Svečanom akademijom, večeras u Bosanskom Petrovcu, i konferencijom koja će biti održana sutra u Bihaću, obilježava se 80 godina od osnivanja Antifašističkog fronta žena (AFŽ) Jugoslavije. Ovaj događaj okupiće delegacije žena iz svih zemalja bivše Jugoslavije
Piše: Sanela KARAICA
Veliki jubilej počinje akademijom, a prisutne delegatkinje pozdraviće predstavnice delegacija Slovenije i BiH, Sonja Lokar i Zlata Balić. O historiji AFŽ-a govoriće Nađa Bobičić iz Srbije, Ankica Čakardić iz Hrvatske i Ivana Hadjievska iz Makedonije.
„Što smo započele, vi dovršite …. AFŽ 1942”
Nakon nastupa hora „Lira“ iz Banja Luke, planirano je održavanje Multimedijalnog programa „Politička istorija žena u Crnoj Gori“ te otvaranje izložbe „Što smo započele, vi dovršite …. AFŽ 1942” Centra za kulturu i umjetnost Crvena iz Sarajeva.
Sutra se konferencijom “80 godina AFŽ Jugoslavije“ u Bihaću nastavlja obilježavanje ovog velikog jubileja. Govorit će Ana Rajković, Nađa Duhaček, Zlatiborka Popov Momčinović, Milica Nikolić, Milena Šmit i Cvetanka Ivanova, planiran je rad u grupama.
Teme su “Naslijeđe AFŽ-a i njegova (ne)vidljivost”, “Ženski pokret i desni ekstremizam na prostoru bivše Jugoslavije” i “Pokretanje regionalne feminističke/antifašističke platforme za djelovanje”. Konferencija će biti okončana objedinjavanjem zaključaka i dogovorom za dalje.
Značajna uloga
Antifašistički front žena Jugoslavije osnovan je na današnji dan 1942. godine, na Prvoj zemaljskoj konferenciji žena u Bosanskom Petrovcu. Učestvovalo je 166 delegatkinja iz cijele Jugoslavije, osim iz Makedonije jer se njihove predstavnice nisu mogle probiti kroz neprijateljske redove.
Bio je to najmasovniji ženski pokret na našim prostorima, a činili su ga AFŽ odbori širom bivše Jugoslavije: u BiH, Crnoj Gori, Hrvatskoj, Makedoniji, Sloveniji, Srbiji, Vojvodini i Kosovu.
Cilj osnivanja AFŽ-a bio je mobilizacija žena radi pomaganja jedinicama Narodnooslobodilačke vojske Jugoslavije, pomoći organima vlasti u organizovanju pozadine, učešća u oružanim i diverzantskim akcijama, brige o djeci, te razvijanju bratstva i jedinstva među ženama. Poseban zadatak bio je kulturno – prosvjetno uzdizanje žena.
Antifašistički front žena Jugoslavije je odigrao značajnu ulogu kroz pozitivne promjene u životima žena, kao što je povećanje pismenosti, ulazak u svijet rada, bolja zdravstvena zaštita i podruštvljavanje odgoja djece kroz otvaranje vrtića i jaslica.
Jugoslavija je u ratu izgubila 1.700.000 stanovnika, od toga oko 600.000 žena. Žene su dale veliki doprinos borbi za oslobođenje Jugoslavije. Od 1941. do 1945. godine u Narodnooslobodilačkoj vojsci borilo se oko 100.000 žena. Poginulo je 25.000 žena, 40.000 žena je ranjeno, a 3.000 ostalo nesposobno za rad.
Izjednačene sa muškarcima
Tokom rata oko 2.000 žena postale su oficiri. Partizansku spomenicu 1941. je dobilo 3.344 žena, a Ordenom narodnog heroja odlikovana je 91 žena.
Osnivanju AFŽ-a prethodili su antiratni protesti žena koje su se zalagale za mir i demonstrirale protiv nastupajućeg fašizma.
Štrajku rudara u Trbovlju 1934. godine pridružilo se i u njemu aktivno učestvovalo oko 2.000 žena, a više od 5.000 žena demonstriralo je 1935. godine protiv fašizma pred njemačkim konzulatom u Zagrebu i zahtijevale mir.
Biračko pravo
U akciji žena za mir i slobodu 1936. godine prikupljeno je 600.000 potpisa žena, a časopis “Žena danas” 1939. godine pokrenuo je akciju i borbu za pravo glasa žena. Učešćem u antifašističkom pokretu prije rata i u NOB tokom rata žene su se borile i za ravnopravan status u društvu i pravo glasa.
Sve što je kasnije zapisano u ustavima Jugoslavije i zakonima rezultat je borbe samih žena u feminističkim i antifašističkim ženskim organizacijama pred rat i njihove borbe u toku rata.
Na osnovu Zakona o biračkim spiskovima 1945. godine, žene su stekle pravo učešća na izborima te godine, a Ustavom FNRJ 1946. godine žene su izjednačene sa muškarcima u svim oblastima privrednog, društvenog i političkog života.
