Ako izmjene Zakona budu usvojene, službenici Tuzlanskog kantona snosit će sankcije za ono što pričaju, misle ili dijele na društvenim mrežama ili drugim medijima. Vlast: Nije atak na slobodu. Sindikat: Alat za osvete. Šehić: Treba zaštiti zviždače
Piše: Ljupko MIŠELJIĆ
Vlada Tuzlanskog kantona odlučila je zaposlenicima (državnim služenicima) uskriti pravo na iznošenje ličnih stavova, mišljenja ili informacija na društvenim mrežama i drugim medijima.
Stoji to u Izmjenama i dopunama Zakona u državnoj službi, koje je kreiralo ministarstvo pravosuđa i uprave.
Tako se, između ostalog, propisuje:
– Iznošenje ličnih stavova i mišljenja ili drugih informacije putem društvenih mreža i drugih medija kojim se nanosi šteta ugledu organa “državne službe predstavljaće tešku povredu službene dužnosti”.
Hoće li o ovome uopće biti rasprave, još niko ne zna. Nepoznanica je i hoće li zakon stići u skupštinske klupe kao nacrt ili prijedlog.
No, u svakom slučaju namjera da dobro promisle i suzdrže se od iznošenja stava, mišljenja već je izazvala reakcije.
Lični i ugled službe
A u ministarstvu potrebu za tretmanom “teške povrede službene dužnosti” pravdaju tumačenjem Etičkog kodeksa za državne službenike u Federaciji BiH.
– Budući da živimo u eri društvenih mreža i elektronskih medija, gdje je iznošenje ličnih stavova i mišljenja viralno i javno dostupno, te da Etički kodeks za državne službenike u Federaciji Bosne i Hercegovine (“Službene novine Federacije BiH” broj:63/20) već u članu 11. stav (3) navodi da “prilikom iznošenja ličnih stavova i mišljenja te drugih informacija putem društvenih mreža i drugih medija, državni službenika je dužan paziti na lični ugled i ugled državne službe”, smatramo da predložena rješenja u tekstu Zakona ne predstavljaju niti zabranu govora niti zabranu izražavanja – navode iz ministarstva.
A ko je konsultovan?
Iako je rok za dostavljanje primjedbi i sugestija bio 8. mart, u odgovoru dostavljenom jedanaest dana kasnije Ministarstvo pravosuđa i uprave nije odgovorilo na pitanje da li su dosad dobili mišljenje sindikata i drugih relevantnih institucija i organizacija.
Ured za zakonodavstvo Tuzlanskog kantona ni nakon skoro mjesec dana nije dao odgovor da li je vladi kantona dostavio mišljenje o zakonu, niti je dostavio mišljenje našem portalu.
Sindikat: Niko nas nije pitao
Samostalni sindikat državnih službenika Tuzlanskog kantona tvrdi da nije konsultovan u vezi s pripremom teksta ovog Zakona.
Smatraju i da predložene zakonske odredbe prijete da ozbiljno naruše sistem državne službe. Također, tvrde da ovakve izmjene zakona prijete da u potpunosti uvedu Tuzlanski kanton u pravnu nesigurnost, time više jer se pokušava donositi ‘jednostrano’ a prezentuju se netačne i neistinite informacije o procesu izrada prijedloga Zakona.
Šta su lični stavovi?
Bude li zakon donesen državni službenici u Tuzlanskom kantonu biće diskriminisani u odnosu na državne službenike u drugim kantonima, tvrde u Sindikalnoj organizaciji kantonalnih organa državne uprave Tuzlanskog kantona.
– Nije precizirano koji su to lični stavovi i mišljenja koji svojom formom nanose štetu i ugledu organa državne službe. Isto tako nije precizirano ko će i na koji način dolaziti do podataka o informacijama na društvenim mrežama i medijima. Ovdje se ostavlja sloboda rukovodiocima organa da sami tumače šta je to što bi nanosilo štetu organu državne službe. Tako će biti moguće da zbog nekog ličnog statusa i lajka na društvenim mrežama, a koji nije po volji rukovodioca organa( politički, vjerski itd) bude pokrenut disciplinski postupak. Zbog opasnosti od zloupotreba tražimo da se ovaj član briše – navode iz Sindikata.
