Nikada nećemo dozvoliti da se bolnica zatvori, želimo ići dalje, razvijati se. Tražimo samo da nas prati Zavod zdravstvenog osiguranja, kaže dr. Ismet Gavrankapetanović, direktor Opće bolnice “Dr. Abdulah Nakaš”, objašnjavajući šta se dešavalo na sastanku prije dva dana sa direktoricom KCUS-a Sebijom Izetbegović. Šta je direktorica Izetbegović predlagala? Šta se krije iza njenog plana, te zašto su njeni prijedlozi odbijeni?
Razgovarala: Senka KURT
INTERVIEW: Kakva je epidemiološka situacija u Kantonu Sarajevo?
Gavrankapetanović: Ono što vidimo je značajan porast oboljelih, inficiranih, Bolnica je puna, radi sa optimalnim kapacitetom. Evo, najnoviji podatak – prošle godine u novembru, kada je bio špic pandemije, imali smo oko 35 pacijenata u ambulanti, koji su čekali na eventualni prijem. Jučer je u našoj trijažnoj ambulanti bilo 85 pacijenata koji su upućeni za bolničko liječenje. To pokazuje da je ovaj val epidemije vrlo snažan i da mu treba odgovoriti, prije svega, poštivanjem svih mjera, maksimalnom pažnjom, maskama, distancom. Podaci iz regiona govore da je 25 posto u ovom valu udio ovog novog, mutiranog, tzv. britanskog soja. Vidimo da su kliničke slike dosta teške, vrlo brzo se razvijaju komplikacije, među zaraženim je sve više mlađih ljudi. Razlog više da se maksimalna pažnja posveti prevenciji.
INTERVIEW: Čini se da među zaraženim ima sve više djece, što do sada nije bio slučaj.
Gavrankapetanović: Mi primamo i djecu koja su kovid pozitivna. Ali, za sada, kliničke slike su, pored najugroženijih pacijenata, najizraženije kod mlađih, muškaraca i žena. Ali, teže slike pratimo kod muškaraca.
INTERVIEW: Može li se već sada govoriti zašto muškarci teže prolaze?
Gavrankapetanović: Na žalost, još ne može. Čitavo čovječanstvo se sada suočava s istim problemom i vjerujem da ćemo tek dobiti odgovore na ta pitanja.
INTERVIEW: Jeste li iznenađeni ovim novim valom, odnosno mutacijom virusa?
Gavrankapetanović: Nisam! Mi se na dnevnoj bazi konsultiramo s kolegama iz Evrope i svijeta. Baš prije ovog vala kod nas, imali smo sličnu situaciju u Češkoj. Tako je i u zemljama regiona i u Evropi. Nije nas iznenadilo. Što se tiče nas kliničara, mi odgovaramo sa kapacitetima koje imamo na najbolji mogući način.
INTERVIEW: Neki kažu, naročito dežurni kritičari s društvenih mreža, da je ovo posljedica otvorenih skijališta, otvorenih granica, mogućnosti da se više družimo, budemo domaćini našim susjedima?
Gavrankapetanović: To su pitanja za krizne štabove. Moj jedini odgovor na takva pitanja je – držati distancu, nositi masku.
INTERVIEW: Ipak, brojke su nemilosrdne. Imamo li razloga za paniku zbog ovog novog vala i novog soja?
Gavrankapetanović: Ni slučajno! Panika nikome nije prijatelj. Kao što sam i prošle godine naglašavao i ponavljao, zdravstveni sistem će izdržati. To ne znači da se trebamo opuštati. Zdravstveni radnici su umorni, svi smo umorni. Ali, moramo izdržati. Tu nema hoćemo li ili nećemo. Svi zajedno moramo izdržati. Treba poštovati mjere kriznih štabova. Prepisati prakse iz svijeta kad su mjere u pitanju. Ali, život mora da teče, ali naše je da uradimo maksimalno što možemo da presjecamo puteve virusa.
