Bosna i Hercegovina imala 3.531.159. stanovnika.
Od Popisa do danas, prema ocjenama demografa broj stanovnika je sve manji.
Tako je Agencija za statistiku BiH u „Anketi o radnoj snazi 2018“ zaključila da nas ima svega oko 2.7 miliona.
Dakle, kad je riječ o radno sposobnim.
Nema pravih podataka
Prave podatke, međutim, niko ne može dati, a nema ni u najavi novog popisa.
Demografi ističu da je, samo po osnovu negativnog prirodnog priraštaja, od 2013. do 2022. godine Federacija BiH postala siromašnija za 32.080, a Republika Srpaka za 60.382 građanina. Dodaju kako RS ima mnogo veći mortalitet zbog veće starosti njenog stanovništva.
Aleksandar Majić, demograf rekao je medijima da su procjene o broju stanovnika u BiH bazirane na podatke bez vanjskih migracija.
– Tako da možemo konstatovati da se procijenjeni broj stanovnika, koji iznosi Agencija za statistiku BiH, odnosi samo na zatvorenu populaciju, odnosno populaciju bez vanjskih migracija. Na to bih dodao i da broj stanovnika koji je popisan 2013. nije odgovarao stvarnom stanju koje je bilo te godine. Mi ni tada nismo imali ta 3,5 miliona stanovnika, već mnogo manje. Mnogi ljudi iz inostranstva su dolazili da se ovdje popišu – rekao je Majić.
Odlazim, ali ne kao uvijek
On ističe da, kad se podvuče crta, mi danas imamo mnogo, mnogo manje stanovnika nego što to pokazuje statistika.
– Ja mislim da je nekom u interesu da se popis stanovništva ne održi. Znamo i da je to izuzetno skupo istraživanje, odnosno da nas je prethodni popis koštao oko 50 miliona KM. To nije mala suma – poručio je Majić.
Prema podacima Unije za održivi povratak i integracije u BiH, u posljednjih desetak godina iz BiH je otišlo oko 600.000 građana.
– To je naša statistika, to je naša procjena, na osnovu terenskog rada – tvrdi Mirhunisa Zukić, predsjednica Unije za održivi povratak i integracije u BiH.
Ona je također uvjerena da u BiH danas nema ni tri miliona ljudi. Kaže da se, zvanično, u posljednjih sedam-osam godina iz BiH odjavilo oko 90.000 građana, odnosno, oni nemaju više bh. državljanstvo.
Ona, međutim, napominje da naši ljudi, kada odlaze, nisu obavezni da se odjave iz mjesta u kojem su živjeli, tako da se vode kao neko ko još živi tu, a fizički su van granica BiH.
– Imamo čak primjere da se ljudi i po pet godina ne odjavljuju, jer im to nije zatraženo u zemljama u koje su otišli – rekla je Zukić.
Birač po automatizmu
Upravo to je i razlog zašto nas je na ovogodišnjem biračkom spisku toliko puno.
Glasnogovornica CIK-a Maksida Pirić za Interview kaže da pitanje o broju birača treba postaviti nadležnim državnim organima, prije svega Agenciji za identifikacione dokumente, evidenciju i razmjenu podataka (IDDEEA) BiH.
– Oni su nadležni i mi se vodimo podacima IDDEEA. Riječ je zapravo o svim punoljetnim građanima BiH koji imaju prebivalište u BiH. Mnogi istina žive van BiH, ali se nisu odjavili iz domovine. Ovdje imaju ličnu kartu – kazala je Pirić.
To znači da se automatski, izdavanjem lične karte osoba upisuje u birački spisak.
Primjera radi, na prošlim izborima (doduše Općim) bilo je prijavljeno nešto više od 3,3 miliona birača.
Centralni birački spisak ažurira se, inače, najmanje tri puta.
Popis je problem
Predsjednik Foruma građana Tuzle, bivši član CIK-a Vehid Šehić kaže da je birački spisak kojeg je CIK upravo zaključio zapravo registar svih punoljetnih građana BiH.
Riječ je o svim građanima koji posjeduju dokumente (lična karta) BiH, bez obzira gdje žive.
– Tu su i oni koji godinama žive van zemlje, njihova djeca koja postaju punoljetna, koja uzimaju lične karte BiH. Bez obzira na to što možda nisu godinama dolazili ili boravili u BiH ne mogu biti skinuti sa spiska – kaže Šehić za Interview.
Za njega to nije problem, jer nadležne institucije, u ovom slučaju IDDEEA samo rade svoj posao. Problem je zapravo bio u Popisu stanovništva.
– Popis nije odgovarao stvarnom stanju. Mi ni danas nemamo podatke koliko nas je. Vjerujem da nas nema više od 2,5 miliona – navodi Šehić.
Realna mogućnost manipulacije
Na pitanje šta zapravo može prouzrokovati ovako „napumpan“ broj birača Šehić odgovara:
– To nije problem. Ljudi imaju pravo da budu birači. Meni je veći problem što se upravo zbog tog velikog broja javlja realna mogućnost manipulacija. Problem je falsifikovanje potpisa, glasanje jedne umjesto druge osobe, duplo glasanje i sve što smo do sada „izmislili“ – navodi Šehić.
I dok broj birača raste, izlaznost na izbore se, iz godine u godinu, smanjuje. Svugdje osim na papiru. Koji trpi sve. Pogotovo naše apsurde!
