Prema statistici, u BIH je prošle godine bilo čak 22.633 umrlih više nego rođenih, što je gotovo grad veličine Novog Travnika koji, prema popisu iz 2013. godine, broji 23.832 stanovnika.
Kako navode Nezavisne, , u cijeloj državi je tijekom 2021. godine rođeno 25.870 osoba dok je broj umrlih bio daleko veći – 48.503.
Promatrajući podatke Agencije za statistiku Bosne i Hercegovine, vidimo kako je najviše osoba umrlo u travnju, čak 6051 osoba. U promatranoj su godini 17.274 osobe odlučile uploviti u bračnu luku, a 2103 osobe izišle su iz bračne zajednice.
Analizirajući informacije entitetskih zavoda za statistiku, također se ne može reći da imaju pozitivnije podatke.
Negativni prirodni priraštaj
Prema podacima Federalnog zavoda za statistiku, sve županije imale su negativan prirodni priraštaj tijekom prošle godine. Pridoda li se tomu broj onih koji su svjetliju budućnost odlučili potražiti u nekoj od europskih zemalja, dolazimo do dodatnog pada broja stanovnika u BiH. Kako je prikazano u podacima FZS-a, tijekom prošle godine 2059 bosanskohercegovačkih građana odlučilo je svjetliju budućnost potražiti u nekoj od europskih zemalja, među kojima je vrh ljestvice zauzela Hrvatska u kojoj je novi dom pronašla 521 osoba iz FBiH. “Obećana zemlja” za život Njemačka privukla je 515 osoba. Na trećem mjestu je Austrija u koju se odselio 471 bh. stanovnik te Slovenija kojom je njih 350 odlučilo zamijeniti BiH.
U Republici Srpskoj je tijekom prošle godine rođeno 8634 djece, dok su preminule 18.732 osobe, rečeno je za Nezavisne u Zavodu za statistiku Republike Srpske.
To znači da je Republika Srpska izgubila za godinu dana 10.098 stanovnika. Prema njihovim podacima, tokom prošle godine u provom tromjesečju rođeno je 1997 beba, u drugom 1994, trećem 2193, a u četvrtom 2450 novorođenčadi. S druge strane, u prvom tromjesečju prošle godine umrlo je 4739 osoba, u drugom 4802, u trećem 3789, a u četvrtom 5402 osobe, stoji u podacima.
Aleksandar Čavić, demograf, kazao je kako je Republika Srpska izgubila samo 10.000 stanovnika kada je riječ o negativnom prirodnom priraštaju.
– Podsjećamo da nedostaju podaci koji se tiču vanjskih migracija i Republika Srpska nema tu statistiku, ali, naravno, to ne znači da se kod nas ne događa veće iseljavanje nego doseljavanje, to je činjenica kojoj možemo svi svjedočiti. Mi već 15 godina upozoravamo na negativan prirodni priraštaj – kazao je Čavić.
Dodao je da imamo ozbiljne probleme na nekim poljima i ti negativni demografski trendovi su trebali biti predmet javnih politika puno ranije kako se ne bi došlo u ovakvu situaciju.
– Brojka od 10.000 ljudi je brojka slična broju stanovnika tri općine Ljubinje. Ono što je problem što nije formulirana populacijska politika Republike Srpske koja bi u sebi sadržala politiku prema natalitetu, prema migracijama, starijim osobama, čijim bismo dugoročnim provođenjem barem na neki način uspjeli dati odgovore na ove negativne trendove – objasnio je Čavić.
Dodao je da sad imamo situaciju da nam malobrojnije generacije ulaze u reproduktivno razdoblje, jedan dio njih odlazi i u inozemstvo, a pada i takozvana reproduktivna norma.
– Odgovorno bi bilo da smo barem prije deset godina usvojili ove dokumente i pokušali djelovati na ovom polju, a ako se stvari puste stihijski, kao što je do sada rađeno, bit će sve gore i gore – naglasio je Čavić.
Inače, BiH ima jednu od najnižih stopa fertiliteta na svijetu (1,25), visoku razinu migracija i starenja stanovništva, a Analiza stanja stanovništva, koja je predstavljena pred kraj 2020. pokazala je i duboko ukorijenjenu rodnu ravnopravnost u BiH.
Analizu stanja stanovništva i Projekcije stanovništva BiH za period 2020-2070. proveo je Populacijski fond Ujedinjenih nacija (UNFPA) u BiH u suradnji sa Agencijom za statistiku BiH, Federalnim zavodom za statistiku FBiH i Republičkim zavodom za statistiku RS, uz podršku Vlade Švedske.
Analiza je pokazala da će negativni demografski trendovi do 2070. godine dovesti do smanjenja ukupnog stanovništva za preko 50 posto, dok će demografska struktura naginjati starijoj populaciji (sa njenim udjelom u ukupnom stanovništvu od preko 40 posto).
Istaknuto je kako će sektori koji su presudni za socioekonomski razvoj zemlje, kao što su obrazovanje, zdravstvena i socijalna zaštita, biti u ozbiljnoj opasnosti da podbace u radu, dok će se tržište rada suočiti sa nedostatkom kvalificiranih radnika i profesionalaca. Zato je preporuka iz UNDP da se već danas traže nova rješenja za veća ulaganja u blagostanje, egzistenciju i mogućnosti za mlade ljude da napreduju u BiH.
Koliko nas je (ne)zvanično?
To također znači provedbu reformi i jačanje ljudskog kapitala.
– Mladi ljudi odlaze iz Bosne i Hercegovine kako bi podizali porodicu u zemljama EU. zato, ono što bi organi vlasti u ovoj zemlji trebali uraditi da bi zaustavili pad stanovništva je da provedu reforme potrebne za članstvo u EU. One će biti korisne za stanovništvo i transformirat će društvo na način na koji će ono biti privlačnije za svoje građane – istaknuto je tada.
No, to nije bilo ništa novo, ali nije ni pokrenulo donositelje odluka i kreatore politika u BiH da se uključe u izradu populacijskih politika kojima će se promovirati ljudski kapital i zapošljavanje.
Prema rezultatima popisa stanovništva iz 2013. u BiH je živjelo 3.531.159 stalnih stanovnika. Od toga, u Federaciji BiH 2.219.220 (62,85 posto), u Republici Srpskoj 1.228.423 (34,79 posto), te u Distriktu Brčko 83.516 stanovnika (2,37 posto).
