Inertnost bh. političara ovo pitanje je ostavilo neriješenim. U međuvremenu mnogi pacijenti u našoj zemlji uzimaju lijekove na bazi ove biljke na „crnom tržištu“, bez ikakve kontrole kvaliteta i cijena. U borbi s bolestima mnogi ne biraju način da dođu do tih proizvoda, riskirajući i zdravstvene probleme i krivičnu odgovornost.
Piše: Adis Šušnjar/ Mirnes Bakija
Sarajliji Mahiru Očuzu multipla skleroza je potvrđena 2016 godine i tada je krenuo da se liječi uljem kanabisa.
– Osjetio sam poboljšanje u smislu smanjenja vrtoglavica, spazma i umora. Također sam nastavio sa treninzima i tako sam se borio protiv bolesti i nastavio voditi normalan život – kaže Mahir prisjećajući se svog iskustva nakon dobijanja dijagnoze multiple skleroze.
Blaži simptomi
Kaže da su simptomi postali blaži čim je počeo sa upotrebom. On je jedan od mnogih oboljeli u BiH koji su krenuli sa upotrebom ulja kanabisa na svoju ruku i sa rizikom, jer znaju da im ljekari neće sugerisat kanabis kao lijek koji je ilegalan u našoj zemlji.
Mahir je 2022. godine, zbog korištenja ulja kanabisa, koji je u većini zemalja svijeta legalan lijek, priveden zbog posjedovanja ovog ulja i sudski proces je još u toku. Kaže da je u cijelom procesu bio prepušten sam sebi i da niko nije reagovao od udruženja ili političara koji se zalažu za legalizaciju medicinskog kanabisa.
Slučaj Laksetić iz Rijeke
Podsjećamo da je Huanito Luksetić Riječanin koji je 2017. godine optužen za posjedovanje marihuane, a koristio ju je za pravljenje ulja sa kojim je liječio simptome multiple skleroze. Izazvao je veliku pažnju medija i pored velike podrške javnosti i peticije za oslobađanje optužen je na dvije godine zatvora, ali ga je 2019. predsjednica Hrvatske Grabar-Kitarović pomilovala.
Činjenica da do lijeka se može doći samo ilegalnim putem i da je to protiv zakona, ogromno je opterećenje za sve oboljele u BiH. Iako se o legalizaciji medicinskog kanabisa intenzivno i institucionalno razgovara od 2016. godine, pomaka na ovu temu još nema. U nekoliko je navrata Parlamentarna skupština BiH imala raspravu o ovoj temi, a Vijeće ministara je čak formiralo i stručni tim eksperata koji će se baviti upotrebom medicinskog kanabisa u zdravstvene svrhe.
Međutim, inertnost bh. političara ovo pitanje je ostavilo neriješenim. U međuvremenu mnogi pacijenti u našoj zemlji uzimaju lijekove na bazi ove biljke na „crnom tržištu“, bez ikakve kontrole kvaliteta i cijena. U borbi s bolestima mnogi ne biraju način da dođu do tih proizvoda, riskirajući i zdravstvene probleme i krivičnu odgovornost. Prema nezvaničnim informacijama u BiH ima oko 3.000 oboljelih od multiple skleroze, a godišnje oko 10.000 ljudi oboli od raka.
Kanabis u Evropi
Za razliku od BiH, u mnogim državama svijeta i u većini evropskih zemalja medicinski kanabis je legalan i u upotrebi već dug niz godina unazad. Čak su i zastupnici u Evropskom parlamentu u februaru 2019. godine podržali Rezoluciju o upotrebi kanabisa u medicinske svrhe. Evropske države koje su odobrile primjenu su Portugal, Češka, Slovačka, Poljska, Rumunjska, Španjolska, Belgija, Francuska, Njemačka, Italija, Austrija, Slovenija, Švicarska, Nizozemska, Švedska, Finska, Danska, Sjeverna Makedonija, Velika Britanija i Hrvatska. Trideset sedam saveznih država SAD-a legalizirali su medicinsku upotrebu marihuane kao lijeka.
