Uprkos preporuci za uslovno otvaranje pregovora koji bi trebalo da podstakne vlasti da konačno pristupe provođenju suštinskih reformi i spremnosti EU da ubrza proces proširenja, izvještaj ukazuje da su vlasti BiH izbjegavale donošenje ključnih zakona za vladavinu prava, mali broj reformskih zakona usvojen je u verziji koja nije zadovoljavajuća, a desio se i niz udara na građanske slobode, upozorava TI
Piše: Rubina ČENGIĆ
Za četvrtak 7. decembra je zakazana sjednica Vijeća ministara BiH, no dnevni red još nije objavljen. Pretpostavlja se da bi teme za tu sjednicu mogle biti dogovorene 5. decembra u Briselu na drugom Političkom forumu pod predsjedavanjem evropskog komesara za proširenje Olivera Varhelyija.
Dobar znak
Predsjednik HDZ BiH Dragan Čović je proteklih dana u medijima više puta ponovio da su Izborni zakon, Zakon o sudovima u BiH, Zakon o sukobu interesa i Zakon o sprječavanju pranja novca i finansiranju terorizma ključni i za ovaj sastanak i za otvaranje pregovora o članstvu BiH u EU.
Iz Delegacije Evropske komisije u Bosni i Hercegovni očekuju da do marta 2024. godine budu usvojena četiri pobrojana zakona i da BiH postigne dogovor s
FRONTEX-om.
Tek to bi bio dobar znak da političari u BiH imaju političku volju da nešto urade, kažu u delegaciji EK u BiH.
Podsjećanja radi, šef Delegacije EK u BiH Johann Sattler je ranije za sarajevske medije ocijenio da dinamika reformi još nije na adekvatnom nivou – 14 ključnih prioriteta koji su stavljeni pred našu zemlju još 2019. godine, a do danas su u potpunosti ispunjena samo dva, te da entitet RS svojim odlukama poput kriminalizacije klevete ili zakona o stranim agentima unazađuje BiH na putu ka EU.
– Na evropskom putu BiH standardi EU se moraju ispuniti u svim dijelovima zemlje – upozorio je Sattler ranije.
Tačan broj delegacije se ne zna
Osim Borjane Krišto kao predsjedavajuće Vijeća ministara BiH, pozvani na ovaj sastanak su članovi Kolegija oba Doma Parlamentarne skupštine BiH, predsjednici klubova, zamjenici predsjedavajuće Vijeća ministara, direktor Direkcije za evropske integracije, premijeri Federacije BiH i Republike Srpske, premijeri deset federalnih kantona i gradonačelnik Brčko distrikta.
Uz njih su otišli asistenti, glasnogovornici… Do zaključenja ovog teksta bilo je nemoguće utvrditi tačan broj članova delegacije.
Miletić: Nisam optimista
Delegat u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH Zlatko Miletić nije optimista iako je, kako kaže, sporazum s FRONTEX-om od izuzetnog značaja za
BiH.
– Mi nemamo adekvatnu kontrolu državne granice, prema podacima koje sam ja dobio imamo 230 ilegalnih grnaičnih prelaza, a naredne godine će nam nedostajati 900 službenika u Graničnoj policiji BiH, a imam informacije i da u GP BiH nemamo dovoljno ljudi da pokrijemo ni sve međunarodne prelaze. Na dijelu granice BiH prema Srbiji Srbija je izvršila eutanaziju suverenosti i BiH i drugih zemalja s kojima se graniči i to nije dobro, taj dio naše granice kontroliše 350 pripadnika MUP-a Republike Srpske i ne znam koliko je taj dio granice kvalitetno zaštićen i kontrolisan, a na strani prema Hrvatskoj koja je u EU i u šengen-zoni takođe nemamo potpisan sporazum o granici. Meni to govori da oni ne odustaju od svojih pretenzija na BiH, ali ni naše vlasti posljednjih osam godina nisu uradile ništa po otm pitanju. FRONTEX bi trebao snimiti stanje na granici i naći način da riješi problematične tačke – pojašnjava.
On naglašava da je za Brisel otišlo previše ljudi da bi se išta dogovorili.
– Što se tiče Izbornog zakona – ne postoji ni minimum saglasnsoti, čak ni oko tehničkih izmjena da se smanje krađe na izborima, Zakon o sukobu interesa je možda i moguće izglasati iako oni ne daju da se dira išta gdje oni imaju pristup novcu – kaže Miletić.
On podsjeća da vlasti u BiH nisu iskoristili dobru priliku koju je Evropska komisija dala prije mjesec dana.
– Ne vjerujem da će nam više gledati kroz prste zbog geopolitičke situacije, a i sve je više članica EU koje imaju negativan stav prema putu BiH ka EU – zaključuje Miletić.
Nikakav napredak
U Transparency International Damjan Ožegović podsjeća da je posljednji izvještaj Evropske komisije pokazao je da Bosna i Hercegovina u proteklih godinu dana nije ostvarila nikakav napredak u borbi protiv korupcije i vladavini prava.
– Uprkos preporuci za uslovno otvaranje pregovora koji bi trebalo da podstakne vlasti da konačno pristupe provođenju suštinskih reformi i spremnosti EU da ubrza proces proširenja, izvještaj ukazuje da su vlasti BiH izbjegavale donošenje ključnih zakona za vladavinu prava, mali broj reformskih zakona usvojen je u verziji koja nije zadovoljavajuća, a desio se i niz udara na građanske slobode. Posebno je sporno usvajanje izmjena i dopuna Krivičnog zakonika Republike Srpske kojim se rekriminalizuje kleveta i najave obračuna sa nevladinim organizacijama, a sa ovakvim pristupom teško je očekivati napredak u budućem periodu, pogotovo imajući u vidu da u proteklim godinama nije učinjeno ništa – kaže Ožegović.
Dostatne mjere za uslove
Podsjećanja radi, na prvom Političkom forumu na visokom nivou koji se održao 17.5.2023. godine, politički i institucionalni lideri u Bosni i Hercegovini su se obavezali provesti određen broj ključnih aktivnosti kako bi se krenulo naprijed na putu evropskih integracija. Fokus razgovora je bio na što skorijem ispunjavanju uslova za otvaranje pristupnih pregovora, a učesnici su se složili da se okupe na novom forumu za 6 mjeseci.
U međuvremenu je Evropska Komisija preporučila otvaranje pristupnih pregovora sa Bosnom i Hercegovinom pod uslovom da se u dostatnoj mjeri ispune uslovi neophodni za članstvo.
