DOK JE OLIMPIJSKI CENTAR U DUBIOZI Direktor Dejan Ljevnaić gradi velelepno zdanje na obroncima Jahorine

05.11.2023.

Na obroncima Jahorine, u selu Nikolići, niče ogromno zdanje čiji je vlasnik direktor Olimpijskog centra Jahorina Dejan Ljevnaić. Za to vrijeme kreditima i izdašnim izdvajanjima iz budžeta održava u životu se održava javno preduzeće. Prema projekcijama, obaveze do kraja 2024. godine biće veće od 200 miliona KM. O pranju novca kroz sumnjive gradnje na Jahorini još nije sve otkriveno.

Piše: Žana Karić Gauk

Put Pale – Podgrab vodi i do sela Nikolići. Kuće odavno građene, pred njima trošni automobili i tek poneki stanovnik. Nekoliko bungalova u pripremi, uz sami put.

„Oprostite, koliko još do Nikolića“, pita ekipa Žurnala radnike koji čiste lišće.

„Samo pravo, iza krivine“, odgovaraju.

U svoj jesenjoj raskoši ukazuje se vrh Jahorine. Niču hoteli, vide se kranovi. Podno ogromno imanje. Zid od fino rađenog kamena, iznad svaka daska, bez čvorova, detaljno bojena. Vila brvnara vidi se s puta, a kroz odškrinutu kapiju nepregledno imanje. Na ulazu mostić, ispod rijeka sa koritom od istog kamena.

„Čije je ovo“, pitamo.

„Gazde Dejana Ljevnaića“, odgovara glas.

„Ljevnaića, direktora Olimpijskog centra ‘Jahorina’“, pitamo.

„Da, tog“, opet se čuje glas.

Radnici u velikim građevinskim radovima kod gazde, Olimpijski centar „Jahorina“ pred finansijskim slomom. Nije ovo reportaža o lijepom krajoliku.

O stanju u javnom preduzeću zaposleni nemaju lijepe riječi.

„Od Vlade Republike Srpske traženo je 15 miliona KM i to bi, navodno, bilo trošeno za obilježavanje 40 godina Zimskih olimpijskih igara, planirano je četrdesetak koncerata. Međutim, stanje je loše. Dvije plate radnicima isplaćene su sa nepoznatog računa. Puno kolega je otišlo, sad traže da zaposle novih 120“, ističu.

Da li je od direktorske plate mogao da finansira preskupe građevinske radove, građanima koji ga finansiraju nije objasnio. Na telefonske pozive i poruke do objave teksta nije odgovarao, iako je njegova sekretarica rekla da će mu prenijeti da pišemo priču o milionima maraka koje ulaže u privatno imanje. Dok mu zdanje niče, a unutar zidina, uz ogromne vile, i štale za razne ovdašnje, ali i egzotične životinje, OC „Jahorina“ prate afere.

Javno preduzeće kojeg, za potrebe političke elite i njihovih porodica, finansiraju građani, prema ocjeni Društva za upravljanje investicionim fondovima “Kristal Invest”, do kraja 2024. godine imaće obaveze od čak 201,2 miliona KM.

Pozajmica od 15 miliona KM i blijedo gledanje ministra 

Prije nešto manje od godinu vlasti u Republici Srpskoj bliska Alternativna televizija objavila je da OC „Jahorina“ nije dobio pozajmnicu Investiciono-razvojne banke od 15 miliona KM, tačnije garanciju Vlade. Ta tačka nije ni bila na dnevnom redu sjednice Vlade, iako su ministri bili u dilemi da li da je razmatraju.

Ljevnaić je tada iskoristio priliku da, citiramo ATV, hvali poslovanje „Jahorine“, iako su iz IRB-a samo nekoliko dana prije toga potvrdili da je Olimpijski centar trenutno prezadužen.

