Oko bojkota se lome koplja. Jedni smatraju da je ovo dobar početak da se iskaže nezadovoljstvo, drugi pridikuju kako to neće imati jakog utjecaja na promjene, naročito ako bude riječ o jednodnevnoj pauzi. Bojkot nastavljaju potrošači u Hrvatskoj, a od sutra i u Sloveniji Sjevernoj Makedoniji
Piše: R.I.
Građani Bosne i Hercegovine pozvani su da sutra, 31. januara bojkotiraju trgovine, restorane i kafiće.
Ova akcija je odgovor na svakodnevna poskupljenja osnovnih životnih namirnica, kontinuirani rast cijena, te neizvjesnost koja otežava život većine.
U posljednjih godinu dana gotovo je nomoguće pratiti poskupljenja – kruh, voće, povrće, ulje, puter, piletina, riba, kafa… skuplji su i za nekoliko procenata.
– Cijene ne prestaju rasti, a primanja uglavnom ostaju ista. Niko ne osjeća olakšanje, samo dodatni teret. Ovdje ne radi samo inflacija, već i neodgovorna politika poslodavaca koji povećavaju cijene bez obzira na minimalne plaće koje se također povremeno povećavaju, ali ne i uslovi života i rada – izjavila je jedna od organizatorica bojkota.
Jasna poruka vlastima
Ona dodaje kako je krajnje vrijeme da se vlastima, ali i poslodavcima pošalju jasne poruke.
Istina je, u Federaciji BiH su minimalne plaće porasle, uskoro najavljuju i povećanje u Republici Srpskoj. No, povećani su i doprinosi i porezi, te to dodatno pojačava udar na građane, ali i na poslodavce.
Oko bojkota se lome koplja. Jedni smatraju da je ovo dobar početak da se iskaže nezadovoljstvo, drugi pridikuju kako to neće imati jakog utjecaja na bilo kakve promjene, naročito ako bude riječ o pauzi od kupovine od jednog dana, bez konretnih zahtjeva i dugoročnog plana.

Grupa na društvenim mrežama, koja organizira bojkot, a u kojoj je više od 10.000 članova ističe kako su cijene bukvalno podivljale.
Potvrđuju to i statistički podaci, prema kojima je sindikalna potrošačka korpa u decembru 2019. iznosila 1.946, 46 KM, a u decembru prošle godine dosegla je visinu od čak 3.114, 95 KM, što je porast od približno 60 posto!
Svi se slažu da je bojkot legitiman način izražavanja nezadovoljstva i može poslužiti kao jasan signal trgovcima i vlastima. Međutim, njegova učinkovitost uvelike ovisi o organizaciji i masovnosti. Ako većina građana uistinu sudjeluje, trgovci bi mogli osjetiti pad prometa i početi preispitivati svoje cjenovne politike.
Dobrodošao potez, ali nije trajno rješenje
Na potezu su vlasti i trgovci. Vlasti s jedne strane trebaju pod hitno regulirati cijene osnovnih životnih namirnica kroz porezne olakšice ili ograničenja marži. Uz povećanje minimalca treba povećavati mirovine, pokrenuti subvencije za energente i osnovne potrepštine, posebno za najugroženije skupine. Uvesti transparentnije praćenje cijena i sankcionirati nerealne povećanja.
Trgovci bi, s druge strane, trebali smanjiti marže na osnovne proizvode, staviti više popusta na osnovne potrepštine, građanima objasniti razloge rasta cijena i uključiti se u društveno odgovorne kampanje.
Predsjednica Udruženje potrošača “Potrošač” iz Kaknja Ferida Kulović smatra kako je bojkot dobrodošao potez, ali nije trajno rješenje problema visokih cijena.
Ona je u izjavi za Fenu kazala kako podržava poziv da se jednodnevnim bojkotom upozori na problem visokih cijena, ali je, po njenim riječima, još važnije da odgovorni poduzmu nešto u borbi protiv inflacije.
– Zajedno s članovima Udruženja, kao i sa svojom porodicom svakako ću se pridružiti sutrašnjoj akciji. Međutim, odgovornost zbog enormnog porasta cijena osnovnih životnih namirnica i energenata u državi treba preuzeti Federalno ministarstvo trgovine i Vlada FBiH. Oni mogu riješiti problem utvrđujući maksimalne marže ili zamrzavajući cijena – poručila je Kulović.
Snažan signal
U pozivu na bojkot koji se širi društvenim mrežama potrošači u BiH pozivaju se da smanje svakodnevnu kupovinu, da kupuju samo nužne namirnice, a da se u petak, 31. januara, u potpunosti suzdrže od kupovine.