INTERVIEW: Prije dva dana održan je sastanak na kojem ste Vi, kao direktor Opće bolnice, zatim direktorica KCUS-a Sebija Izetbegović, ministar zdravstva KS Haris Vranić i Sakib Katana direktor ZZO KS, razgovarali, kako je zvanično saopćeno, o boljoj organizaciji zdravstvene zaštite i zbrinjavanja oboljelih od COVID-19. Kako je došlo do tog sastanka?
Gavrankapetanović: Sastanak je inicirao ministar Vranić sa željom da se sagleda organizacija zdravstvene službe u KS, vezana za bolnički dio i da se razgovara o finansiranju za ovu godinu.
INTERVIEW: Na tom je sastanku direktorica KCUS-a Sebija Izetbegović predložila promjenu organizacije, odnosno novi model suradnje KCUS-a i Opće bolnice, na koji Vi niste pristali. O čemu se radi?
Gavrankapetanović: Pored ostalog, bilo je pitanje koje se direktno ticalo organizacije rada Opće bolnice. Ona je predložila da se Opća bolnica pretvori u Covid bolnicu sa svim svojim kapacitetima.
INTERVIEW: Šta bi to praktično značilo?
Gavrankapetanović: To znači da bi Opća bolnica prestala da radi necovid pacijente i predložila je da kolege infektolozi s KCUS-a i drugi koji su potrebni, pređu u Opću, a da se kadrovi koje mi imamo, koji mogu raditi tercijalni nivo zdravstvene zaštite, vrate u KCUS. Riječ je, dakle, o doktorima koji znaju raditi najsofisticiranije stvari.
INTERVIEW: Vi ste odbili taj prijedlog?
Gavrankapetanović: Naravno! Odbio sam iz nekoliko razloga. Prvo, zato što je jednoglasno, po inicijativi Skupštine Kantona Sarajevo, donesena odluka da se poduzmu sve aktivnosti da se Opća bolnica transformiše u kantonalnu bolnicu. A vrlo je jasno šta su sve dužnosti kantonalne bolnice. Mi bismo bili bolnica koja se u potpunosti brine o građanima Sarajeva. Za tercijalni nivo zdravstvene zaštite upućivali bi pacijente na KCUS. Sve što možemo uraditi ovdje iz tercijalnog nivoa, ovdje bi radili. Dakle, s jedne strane na to ne možemo pristati zbog zakona.
A drugi dio je vrlo važan – svi se sjećamo dešavanja protekle zime i proljeća kada je zdravstveni sistem u KS praktično bio blokiran, zatvoren. Sjećamo se tragičnih smrti, nemogućnosti ulaska u zdravstveni sistem, pacijenata koji su lutali, kasno stizali do doktora. Mi smo 1. jula prošle godine, u saradnji sa ministarstvom zdravlja KS otvorili Opću bolnicu u potpunosti, 24 sata za sve građane Sarajeva. U jeku pandemije. Tada smo vidjeli toliko zapuštenih slučajeva, zbog toga jer mjesecima nisu mogli ući u zdravstvene ustanove u KS. Svjedočili smo velikom broju slučajeva, kojima na žalost, nismo mogli pomoći, zato što su kasno stigli do nas. Mi nećemo dozvoliti zatvaranje zdravstvenog sistema, bolnica mora biti otvorena.
Bilo kakvo zatvaranje je opasno. Sad imamo ovu katastrofu od covida, a zatim bi imali stanje kakvo je bilo ljetos, ogroman broj ljudi koji nisu mogli doći do zdravstvene zaštite, nisu mogli doći do operacija, koje su im život značile.
INTERVIEW: Da li je iza ovog prijedloga možda stajala i namjera da Opću pretvorimo u covid bolnicu? A kad se pandemija završi, a jednom hoće, neće nam trebati takva bolnica. Pa ćemo ponovo imati inicijativu da se Opća bolnica zatvori, jer nam više ne treba.
