Na grobovima migranata i izbjeglica prvi put su otkriveni nadgrobni spomenici, drvored i spomenik svim poginulim migrantima i izbjeglicama u rijeci Drini
Tekst i fotografije: Ljubo LJUBOJEVIĆ
Komemoracijom i otkrivanjem spomenika i dvoreda na Novom groblju, posvećenog migrantima, nestalim i poginulim na granicama, u subotu je iz Bijeljine upućena izuzetno snažna poruka Evropskoj uniji i svim evropskim državama koje još uvijek insistiraju na politici zatvorenih granica i čeličnih žica prema onima oni koji Evropu vide kao svoje životno utočište.
Izuzetno je važno govoriti o ovoj temi
Građanski aktivisti Nihad Suljić iz Tuzle, Petar Rosandić, u ime nevladine organizacije “SOS Balkanroute” iz Austrije, Gorska služba spašavanja, predstavnici Civilne zaštite, predstavnici brojnih nevladinih organizacija iz BiH, Austrije, Srbije i Hrvatske i predstavnici austrijskog parlamenta prisustvovali su komemoraciji na Novom groblju u Bijeljini.
Suljić već šest godina brine o migrantima i izbjeglicama u Tuzli. Uključen je i u aktivnosti identifikovanja utopljenih migranata u Drini i nastojanja da se pomogne onima koji svoj spas traže u Evropi.
Ističe kako je izuzetno važno govoriti o ovoj temi, jer je u proteklih pet do šest godina na desetine ljudi izgubilo život pokušavajući ući iz Srbije u BiH i nakon toga se prebaciti u zemlje EU.
– U pitanju su, uglavnom, mladi ljudi koji su bježali iz ratom zahvaćenih zemalja. Tražili su mir, bolju budućnost, a okončali su svoje živote i svoje snove u rijeci Drini u periodu od 2018. do 2023. godine. Na području Bijeljine, Janje, Zvornika i Bratunca otkriveno je oko šezdeset tijela utopljenika, a brojke su, vjerovatno, puno veće. Želim ovom prilikom da poručim da mi iz BiH želimo otvorene granice, jer su ovi ljudi izgubili svoje živote zbog politike EU koja je zatvorila svoje granice za ove ljude i odbija da im pruži utočište. Ove ljude nije ubila Drina, već zatvorene granice Evropske unije. Naša aktivnost je bazirana na područje Bijeljine, Bratunca i Zvornika. Postavljanje nadgrobnih spomenika finansira nevladina organizacija “SOS Balkanroute” iz Austrije, a izuzetno nam je važna saradnja sa tužilaštvima, sa Gradskim grobljem u Bijeljini, ali i sa građanima i građankama, pojedincima koji su nam bili od velike koristi. Sarađujemo sa svim organizacijama u BiH, ali mi je najdraže pomenuti obične ljude, građane i građanke BiH koji daju veliki doprinos u svemu ovome – dodaje Suljić.
Velika opomena za Evropu
Petar Rosandić kaže da je sve ovo jedna velika opomena Evropi, da ljudi stradaju zbog toga što nemaju legalne puteve, već završavaju svoje živote u rijekama i po šumama.
– To Evropa treba da vidi. Zbog toga mi je drago što su danas ovdje i evropski parlamentarci i brojne nevladine organizacije iz regiona i evropskih zemalja, njemačke TV ekipe, da vide i da čuju istinu o “balkanskoj ruti”, jer je to evropsko ogledalo i ogledalo politike zatvorenih granica, čeličnih žica, politike nasilja i rasizma prema ljudima. Danas odavde šaljemo signal cijeloj Evropskoj uniji i ukazujemo na ovaj problem – kaže Rosandić.
Najteže su autopsije nad ljudima bez imena
Na konferenciji za štampu vrlo emotivno govorio je i patolog iz Bijeljine Vidak Simić.
Kazao je da mu je veoma teško bilo vršiti obdukcije i autopsije tijela “ljudi bez imena”.
– Ranije je to bilo sporadično, dva do tri slučaja godišnje, da bi se od 2018. godine ta brojka iz godine u godinu povećavala. Do sada sam izvršio autopsije ukupno oko četrdesetak tijela utopljenika. Prema važećim zakonima i propisima, dužni smo šest mjeseci čuvati nalaze obdukcija i autopsija, ali sam lično odlučio da te uzorke čuvam do kraja svog života, sve dok se nešto u sistemu ne promijeni i dok se ovoj problematici ne priđe na civilizovan i human način. Postoji ideja, koju sam podijelio sa Nihadom Suljićem, da se formira jedan sajt na kojem bi bili svi ovi uzorci, kako bi porodice nestalih iz Avganistana, Iraka, Pakistana i brojnih drugih zemalja mogle pronaći neke tragove o svojim srodnicima – kaže patolog Simić.
Svako novo ratno žarište donosi novi talas izbjeglica
Nenad Jovanović, član Gorske službe spašavanja Bijeljina istakao je da u posljednjih pet godina ova služba često dobija pozive policije i građana i učestvuje u vađenju tijela utopljenika iz Drine.
– Svako novo žarište u svijetu donosi nam i novi talas izbjeglica i migranata. Drina za mnoge predstavlja nepremostivu prepreku. To je teška sudbina koja može zadesiti svakoga od nas i mi smo do sada izvadili četrdesetak tijela utopljenika. Riječ je o ljudima koji na ilegalan način pokušavaju da pređu granicu i, nažalost, u Drini završavaju svoj put. Ta tijela treba dostojanstveno sahraniti, kako bi pronašli svoj vječni mir. Što se nas iz Gorske službe spašavanja tiče, sve ovo radimo najviše iz entuzijazma i potrebe da pomognemo ljudima u nevolji – istakao je Jovanović.
Na panelu u hotelu “Drina” pročitane su i potresne životne priče migranata i izbjeglica čiji su snovi zaustavljeni na vratima Evrope.
Danas su dobili spomenik. Mjesto gdje oni koji znaju i poštuju muke i stradanja migranata i izbjeglica mogu spustiti cvijet, pomoliti se za njihove duše.