Također, u cijeloj Evropskoj uniji legalni su i CBD prozvodi, odnosno industrijska konoplja koja ne sadrži više od 2 ili 3 % THC-a, glavne psihoaktivne tvari biljke Kanabis. CBD je skraćenica za kanabidiol koji se nalazi u industrijskoj konoplji i nema psihoaktivno dejstvo, esencijalna je komponenta medicinske marihuane i koristti se od kozmetike do hrane. U Evropskoj uniji legalizacijom CBD-a pokrenuta je nova grana ekonomije i zaposleno je na hiljade osoba. BiH i Srbija spadaju u rijetke zemlje u kojima su CBD proizvodi zabranjeni i zakonski kažnjivi.
Velike debate u svijetu više se ne vode o medicinskom kanabisu nego o legalizaciji i dekriminalizaciji kanabisa u rekreativne svrhe. Tako je jedna od najvećih evropskih zemalja – Njemačka, od prvog aprila ove godine legalizirala upotrebu kanabisa za rekreativnu upotrebu. Pored Njemačke, kanabis je dekriminaliziran ili legalan za ličnu upotrebu u Španiji, Italiji, Malti, Austriji, Nizozemskoj, Portugalu, Češkoj…
Biljka kanabis i njezini derivati postali su brzorastuća industrija vrijedna oko 20 milijardi eura godišnje prema svjetskim biznis medijima, a očekuje se da će donijeti više od 50 milijardi eura širom svijeta do 2024. godine.
Iskustva iz Hrvatske i moguća rješenja za BiH
U susjednoj Hrvatskoj medicinski kanabis je legalizovan još 2015. godine, nakon čega su legalizovani i CBD proizvodi i uzgoj industrijske konoplje. Nakon legalizacije medicinskog kanabisa i CBD-a nije bilo nikakvog razloga da se zakoni ponovo pooštravaju, a zadnjih godina vode se čak inicijative da za legalizacijom kanabisa za ličnu upotrebu za odrasle.
Medicinski kanabis pomaže oboljelima, a uzgoj industrijske konoplje otvorio je mnoga nova radna mjesta. CBD šopovi odavno su postali normalna pojava u hrvatskim gradovima.
Nekoliko sagovornika iz Hrvatske kazali su za InfoRadar kako im je ulje kanabisa ali i CBD puno pomoglo u ublažavanju i liječenju različitih bolesti i tegoba. Jedan od sagovornika je istakao da mu je ovo ulje znatno ublažilo simptome, za razliku od tradicionalnih lijekova koje je koristio do tada.
Uzgoj industrijske ekonoplje u Slavonskog Brodu
Ivan Kaksa iz Slavonskog Broda vlasnik je poljoprivrednog gazdinstva „Kaksa“ koje se bavi uzgojem industrijske ekonoplje i proizvoda od CBD-a. Na ovaj korak se odlučio jer je htio pomoći svojoj ženi koja boluje od teške bolesti koju ulje kanabisa, odnosno CBD može ublažiti simptome.
– Naša proizvodnja ima svu potrebnu papirologiju kojom se potvrđuje uzgoj. Proizvodimo ulja, kreme, čajeve, sapune. Osim konopljinog ulja, kanabidiol (CBD), često je povezan s terapeutskim svrhama, posebice za pomoć kod generalne boli, simptoma depresije ili tjeskobe i poremećaja spavanja. CBD je legalizovan u Hrvatskoj ali problem je napraviti CBD sa 0,2 ili 0,3 odsto THC-a. Dobro je u početku bilo kada su mali proizvođači napravili tržište, međutim onda kompanije dođu i uzimaju sve. Velike se pare tu vrte – kaže Kaksa.
Dejan Kosanić, dugogodišnji uzgajivač konoplje na prirodan način, preselio se iz BiH u Hrvatsku kako bi legalno obavljao ovaj posao. Kaže kako bi za Bosnu i Hercegovinu bilo izuzetno važno da legalizuje uzgoj kanabisa u medicinske svrhe i CBD. To bi, kako navodi, donijelo velike dobrobiti za privredu, ali prije svega za oboljele.
