Iako broj turista u Središnjoj Bosni raste, Vlada gura pod tepih ozbiljan problem. U Turističkoj zajednici rade svega dvoje zaposlenih, teško se izdvajaju sredstva za osnovne troškove režija Ureda, projekti godinama na čekanju, a neki se realiziraju sa svega 10 posto potrebitog novca
Piše: Leonard KVESIĆ
Turistička zajednica Kantona Središnja Bosna već godinama vuče probleme nestabilnih izvora financiranja i predstavlja jedinstven primjer u našoj državi.
Sve je počelo 2014. godine kada je odlukom Ustavnog suda FBiH van snage stavljen Zakon o turističkim zajednicama FBiH. Od kantonalnih vlasti zatražena je transformacija turističkih zajednica i zakona, što su neki proveli u djelo, ali u Središnjoj Bosni to nije praksa.
– Turistička zajednica SBK trenutno je jedina turistička zajednica u FBiH koja nije prošla transformaciju. Odlukom Ustavnog suda FBiH iz 2014. godine tadašnji Zakon je stavljen van snage. S tim da je naloženo Parlamentu FBiH da tu oblast regulira u roku od 6 mjeseci. To se nikad nije dogodilo. Tako su turističke zajednice ostale bez izvora financiranja. Budući da je prema Ustavu Federacije turizam u podijNaeljenoj nadležnosti između kantona i entiteta, pojedini kantoni u ovom entitetu su u proteklim godinama donijeli svoje Zakone i napravili funkcionalne turističke zajednice. Tako je u TK, KS, HNŽ, USK, ZHŽ. A ostale turističke zajednice kantona su se ugasile. Jedina turistička zajednica koja funkcionira po starom modelu, bez potpunih izvora financiranja je ova naša u Središnjoj Bosni – poručuje Miroslav Matošević, direktor Turističke zajednice SBK – KSB.
Neizvjesno svakog mjeseca
Još navodi kako su zbog svega srezali troškove na minimum. Plaće su kasnile i pola godine, a broj zaposlenih sveden je na svega dvoje. Upitno je i plaćanje osnovnih troškova Turističkog ureda (el. energija, zakup prostora, potrošni materijali…).
– U ovom momentu svaki mjesec je neizvjestan, jer osnivanjem dvije općinske turističke zajednice 70 prihoda prihoda ostvarenih na tim općinama transferiramo po Zakonu općinskim turističkim zajednicama. Plaće za 6. i 7. mjesec smo isplatili prije nekoliko dana. Svjesni smo da nam trenutni model financiranja ne osigurava dovoljno sredstava za podmirenje osnovnih troškova poslovanja. O značajnijim ulaganjima u turizam ne smijemo ni razmišljati. Eto, uz stručnog suradnika, ja kao direktor Turističkog ureda obavljam poslove i stručnog suradnika, jer nemamo financijskog kapaciteta za dodatnim upošljavanjem – kaže Matošević.
Gospodarstvenici iz ovog kantona, koje smo pozvali da razgovaraju na ovu temu, iz njima znanih razloga jednostavno nisu htjeli govoriti javno. No, svi tvrde da znaju kakva je finansijska situacija u TZ. Dodaju kako od Zajednice dobiju tek medijsku potporu. Sve ostalo – sami rade ili uz pomoć lokalnih zajednica. No, ni pomoć ni sredstava nisu dovoljna.
A bez adekvatne financijske konstrukcije, nema ni ulaganja u turizam. To znači ni internacionalne promidžbe ni realizacije projekata, čak ni onih koji privuku veliki broj posjetitelja i koji su krucijalni.
Ni za smještaj
Tako se neki projekti realiziraju uz svega 10 posto potrebnog novca. Nema ni veće potpore Europske unije, dio troškova projekta snosi nositelj projekta, a to ova institucija nije u mogućnosti.
– Nismo u mogućnosti postaviti ni turističku signalizaciju tamo gdje je neophodna. A sve smo pripremili za njeno postavljanje. Imamo nekoliko dizajna već urađenih za prospekte i brošure, ali nemamo sredstva da ih izradimo. Sudjelovanje na turističkim sajmovima realiziramo zahvaljujući podršci drugih turističkih zajednica, sa kojima imamo izuzetno dobre odnose (besplatno korištenje pulta). U pojedinim periodima nismo imali sredstava niti da platimo troškove smještaja i odlaska na pojedine sajmove, iako su nam to kolege iz drugih TZ besplatno davale na korištenje – tvrdi Matošević.
Ovo pitanje već godinama provlači se u Vladi SBK – KSB, no, bez konkretnih promjena. Doduše, s vremena na vrijeme, financijski pomognu ovu Zajednicu tek toliko da je održe u životu.
– Prije tri godine vlasti kantona donijele su zakon o turističkim zajednicama. Tako je predviđeno financiranje od boravišne pristojbe i članskog doprinosa. Trenutno se primjenjuje samo financiranje od boravišne pristojbe. No, to nije dovoljno. Pogotovo što se osnivanjem općinskih turističkih zajednica vrši povrat od 70 posto tih sredstava. Čeka se i na usvajanje nekoliko pravilnika kako bi se u financiranje uveo i članski doprinos koji je ključan za financiranje bilo koje turističke zajednice – dodaje Matošević.
Načini financiranja
Federalna ministrica turizma i okoliša Nasiha Pozder potvrdila nam je da je upoznata s problemom ove Turističke zajednice. Poručuje, kako već uskoro planira i na ovu temu razgovarati s predstavnicima vlasti ovog kantona.
– Federalno ministarstvo okoliša i turizma je kao obrađivač propisa iz oblasti turizma izradilo prijedlog Zakona o turizmu Federacije. Zakon predviđa da su prihodi turističkih zajednica između ostalih i prihodi iz budžeta Federacije BiH, kantona, jedinica lokalne samouprave. To je jedan od načina financiranja turističkih zajednica, a što Ministarstvo privrede Srednjobosanskog kantona nije uzelo u obzir niti harmoniziralo s federalnim propisom. Oni su se opredijelili da putem grantova iz budžeta općina, gradova i Kantona na osnovu posebnih programa i projekata financiraju rad turističke zajednice – tvrdi ministrica Pozder.
Unatoč svemu, rekordi
Iako smo kontaktirali premijera Tahira Lendu, koji već četiri mandata rukovodi ovim kantonom, nije htio komentirati ovu temu. Zato nismo dobili odgovor zašto koalicioni partneri (SDA – HDZ) ovaj problem godinama guraju pod tepih.
Matošević ističe kako bi, unatoč svemu, ova turistička godina mogla oboriti rekorde, odnosno nadmašiti 2019. godinu. Te godine je, zabilježio je Zavod za statistiku FBiH, u ovom kantonu ostvareno 90.381 noćenja.
Jajce, Travnik, Fojnica, Kreševo, neke su od lokacija u ovom kantonu, koje svojom ljepotom, povijesti, gastronomijom intrigiraju turiste.
Primjera radi, 150.000 turista prošle je godine posjetilo nacionalne spomenike u Jajcu, što govori o potencijalu ovog kraja i kako su turisti ovaj kraj prepoznali.
Ali, za bolje rezultate, to mora učiniti i vlast.
