BiH je u segmentu učešća žena na tržištu rada posljednja u Evropi i na tome moramo svi raditi. Jedan od mehanizama za to je kreiranje zdravog radnog okruženja u skladu sa zakonima i Ustavom u BiH – poručuje direktorica Gender Centra Vlade FBiH
Piše: Rubina ČENGIĆ
Prema važećim zakonima iz oblasti rada, u Bosni i Hercegovini zabranjena je svaka vrsta diskriminacije po osnovu prava na rad i zapošljavanje, ali u poređenju sa državama koje prolaze slične tranzicijske procese, u BiH je i dalje najmanji nivo učešća žena na tržištu rada.
Iako posljednji statistički podaci pokazuju da je u FBiH ukupan broj zaposlenih 537.270 i da se u odnosu na prethodni mjesec taj broj povećao za 0,2% (broj zaposlenih žena za 0,4%), i dalje je primjetno da su žene podzastupljene na tržištu rada. One su češće zaposlene na nepuno radno vrijeme u odnosu na muškarce. Njihov udio u neplaćenom radu u domaćinstvu je čak 71%.
Rodna neravnopravnost na tržištu rada
Pored stereotipnog percipiranja rodnih uloga i podjele porodičnih odgovornosti, razlog ovakvim omjerima jeste i rodna neravnopravnost na tržištu rada. Koji je odgovor institucija na ova pitanja, pitali smo Federalni zavod za zapošljavanje čiji je jedan od zadataka upravo provođenje aktivnih mjera zapošljavanja s ciljem smanjenja nezaposlenosti žena.
– Aktivnosti Federalnog zavoda za zapošljavanje u okviru realizacije aktivne politike zapošljavanja bile su usmjerene na poticanje poslodavaca da traže radnu snagu. S druge strane, usmjerili smo se i na pružanje podrške nezaposlenim osobama kroz poboljšanje njihove zapošljivosti i konkurentnosti, sticanje radnog iskustva i potrebnih vještina, sprečavanja dugotrajne nezaposlenosti, kao i poticanje njihovog samozapošljavanja, odnosno kroz razvoj poduzetništva. U praksi to znači stvaranje jednakih mogućnosti u pristupu tržištu rada, pa je tako Zavod u periodu 2018-2022. sklopio 2.782 ugovora s poslodavcima kroz koje je zaposleno 4.309 žena i 1.265 poduzetničkih ugovora putem kojih je zaposleno 1.456 žena. Naglašavamo i da je učešće žena u ukupnom broj korisnika po programima Zavoda oko 50 posto – pojašnjavaju iz Federalnog zavoda za zapošljavanje.
Osim toga što bez učešća žena u radnoj snazi nema stvarnog ekonomskog napretka i rasta, ekonomska emancipacija žena jeste preduslov za ravnopravnost spolova. Institucija koja prema Zakonu o ravnopravnosti spolova u BiH vrši nadzor nad primjenom ovog Zakona na području Federacije BiH jeste Gender Centar Vlade FBiH i upravo zato smo pitali direktoricu Gender Centra Anu Vuković kako smanjiti primjetne rodne jazove u zapošljavanju.
– Mi smo odavno prepoznali da se adekvatno mora odgovoriti na problem zapošljavanja žena, pa tako već od 2013. aktivno radimo sa Federalnim zavodom za zapošljavanje na edukacijama, zapošljavanju više stotina žena, provođenju mjera i inicijativa za povećanje stope zaposlenosti žena i poštivanja odredaba Zakona. Također, aktivno podržavamo inicijative za unapređenje ekonomskog položaja žena, pa smo tako od 2021. do danas zajedno sa Fondacijom INFOHOUSE uključeni u inicijativu ekonomskog jačanja nezaposlenih žena, žrtava nasilja zajedno sa Federalnim zavodom za zapošljavanje. Smatram da je ekonomsko osnaživanje ključno za žene koje su žrtve nasilja– kaže Vuković.
Mehanizmi za ostvarenje zdravog radnog okruženja
Prema Završnom izvještaju o provođenju Gender akcionog plana Bosne i Hercegovine 2018 – 2022. godine na području FBiH kroz transfere iz Budžeta ka Federalnom zavodu za zapošljavanje i kantonalnim službama za provođenje mjera obuke, stručnog zapošljavanja, stvaranja jednakih mogućnosti u pristupu tržištu rada, uključen je veliki broj dugoročno nezaposlenih žena, različitih životnih doba i obrazovne strukture. Zakon o radu FBiH omogućio je pravni okvir kojim porodiljsko pravo mogu koristiti i muškarci, donošenjem Zakona o materijalnoj podršci porodicama s djecom stvorena je mogućnost rješenja pitanja neujednačene porodiljske naknade u kantonima zbog podijeljene nadležnosti između FBiH i kantona… ali to još uvijek nije dovoljno.
– BiH je u segmentu učešća žena na tržištu rada posljednja u Evropi i na tome moramo svi raditi. Jedan od mehanizama za to je kreiranje zdravog radnog okruženja u skladu sa zakonima i Ustavom u BiH – poručuje Vuković.
Kad je riječ o mehanizmima koji potiču kreiranje jednakopravnog i zdravog okruženja u BiH, upravo je u toku finaliziranje četvrtog po redu Gender akcionog plana za period 2023-2027. U junu će biti održane i posljednje konsultacije za izradu federalnog Operativnog plana za provedbu GAP-a u koordinaciji Gender Centra Vlade FBiH a uz puno učešće institucija i organizacija civilnog društva.
Kako saznajemo kad je u pitanju oblast „zapošljavanje“ fokus će biti na kvantificiranju učinaka aktivnih mjera zapošljavanja, uvođenju ekonomskih politika, akcentiranju važnosti Strategije zapošljavanja u FBiH 2021-2027 koja je još uvijek u procesu usvajanja…
Među predloženim mjerama su, između ostalog i prepoznavanje neplaćene njege i rada u kući, ostvarivanje produktivne zasposlenosti za sve žene i muškarce, kao i osiguranje jednake plate za rad jednake vrijednosti.
