BANJA LUKA “Neidentifikovani ležeći objekat” u koji je utrošeno 70 miliona KM

Najveća tragikomedija u vezi neidentifikovanog ležećeg objekta, formalno nazvanog teniska dvorana za potrebe turnira „Srpska Open“, jeste što je ubjedljivo najjeftinija solucija za finalno rješenje završetka njene izgradnje i održavanja – njeno kompletno rušenje, tvrde iz PDP-a

Potpredsjednik PDP-a i odbornik u Skupštini grada Banjaluka Milko Grmuša pokreće pravnu proceduru utvrđivanja odgovornosti u slučaju teniskog terena na kojem se odigrao “Srpska open”.

– Najveća tragikomedija u vezi neidentifikovanog ležećeg objekta, formalno nazvanog teniska dvorana za potrebe turnira „Srpska Open“, jeste što je ubjedljivo najjeftinija solucija za finalno rješenje završetka njene izgradnje i održavanja – njeno kompletno rušenje. Farsa, paradoks, ali i naša surova realnost – istakao je Grmuša.

Rupa koja je progutala preko 70 miliona KM

“Neidentifikovani ležeći objekat“ kako ga je nazvao Grmuša, nije upisan u registru nepokretnosti, odnosno katastru jer nema upotrebnu dozvolu.

– Nije ni mogla da bude upisana, jer do današnjeg dana nema upotrebnu dozvolu. Godinu dana nakon finalnog meča na „Srpska Open“ ATP turniru ova rupetina u koju je potrošeno najmanje preko 70 miliona KM budžetskih sredstava i dalje nema kompletiranu dokumentaciju, nije upisana u katastru i predstavlja ubjedljivo najpromašeniju investiciju u istoriji i Republike Srpske i svih ovih prostora, pri čemu ćemo se svi složiti da je konkurencija za najveći debakl kad je riječ o promašenim investicijama na Balkanu izuzetno žestoka – rekao je Grmuša.

Kvazi investicija

On je dodao da u iznos do sad realizovane kvazi-investicije niko nije uračunavao tržišnu vrijednost preko 21.000 kvadratnih merata zemljišta koje je Vlada RS besplatno ustupila Gradu Banja Luka pod obrazloženjem da je ono „neperspektivno“ iako je riječ o centru Banje Luke.

Grmuša je kazao da niko ne može makar sa okvirnom sigurnošću da predvidi koliko će neidentifikovani ležeći objekat još da košta narod Banje Luke i Republike Srpske.

– Ne znamo koliko će koštati finalizacija upotrebne dozvole, ne znamo koliko radova je još potrebno izvesti u tom smislu, ne znamo ko će to sve održavati i po kojoj cijeni. I ne možemo da znamo, jer nikad nije napravljen makar i osnovni biznis plan i projekat iz kojeg bi bilo vidljivo čemu će ovaj objekat da služi, koliko će da košta i koliko će prihoda da ostvaruje – istakao je on.

Koliko je sve koštalo?

Prema njegovim riječima, iako su to obećali i iz Vlade RS i Grada Banja Luka i Teniskog saveza RS, do sad niko nikad nije javnosti predočio koliko je tačno koštala izgradnja ovog objekta, ko su sve bili izvođači radova, šta je tačno urađeno i šta je još potrebno da se uradi.

– Zbog svega navedenog, a shodno Sporazumu o regulisanju međusobnih odnosa u vezi realizacije kapitalne investicije kod Parka Mladen Stojanović i pratećeg Ugovora zaključenog između Grada Banja Luka i Teniskog saveza RS, u svojstvu odbornika u Skupštini grada Banja Luka zatražiću da Skupština grada svojom odlukom obaveže gradonačelnika da momentalno uputi opomenu pred tužbu Teniskom savezu RS i od njih zatraži da bez odlaganja, a najkasnije u roku od 30 dana, predaju Gradu Banja Luka upotrebnu dozvolu, građevinsku knjigu, sve fakture izvođenja radova, odgovarajući dokument iz RUGIP-a na osnovu kojeg je vidljivo da je Grad postao vlasnik sportske dvorane i svih pratećih sadržaja (saobraćajnice, dječja igrališta, infrastrukturni objekti, rasvjeta) i sve druge elemente propisane Sporazumom, važećim zakonskim i podzakonskim aktima i uzansama – kazao je Grmuša.

Ko je najodgovorniji?

Šta se sve moglo uraditi sa novcem?

Kako je istakao, u pitanju je ogromna, čovjeku nerazumljiva cifra.

– Da bi ljudi shvatili o čemu pričam, samo kad je riječ o Gradu Banja Luka govorimo o preko 20 miliona KM investicije zajedno sa kamatama od kredita koje smo uzeli da gradimo NLO. Za taj novac smo istovremeno mogli da završimo do kraja sve kolektore u Banjoj Luci, da u cjelosti rekonstruišemo toplovodno-distributivnu mrežu i tako dobijemo daleko bolje i jeftinije grijanje, ili da na najmanje šest godina imamo u Banjoj Luci izjednačenu cijenu vrtića u privatnim i javnim vrtićima – zaključio je Grmuša.