„Mislim da je Jahorina pozitivan primjer dobrog rada i ono što je urađeno za ovih pet godina je zaista istorijski rezultat. Evo ja se bavim ovim poslom, ali da toliko napredujemo po broju, prihoda, skijaša, niko nije očekivao. Zahvaljujući tim investicijama koje Vlada RS realizovala ja mislim da je preko dvije milijarde KM trenutno ulaganja u real estate“, rekao je Dejan Ljevnaić, a ATV dodao: „Istorijski rezultat o kome priča direktor, mogla bi malo da zasjeni informacija da Jahorini prijeti blokada čak pet miliona KM“.

Uposlenici ATV-a u tekstu od decembra prošle godine pobunili su se i zbog „neumjesnih tvitova predsjednika Nadzornog odbora OC Nedeljka Eleka“, koji je u njima pominjao članove porodice i samog premijera RS Radovana Viškovića.

Zemljište: Prodaje i interesi 

Krajem juna ove godine taj isti Elek, otkrio je izvor Capitala, pritiskao je Vladu i Pravobranilaštvo RS kako bi se „Jahorini“ dalo stotinu dunuma atraktivnog zemljišta na planini. OC bi zemljište prodao i došao do prihoda za servisiranje tekućih obaveza i vraćanje kredita.

Redakcija Capitala imala je uvid u zahtjev „Jahorine“. A, Vlada je krajem juna zadužila ministra trgovine i turizma Denisa Šulića (SNSD) da pripremi informaciju i informiše Vladu o zemljištu na planini u vlasništvu RS koje je do sada prometovano, uglavnom preko Ugostiteljskog servisa RS.

Vlada RS, pisao je Žurnal ljetos, na sjednici održanoj 6. jula odlučila je da proda nepokretnosti u vlasništvu Republike Srpske na Jahorini neposrednom pogodbom paljanskoj firmi „Horizont tri“. U odluci, koja je objavljena u Službenom glasniku RS, navedeno je da se radi o pašnjaku četvrte klase, površine 152 metra kvadratna, radi „kompletiranja građevinske parcele poslovnog objekta na Jahorini“.

U dokumentu još stoji da se prodato zemljište nalazi u „obuhvatu Regulacionog plana dijela posebnog područja Jahorina, u prvoj zoni gradskog građevinskog zemljišta i prodaje se po cijeni od 420 KM po metru kvadratnom“. Dakle, Vlada RS je 152 kvadratna metra građevinskog zemljišta na Jahorini prodala firmi „Horizont tri“ za svega 63.840 KM.

O razlozima prodaje ispod svake cijene opširno smo pisali:

Prije desetak dana Žurnal je, takođe, objavio nova saznanja – na ovoj planini planirana je gradnja novih zgrada, stambeno-poslovnih i ugostiteljskhi objekata, do deset etaža, zbog kojih je već ili će tek biti posječena i velika količina šume, ugrožena opskrba vodom i strujom, a novi zahvati narušiće prirodni ambijent planine. Za to će biti potreban novi izvor vode, a uključuje i gradnju po već postojećim, nedovoljnim parking prostorima, dodjelu parcela i po 10 puta većih od postojećih, odsijecanje već izgrađenih objekata, asfalt uz samu ski stazu, gradnju na klizištima i prelivima za vodu, smanjenje zakonom obaveznih rastojanja između višespratnica…

Ovo je sažetak revizije regulacionih planova koje je naručila Opština Trnovo za područje kojim upravlja u obuhvatu od oko 20 hektara. To se navodi i u dokumentu Revizija Regulacionog plana SRP Jahorina:

„Poseban problem u predmetnom prostoru manifestuje se kroz intenziviranu sječu šume radi stvaranja građevinskog zemljišta za izgradnju smještajnih kapaciteta, vikendica, a zatim zbog klasične eksploatacije drveta.. Ako na sve to dodamo nedostatak komunalne infrastrukture u pogledu snabdijevanja objekata pitkom vodom, odnosno odvođenja otpadnih voda, možemo zaklljučiti da životna sredina na Jahorini postepeno gubi svoj kvalitet, odnosno prirodni ambijent polako nestaje, a zamjenjuju ga vještački sadržaji.“

Kartelizacija javnih nabavki 

Budžet za javne nabavke OC „Jahorina“ ogroman je i varira između 275 miliona za 2021. godinu do 290 miliona KM za 2022. godinu, od čega je većina potrošena na nabavke radova. I za ovu godinu je višemilionski. Privremeni plan nabavki u 2023. godini je na Portalu javnih nabavki objavljen relativno kasno i to za period od 17. aprila do 31. maja, dok su u prethodnom periodu, koji nije bio pokriven obavljenim planom, pokrenuta 32 postupaka javnih nabavki za koje je propisana obaveza objave obavještenja o nabavci, što je mimo Zakona o javnim nabavkama.