Mogućnost zloupotreba
Sindikat navodi da je član u suprotnosti sa članom 19. Univerzalne deklaracije o ljudskim pravima, članom 10. Evropske konvencije o ljudskim pravima i civilnim slobodama te član 11. Povelje o temeljnim pravima Evropske unije.
Sindikat upozorava i na druge sporne odredbe zakona koje se tiču ocjenjivanja državnih službenika i upravljanja ljudskim resursima koji sada daju veću moć rukovodstvu institucija.
– Član 7. na način kako je propisano ostavljen je veliki prostor za zloupotrebu prilikom donošenja novih pravilnika i izmjenama i dopunama pravilnika o unutrašnjoj organizaciji. Potpuno je nejasno, a što je u praksi postao sve češći slučaj, da li će rukovodioci na ovaj način „legalizovati“ postupke degradiranja i unapređivanja državnih službenika i namještenika, što bi uz institut internog premještaja koji postoji samo u Tuzlanskom kantonu kao način višestepene degradacije i unapređenja posebno državnih službenika postao „novi model“ za degradacije i unapređenja. Instituti unapređenja skoro da su postali izuzetak, iako su propisani kao pravilo odnosno razrađen je postupak napredovanja. Isto tako za postupke degradiranja postalo je pravilo korištenje instituta „internog premještaja“, iako je propisan postupak degradacije kroz disciplinski postupak – naveli su.
Problem na problem
Sindikat upozorava da je u planu i degradacija državnih službenika, preraspoređivanje na nova radna mjesta u skladu sa pravilnikom koji tek treba da bude donesen.
Vlada, gradsko odnosno opštinsko vijeće utvrđuju opšte smjernice za vođenje kadrovske politike u organima državne službe i o tome mogu donositi odgovarajuće akte u skladu sa ovim zakonom, glasi član 85. U izmjenama i dopunama zakona pojam “kadrovskih politika” iz člana 85 zamjenjuje se pojmom “upravljanja ljudskih resursa” (član 85a), a rukovodiocu organa daju se nova ovlaštenja o preraspoređivanju državnih službenika u skladu sa novim pravilnikom.
Sindikat upozorava da se kadrovsko preraspoređivanje i u upravljanje ljudskim resursima često provodi bez stvarne potrebe za drugačijom organizacijom.
– Kroz ovakve postupke u potpunosti izostane transparentnost i uskrati se mogućnost učestvovanja svim državnim službenicima u postupku, jer rukovodioci u tim postupcima samovoljno odlučuju o tom rasporedu, bez poštivanja ostalih odredbi Zakona o državnoj službi.
Šehić: Javni interes je zaštititi zviždače
Pravni ekspert, predsjednik Foruma građana Tuzla Vehid Šehić tvrdi da je najosjetljive pitanje ove legislative zaštita zviždača i pokušaj sprečavanja curenja informacija.
– Ono što je meni sporno jest odavanje državne i službene tajne, odnosno pitanje odgovornosti u tom slučaju. Može se pratiti curenje informacija u Hrvatskoj, pojavljivanje dokumenata koji su državna i službena tajna. Tu vidimo donošenje lex specialis zakona, takozvani Lex AP. Zviždači bi morali biti zaštićeni, a to se naročito odnosi na sudove i tužilaštva. Tu ne bi smjelo biti „štete“ za ugled javnih institucija ako je riječ o informaciji o javnom interesu. Državni službenik koji vidi da se radi nešto nezakonito, i želi do ta objavi, onda je bitno da li je to istina, a ne samo ko je objavio podatke. Tu postavljam pitanje šta je javni interes, pogotovo ako je riječ o nezakonitim radnjama. Pravna norma mora biti jasna i mora biti napisano konkretno šta predstavlja teška povreda službene dužnosti. Govorimo li o javnom interesu, štitio bih zviždače – navodi Šehić.
Istina iznad svega
Druga bitna perspektiva na ovu legislative jest pitanje odavanja informacija o istragama koje su u toku, a što može uticati na dalji tok istrage. Čak i u tom slučaju, ističe Šehić, istina i interes javnosti je iznad svega.