– To je dobar način da se mladi vrate na selo i uživaju u poljoprivredi. Iskreno se nadam da će BiH uskoro legalizirati ovu biljku i omogućiti mnogim ljudima da se legalno i kvalitetno liječe, te da će mladima pružiti priliku da se bave isplativom poljoprivredom – ističe.
Kada se legalizuje, najbolje bi bilo da se ide ka malim plantažama visokog kvaliteta, jer je BiH odavno zakasnila u utrci na tržištu sa drugim naprednijim zemljama, smatra Kosanić.
On navodi kako mu je ova biljka donijela mnoge zdravstvene dobrobiti, te da ulje kanabisa dokazano liječi više od 200 bolesti i tegoba. Proizvodi male količine visokog kvaliteta i ističe kako jako uživa u ovom poslu.
– Mnoge su dobrobiti od legalizacije ove svete biljke koja se koristila hiljadama godina u mnoge svrhe. BiH je bila veliki izvoznik konoplje, a na njoj su se odgajale čitave generacije. Smatram da je zabranjena zato što su je mnoge industrije vidjele kao konkurenciju – kaže Kosanić.
Pojašnjava kako je CBD samo jedna od komponenti koje sadrži biljka konoplje. Pored CBD-a, kako navodi, popularni su spojevi THC, CBG, CBC, CBN i mnogi drugi koji jako pozitivno djeluju na organizam, na različite bolesti i raspoloženja.
Nekontrolisan kvalitet u BiH na crnom tržištu
Kada je proizvodnja legalna, kako navodi Kosanić, moguće je vršiti kontrolu uzgoja, raditi naučna istraživanja, te proizvoditi kvalitetno za one kojima je zaista potrebno za liječenje mnogih tegoba.
– Konoplja u BiH se uglavnom zloupotrebljava. Kada zakon nije regulisan, zarada odlazi u pogrešne ruke, a ne onima koji zaslužuju. Kada je zabranjeno znanje i kontrola kvaliteta je uskraćena. Na tržištu se tada pojavljuje kanabis koji je poprskan raznim štetnim kemikalijama, u njemu se znaju naći i metali, kako bi se dobilo na težini. U većini slučajeva bude napadnuta sa pljesni jer se presuje, što je jako otrovno za cjelokupni organizam konzumenta – upozorava Kosanić.
– Kada je ilegalno, onda su primorani da kupuju ulje sumnjivog kvaliteta, bez ikakve analize, po jako visokim cijenama, a u konačnici ne znaju šta su dobili. Da bi se dobilo kvalitetno ulje, biljka mora biti iz ekološkog uzgoja i uzgojena sa puno ljubavi. CBD je jako ljekovit spoj, ali njegova najveća ljekovitost je kad je u biljci konoplje spojen sa raznim kanabinoidima. Najširi spektar bolesti liječi se u kombinacija sa THC-om – pojašnjava Dejan.
Saša Magazinović, zastupnik SDP-a u Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine, pokrenuo je priču o legalizaciji kanabisa u medicinske svrhe 2019. godine. Međutim, pacijenti kojima je potrebno ulje kanabisa više od četiri godine čekaju da država riješi ovo pitanje.
Godine čekanja
Leglizacija kanabisa u medicinske svrhe, kako navodi Magazinović, ima puno kočničara.
– Sigurno da crno tržište i narko dileri nisu presretni time, jer ono što se danas nelegalno prodaje na ulici, sasvim će sigurno u narednom periodu biti proizvod koji se prodaje u apoteci na ljekarsku preporuku. Nisam siguran ni da su farmaceutske firme baš presretne time što će se ulje kanabisa legalizovati, jer pretpostavljam, a stručnjaci potvrđuju, kako će neki od skupih lijekova biti manje trošeni u bh. društvu – kaže on.
Magazinović pojašnjava kako je preporuka Svjetske zdravstvene organizacije i UN-ove komisije za droge da se legalizuje kanabis zbog čega je to i međunarodna obaveza BiH, međutim, proces se i dalje otežava.