Gavrankapetanović: Da li je to bila inicijativa, ja to ne znam. Ali, znam da nikada nećemo dozvoliti da se Opća zatvori, niti bilo koji drugi dio zdravstvenog sistema. Kultura jednog grada, države se mjeri prema metrima zdravstvenog prostora i usluzi koju pruža svojim građanima.
INTERVIEW: Po tome smo mi prošle godine uglavnom bili nekulturni, upravo u periodu, kad je u jeku pandemije pod izgovorom da “korona ne uđe u KCUS” najveća zdravstvena ustanova u BiH bila zatvorena.
Gavrankapetanović: Ključno je da građani mogu dobiti uslugu koja im treba, da imaju pravo da biraju ustanovu, biraju ljekara. Mi smo tu da služimo bolesnicima.
INTERVIEW: To je, na žalost, to moram reći, mrtvo slovo na papiru. Nismo mogli birati.
Gavrankapetanović: Mi smo u Općoj bolnici radili kapacitetom iznad 120 posto. Zato je potrebna stalna borba i akcija, a ogroman broj divnih ljekara, sestara, tehničara radi u svim ustanovama. Ali, ključna je organizacija. Mi smo školovani da liječimo. Sretna je ustanova u koju bolesnici dolaze, gdje ljudi traže pomoć. Sretni su ljekari koji mogu pružiti pomoć.
INTERVIEW: Kad je u pitanju finansiranje i KCUS-a i Opće bolnice, šta je konkretno dogovoreno. Posebno i s obzirom na činjenicu da je do sada praksa bila da KCUS dobije koliko traži. Otuda, recimo, u 2019. uštede od 10 miliona.
Gavrankapetanović: Nama je ključna stvar da se finansiranje vrši na osnovu parametara i indikatora koje imamo u onome što smo uradili, na osnovu usluga koje smo pružili. Da to Zavod prepozna. Sada se radi finansijski plan. Direktan opstanak ove Bolnice je povezan sa finansiranjem. Mi možete raditi neprekidno, imati veliku želju, biti non stop otvoreni, ali mora nas pratiti Zavod zdravstvenog osiguranja. I to samo na osnovu podataka, a ne na osnovu priča. Imaju podaci koliko smo uradili operacija, koliko zbrinuli necovid, koliko covid bolesnika… i na osnovu toga da bude finansiranje. Da se podrži ono što smo pružili građanima Sarajeva od 1. jula prošle godine u punom kapacitetu. Mi ne mislimo ići natrag. Mi želimo ići dalje, pružati što više usluga. Naravno da očekujemo da ćemo na osnovu konkretnih poslova biti plaćeni prema tome. Kako će biti prema drugima, u to ne želim da se miješam. Ali bilo kakvo zaustavljanje prema kantonalnoj bolnici ne dolazi u obzir. Samo vjetaru u leđa. Jedan korak natrag bio bi veliki gubitak za ovaj grad.
INTERVIEW: Vi ste član komisije koju je osnovala kantonalna Vlada, doduše u onom prethodnom sastavu, koja je trebala ući u KCUS i između ostaloga provjeriti popunjenost kapaciteta. To se nikada nije dogodilo?
Gavrankapetanović: Krenuo sam zajedno sa inspektorima i predstavnicima tadašnjeg Kriznog štaba. No, nismo imali mogućnost da napravimo uvid, što nam je bio zadatak.
INTERVIEW: Za kraj i pomalo možda i neozbiljno pitanje direktoru jedne zdravstvene ustanove- hoćete li se vakcinisati?
Gavrankapetanović: Hoću, naravno, kojom god vakcinom. Mislim da je svaka dobra i kvalitetna. Koja prva dođe u našu bolnicu. Nas 400 i nešto se već prijavilo i zajedno sa kolegama se radujem tome. Pratim osobine svih vakcina. Svaka je odlična.