– Nestaju dokumenta u krivičnim postupcima, pa su ljudi zbog toga i oslobođeni. Nikad nije bilo jasno kako nestaju ti dokumenti. Da li treba proganjati onoga ko je to otkrio, a ne onoga ko je akter neke malverzacije? Onaj ko želi da objavi neke bitne informacije a koje su u javnom interesu ne može i ne smije biti ni disciplinski ni krivično gonjen. Bitno je da se time štiti i novinarska profesija, odavanje tajnosti izvora. U Hrvatskoj je to drastičnije jer se pojavljuju zapisnici sa ročišta ili istražnih radnji, ali bitno je da javnost sazna službenu tajnu koja se direktno tiče javnosti. A što se tiče iznošenja mišljenja i stavova, jasno je da to ne smiju biti rekla-kazala argumenti, već nedvosmislena istina, bez klevete i drugih zloupotreba – zaključuje Šehić.
Ograničavanje prava i sloboda
Ivan Jukić, pomoćnik ministra rada, socijalne politike i povratka u Vladi Tuzlanskog kantona kaže da je kao državni službenik i magistar prava zaključio da je riječ o neustavnom i nezakonitom pokušaju ograničavanja ljudskih prava i civilnih sloboda.
– Prijedlog je neusklađen sa federalnim Zakonom o državnoj službi, ali i ostalim odredbama Zakona o državnoj službi u Tuzlanskom kantonu. Zakon je antiustavan posebno u segmentu pokušaja da se isti propis primjenjuje retroaktivno što je zabranjeno Ustavom FBiH i odlukama Ustavnog suda BiH, da se istim odredbama teško krše osnovna prava državnih službenika i državne službenike se od strane Vlade Tuzlanskog kantona želi staviti u potpuno podređen i totalni političkih utjecaj uz kršenje odredbi o pravnoj i socijalnoj sigurnosti i dostojanstva državnih službenika. To se odvija pod ironičnim i sarkastičnim nazivanjem svega toga od strane Vlade Tuzlanskog kantona “unapređenjem sistema državne službe u Tuzlanskom kantonu” – navodi Jukić.
Sloboda izražavanja i izuzeci
Ombusmeni za ljudska prava BiH podsjećaju da je sloboda izražavanja jedno od najvažnijih demokratskih prava, no da nije apsolutno pravo.
No, dodaju, da svako ograničavanje slobode izražavanja mora biti izuzetak i imati vrlo jasne i opravdane razloge.
– Ombudsmeni Bosne i Hercegovine ukazuju da uposleni u državnoj službi, svih nivoa vlast , predstavljaju značajnu komunikacijsku poveznicu između organa vlasti i građanstva. Iznošenjem stavova i mišljenja utiču na kreiranja javnih politika, bez obzira da li se radi o službenoj ili privatnoj sferi, jer se njihova povezanost sa javnim organom ne završava okončanjem radnog vremena – naveli su.
Primjer Brčko distrikta
Ombudsmeni dalje upućuju na kontekst u kome treba posmatrati pomenute izmjene zakona, navodeći primjer Brčko distrikta.
– Zakon o državnoj službi u organima javne uprave Brčko distrikta BiH, član 90. kao težu povredu službene dužnosti propisuje: “ponašanje suprotno Etičkom kodeksu koje nanosi štetu ugledu službe“, zbog čega se utvrđuje odgovornost državnog službenika – navode.
Podsjećamo, Etički kodeks državnih i javnih službenika i namještenika u institucijama i organima uprave Brčko distrikta BiH (član 4,) propisuje da su zaposlenici dužni voditi računa „da svojim ponašanjem, kako u profesionalnom, tako i u privatnom životu, ničim ne naruši ugled organa uprave”.
No, to je očito već drugi par rukavica.
Namjere vlasti u Tuzlanskom kantonu da se stane u kraj slobodi izražavanja i mišljenja nalikuju na prve korake u ograničavanju sloboda kakve su već učinjene u jednom dijelu Bosne i Hercegovine.
Ko će, ako izmjene budu usvojene, imati hrabrosti da nam kaže šta se sve dešava u institucijama?