– Očigledno je dosta onih koji imaju interes da se to desi što kasnije. Ovo je nezaustavljiv proces, mi ćemo njega u BiH završiti i to je samo pitanje vremena. Što se mene tiče i drugih ljudi koji to zagovaraju, to je već danas. Što se tiče jednog drugog dijela ljudi, to je što kasnije i ja sam siguran da se iza toga krije finansijski interes – dodaje Magazinović.
Magazinović pojašnjava da postoji opšti politički konsenzus, te da nije sreo donosioca odluka koji se protivi tome. Ističe da Agencija za lijekove i medicinska sredstva BiH potpunosti zastupa stav kao i UN-ova komisija za droge, te su predložili tako rješenje i prema Vijeću ministara BiH.
– Trenutno je problem kočenje formiranja komisije koju treba formirati Vijeće ministara za sprječavanje upotrebe opojnih droga i za moj pojam neshvatljivo dugo traje. Ta tačka se svako malo nađe na dnevnom redu i svako malo se nađe razlog zbog čega ona biva skinuta. Koliko je sve besmisleno, govori činjenica da ta komisija ne donosi samostalno odluke šta će biti zabranjeno, a šta ne, već slijede međunarodne upute, a odavno je uputa da se kanabis skine sa liste zabranjenog, na kolonu dozvoljeno pod posebnim okolnostima i nadzorom. Moja poruka je budućim i sadašnjim donosiocima odluka da ne moramo mi donositi odluku, nego slijediti naše međunarodne obaveze i upute međunarodnih institucija, nadležne za ovu oblast – kaže Magazinović.
Osigurati pacijentima legalnu kupovinu
Magazinović ističe kako proces legalizacije kanabisa u medicinske svrhe doživljava kao ličnu misiju. Prvenstveno se zalaže da se pacijentima omogući legalna kupovina u apotekama na preporuku ljekara, a tek kasnije da se razgovara o proizvodnji unutar BiH.
– Smatram da je najvažnije stvoriti uslove da je to u BiH legalno i da se može kupiti u apoteci, a ne kod dilera u mračnim parkovima – kaže Magazinović.
Pojašnjava da često čuje komentare kako legalizacija kanabisa može biti podloga za zloupotrebu.
– Ja se mogu složiti da zloupotreba ima uvijek u različitim oblastima, ali ako se može desiti zloupotreba u nečemu što je zakonski uređeno, kako bi se nazvala ova današnja situacija, kada ne postoji zakon i kada je ulje kanabis u istom rangu kao kokain. Danas već imamo maksimalnu zloupotrebu, a neko kaže da će se legalizacijom zloupotrebiti. Smatram da je i to jedan od argumenata onih kojima odgovara stanje anarhije – ističe Magazinović.
Europski parlament preporučio je svim zemljama članicama legalizaciju kanabisa u medicinske svrhe. Ova oblast nije riješena na EU nivou, nego svaka zemlja sama za sebe donosi propise.
– Postoje i one liberalnije zemlje, ali i one koje se zadržavaju samo na legalizaciji u medicinske svrhe. Ja se u BiH zalažem da kanabis bude legalan u medicinske svrhe, a drugim stvarima neka se bavi ko želi. Mene isključivo zanimaju pacijenti u potrebi i korištenje ulja na legalan način, provjerene kvalitete, za razliku od onoga što se kupuje kod dilera – zaključuje Magazinović.
Mahir sa početka priče, kaže da je nažalost ova tema počela da se koristi za politikanstvo.
– Predložena inicijativa”, „Pokrenut proces”, sve su to floskule koje se upotrebljavaju, a niko ništa konkretno ne čini. Niko nije uradio pritisak na Ministarstvo sigurnosti koje bi trebalo da se time bavi. I kad je opozicija koja je to zagovarala došla na vlast ništa nije konkretno pokrenuto. Da iskuse jedan dan neke bolesti znali bi zašto je bitno da se to po hitnoj proceduri riješi – kaže Mahir.
(Inforadar)
