U vremenu medijskog pluralizma, pojave anonimnih i medija koji šire dezinfomacije i lažne vijesti, na testu medijske pismenosti često padaju i medijski profesionalci i odrasli konzumenti. U takvom okruženju najviše pažnje potrebno je posvetiti mladima, posebno učenicima osnovnih škola
Piše: Slađan TOMIĆ
Upravo zbog činjenice da je medijska pismenost neophodna vještina za život u novom milenijumu, Fondacija INFOHOUSE uz finansijsku podršku Fondacije UniCredit organizovala je radionicu za učenike/ice svih uzrasta Četvrte osnovne škole u Mostaru.
– Medijima nekada vjerujem, a nekada ne. Onome što vidim svojim očima, vjerujem, ali ono što ne vidim, propitujem. Mislim da se osjeti kada nešto ne zvuči baš najbolje. Tada treba sumnjati i provjeravati – rekao je učenik Hasan.
Slobodni mediji
Koordinatorica projekta Senka Kurt istakla je kako informacije koje se polasiraju u medijima treba često provjeravati i kritički im pristupati, s obzirom na činjenicu da živimo u svijetu dezinformacija i lažnih vijesti.
– Bez slobodne države, nema slobodnih medija, a bez nas nema slobodnih medija. Moramo kritizirati, analizirati, propitivavati medije i njihovo djelovanje. To nam je dužnost ako želimo da čujemo istinu, to nam je dužnost ako želimo da zaštitimo sebe od lažnih informacija – poručila je Kurt.
Ona pojašnjava da i publika može biti ta koja kreira vijesti, na način da medijima dojavljaju informacije za koje smatraju da su novinarima interesantne i od javnog interesa.
– Šta stoji iza svih medija? Ko stoji iza svih medija? To moramo znati, a to je moguće samo ako medij ima impressum. To je naša lična karta, naš rodni list – mišljenja je Kurt.
Provjera vijesti
Učesnike/ce radionice upoznala je i sa neophodnošću provjere vijesti koje nam se na prvo čitanje čine nemogućim ili sumnjivim. To se radi, dodaje Kurt, traženjem drugog izvora, medijskog članka u drugim medijima.
– Neprovjerene vijesti su koštale života mnoge ljude – upozorava Kurt.
Trener radionice, dugogodišnji bh. novinar i Mostarac Mirsad Behram učenicima i učenicama je objasnio koji su to alati, tehnike i metode, kojima se mogu koristiti kako bi se zaštitili u medijskom svijetu. On je govorio i o činjenici da se lažne vijesti često koriste i u propagandne svrhe.
– Propaganda je alat kojim neko želi da utiče na vas. Bez obzira da li je pozitivna ili negativna postoji jedan metod kojom se koristi, a to je strah. Moramo naučiti da razaznajemo činjenice od propagande. Nemojte biti publika kojoj se serviraju lažne i propagandne vijesti. Za kreiranje manipulativnih sadržaja mogu se koristiti tekst, slike, video – poručio je Behram.
Nikad dovoljno edukacije
Radionici koja je dio projekta ”Medijska pismenost: Birajmo šta čitamo”, osim učenika prisustvovalo je i nastavno osoblje.
Nastavnica Bosanskog jezika Četvrte osnovne škole u Mostaru Elvira Mezit Šehović istakla je kako je za djecu važna ova vrsta edukacije, jer su konstatno izloženi brojnim utjecajima medija.
– Kroz predmet Bosanski jezi govori se o ovoj temi, ali edukacije u tom smjeru nikada nije dovoljno, pogotovo zbog činjenice da danas postoje brojni opasni trendovi, kojima su mladi izloženu putem Tik Toka ili drugih društvenih mreža – poručila je Mezit Šehović.
Neophodan predmet
Godišnje kroz predmet bosanskog jezika o medijima govori svega 5 posto kroz podoblast Medijska kultura, ali se bavi historijom medija, a ne medijskom pismenošću za koju smatra da je neophodan predmet u školama.
– Važno je razvijati medijsku pismenost iz više razloga. Prvenstveno, jer su danasi mladi puno izloženi medijima. Oni još nisu došli u fazu da razlikuju istinite od lažnih vijesti. Dobro bi bilo da kroz nastavni sistem već od nekog najranijeg uzrasta uče o tome šta su lažne vijesti, kako ne podleći pod njihov uticaj – kaže Mezit Šehović.
Izloženost medijima
Raniji obrazovni sistemi su, dodaje, učinili da nesumnjivo vjerujemo u informacije koje nam se plasiraju. Bez provjere i kritičkog pristupa, što danas nije slučaj.
– Naravno da je u današnjem kontekstu jako bitno propitivati svijet u kojem se nalazimo-. To ponajviše i zbog viška izloženosti medijima. Nekada ste imali jedan javni servis, nije bila razuđenost medija – ističe ova profesorica.
U narednom periodu biće održana radionica Zenici sa učenicima i učenicama osnovnih škola.
Cilj Fondacije INFOHOUSE i Fondacije UniCredit kroz ovaj projekat je educirati mlade od najranijih dana o tehnikama, alatima i metodama medijske pismenosti, a svrhu kreiranja medijskih pismenih individua.
