Iako je dolazak proljeća iznjedrio lijepe i sunčane dane, građani i građanke sve više su zabrinuti zbog pandemije koronavirusa koja se u posljednje vrijeme pojačano širi Bosnom i Hercegovinom, te u ovom trenutku imamo 93 zaraženih. Predstavnici nadležnih institucije, u svrhu očuvanja zdravlja, savjetuju što manje kretanja i isključivo kućnu izolaciju. Zato smo pitali psihologinju Nerminu Vehabović-Rudež kako učiniti dane u kući uzbudljivijim, ostati mentalno snažan i pozitivan.
– Ovo je stresna situacija zato što je nova i nepredvidiva, ali možemo s ovim uputama nadležnih na svim nivoima nastaviti život u promijenjenim okolnostima. Sve ono što može da nam pomogne da se osjećamo bolje treba koristiti. Možemo se prisjetiti nekih situacija iz ranijeg života, na primjer kada smo bili bolesni 10-15 dana, šta smo tada radili? Trebate se prisjetiti svojih hobija. Možete pospremati, raditi fizičke vježbe, slušati muziku, pjevati, pisati dnevnik, pozivati ljude ako ste sama ili sam i biti s njima u kontaktu. Sve ono što bi eventualno pomoglo imate pravo da isprobate – kaže za Interview.ba Vehabović-Rudež.
Ističe kako nema adekvatnog i univerzalnog recepta koji bi bio za sve ljude.
– Postoje ekstroverti i introverti. Introverti poput mene vole sjediti u kući. Ja mogu sebi napraviti zabavu za 15 mjeseci u kući, a kamoli za mjesec. Imam muža ekstroverta i on samo što nije “proključao”. Šta da radi jedan ekstrovert? On može da posprema, više da je fizički aktivan jer mu to traži unutarnja energija, potreba je da se kreće. Moramo razumjeti da smo različiti. Nije nikom jednostavno, ovo je ogroman psihološki pritisak – objašnjava ova psihologinja, koja inače radi i živi u Visokom.
Otkriva nam kako ljudi u ovakvim situacijama sve češće traže krivca u nekome ili nečemu.
– Od onoga: “Ovo je nama dala viša sila”, do toga da su “Kinezi glavni krivci, Italijana, ovi ili oni”. Nema ovdje krivca. Ovdje smo svi mi odgovorni da se zaustavi ovaj virus. Svako vraćanje na početak odakle je krenulo nama troši energiju. ljutnja nije produktivna za nas i onda je moramo izbaciti. Žene su mi govorile za strategiju “plastične kese”, napušu kesu pa je puknu ili razbiju tanjir kako bi se oslobodile ljutnje. Mogu i vizualizacije pomoći – da u mislima odete u prostor/mjesto gdje vam je bilo ugodno u životu. Možete gledati fotografije s putovanja i maštati. Nešto što vam daje mogućnost da se odmaknete od onog suočavanja da nam je teško. Niko ne kaže da nam nije teško, ali samo podgrijavati teško je, teško je, nije dobro – kaže Vehabović-Rudež i dodaje da ima mnogo individualnih strategija koje ljudi razvijaju u ovim momentima.
Poručuje kako panika ili očaj nije dobro za mentalno zdravlje, jer trenutno ne postoji druga opcija i ne možemo se izmjestiti u neku sredinu bez virusa.
Ističe kako se broj građana i građanki koji se javljaju usljed pandemije povećao.
– Anksiozni ljudi sada doživljavaju jedan nivo panike, jer prije dok su bili u procesu oporavaka koristila im je šetnja, sad ne smiju izlaziti. Ljudi se javljaju s pojačanim simptomima. Ima još jedan dio ljudi koji se jako brinu za svoju ekonomsku situaciju i kako će to biti kada izgube posao, šta će se dešavati dalje u njihovom životu? Taj dio ekonomske odgovornosti je na nadležnim i moraju što prije dati informacije od banaka, preduzeća, do sindikata, vezano za to kako će otplaćivati krediti ljudi koji su ostali bez posla – zaključila je.
(Interview.ba, Adin Šabić)