Saša Marić, ombudsman za zaštitu potrošača, podržava ovu inicijativu, naglašavajući važnost ukazivanja na nerazmjer snage trgovaca i potrošača.
Profesorica ekonomije Azra Ahmić ističe kako bojkot može poslati snažan signal, ali sam po sebi rijetko donosi trajno smanjenje cijena.
– Kratkoročno, masovna i dugotrajna obustava kupovine može natjerati trgovce na privremene popuste ili promotivne akcije. Međutim, stvarni uzroci visokih cijena – skupi uvoz, visoki porezi, energetski troškovi i slaba konkurencija – ostaju netaknuti – kazala je Ahmić za Akta.ba.

U BiH cijene nisu isključivo rezultat trgovinskih marži, već složenog sistema u kojem mali broj uvoznika i distributera dominira tržištem. Zato bez regulatornih mjera i jačanja domaće proizvodnje, bojkot može uzdrmati prihode trgovaca, ali ne i riješiti suštinske probleme koji dovode do visokih cijena.
Ahmić predlaže privremeno smanjenje PDV-a na osnovne životne namirnice (s 17% na 5%), što bi direktno uticalo na snižavanje cijena hrane.
– Dodatni korak je uspostaviti redovne inspekcije za kontrolu cijena i marži u trgovačkom sektoru kako bi se spriječilo neopravdano dizanje cijena – dodaje ona.
Bojkot jednodnevnog tipa trgovci će doživjeti više kao signal nezadovoljstva nego kao ozbiljnu ekonomsku prijetnju.
– Veliki lanci mogu ignorisati kratkotrajni pad prometa, dok će mali biznisi osjetiti direktan udar. Ako bojkot ostane izolovan događaj, efekti će biti beznačajni – izgubljeni promet za jedan dan lako će se nadoknaditi povećanom potrošnjom dan prije ili poslije – pojašnjava Ahmić.
Prava snaga bojkota, ističe Ahmić, leži u njegovoj dugoročnoj primjeni i promjeni potrošačkih navika.
– Ako se građani odluče na ciljano izbjegavanje preskupih lanaca ili brendova, tržište bi se moglo suočiti s ozbiljnim redistribucijama potrošnje, a trgovci bi bili primorani na prilagođavanje cjenovne politike. No, za to je potreban kontinuitet, a ne jednodnevna akcija – zaključuje.
Šira promjena potrošačkih navika
Smatra da kratkotrajni bojkot neće imati značajan efekat na radnike. No, ako bi prerastao u širu promjenu potrošačkih navika, opet bi najveći teret osjetili radnici u maloprodaji i ugostiteljstvu koji već rade za minimalne plaće, u nesigurnim uvjetima.
Zato savjetuje kako je potebno razmišljati o mehanizmima zaštite zaposlenih kako bi se izbjegli neželjeni ekonomski efekti.
Napominje i kako neorganizirani bojkoti često imaju imaju simbolički karakter – trgovci ga tretiraju kao prolaznu buku, a građani se brzo vraćaju starim navikama. Ukratko, ne donose strukturne promjene.
Potreban je kontinuiran pritisa, kombinovan s institucionalnim reformama da bi se vidjeli željeni efekti.
Bojkot u Hrvatskoj, Sjevernoj Makedoniji, Sloveniji
U Hrvatskoj je u četvrtak počeo sedmični bojkot kupovine u tri trgovačka lanca, a građani su pozvani da ne kupuju gazirana pića, flaširanu vodu i deterdžente.
Sedmični bojkot se provodi na poziv Platforme “Halo, inspektore”, koja je najavila niz aktivnost na bojkotu i u narednom periodu.
Iz jednog od trgovačkih lanaca već su najavili da su u saradnji s hrvatskim dobavljačima dodatno uložili milion eura u sniženje i zaključavanje cijena 250 domaćih proizvoda koji nisu obuhvaćeni najavljenom odlukom Vlade Hrvatske o ograničenju cijena.
Kako ističu u saopćenju, od subote 1. februara 2025., uz listu proizvoda čiju cijenu ograničava Vlada Hrvatske, snižavaju se i zaključavaju cijene dodatnih 250 proizvoda i neće se mijenjati sve do 1. juna 2025., osim što mogu biti dodatno snižene. Prosječno sniženje iznosi oko 10 posto, a na pojedinim proizvodima i više od 30 posto.
Bojkotu kupovine u određenim tržnim centrima i supermarketima pridružuju se i Slovenija i Sjeverna Makedonija.
Kako se navodi bojkot u Sloveniji će trajati do 2. februara, nakon čega su građani pozvani da od 3. do 9. februara nastave sa bojkotom drugih trgovačkih lanaca.
Jednodnevni bojkot u Sjevernoj Makedoniji planiran je također za petak, 31. januara.