Analiza nabavki Olimpijskog centra Jahorina koju je uradio portal PratimoTendere pokazala je da ovaj ugovorni organ nema praksu objavljivanja informacija o ugovorima koje zaključuje. Tek pokoji.

“Iz spomenutih obavještenja o dodjeli ugovora mogu se izvući zaključci o stanju konkurencije u postupcima javnih nabavki ovog ugovornog organa. Podaci ukazuju na izraziti stepen kartelizacije tržišta javnih nabavki, što je  alarmantna pojava u cijeloj BiH, zadnjih godina, i zahtjeva adekvatnu reakciju nadležnih organa”, navedeno je u dokumentu.

Simptomatična je i činjenica da od 43 objavljena obavještenja o dodjeli ugovora, u 24 postupka primljena je samo jedna ponuda, u 11 postupaka su primljene dvije ponude od kojih je u većini slučajeva samo jedna bila prihvatljiva, a u samo osam slučajeva primljeno je tri i više ponuda.

“Ponuđač koji je dobio najveći broj ugovora kod ovog ugovornog organa je Stam Petrović d.o.o. Kao kriterij za dodjelu ugovora preovladava najniža cijena tehnički zadovoljavajuće ponude, ali se mogu pronaći slučajevi ekonomski najpovoljnije ponude, u kojoj je odnos potkriterija cijena i roka isporuke 60%/40% pa čak i 50%/50%“, pokazala je analiza.

Prema podacima sa Portala javnih nabavki BiH od polovine 2017. godine do danas ova firma dobila je tendere vrijedne 38 miliona maraka. Većinu tih poslova dobili su od OC Jahorina. Za prva tri mjeseca ove godine „Stam Petrović“ potpisao je ugovore vrijedne 23 miliona maraka sa OC Jahorina.

Olimpijski centar „Jahorina“ nedavno je dodijelio ugovor za radove vodosnabdijevanja akumulacije skijaškog centra „Igrišta“ za čiju će realizaciju izdvojiti gotovo šest miliona maraka. U ovom poslu su „Prijedorputevi“, „Grijanje invest“ sa Pala, „Hidro montaža“ iz Beograda, „Inter clima“ iz Sarajeva, „Prointer“ iz Banjaluke, „Stam Petrović“ iz Istočnog Starog Grada, „Institut Unis“ sa Pala i „Technoalpin“ iz Italije. Podsjetimo, portal Capital ranije je pisao da je OC „Jahorina“ za „Igrišta“ naručio najskuplju žičaru u regionu za koju će potrošiti gotovo 25 miliona maraka.

Tenderi na provjeri kod SIPA-e?

Olimpijski centar „Jahorina“ 3. marta ove godine donio je odluku da raskine sve okvirne sporazume sa firmom „Nedomex Logistika“ sa Pala kojom rukovodi Jelena Vukadin, svastika Milenka Eleka (brata Newdeljka Eleka), koji se odnose na nabavku prehrambenih proizvoda, pića, cigareta, sredstava za higijenu i ostalih roba za potrebe OC. Odluku o raskidu sedam okvirnih sporazuma sa firmom „Nedomex Logistika“ 6. marta potpisao je direktor OC „Jahorina“ Dejan Ljevnaić.

Kako je objavio Žurnal, Ljevnaić nikada ne bi donio odluku o raskidu sporazuma o nabavci sa „Nedomex Logistikom“ da mu na vrata nije pokucala SIPA-a, koja je prije par mjeseci iz OC Jahorina izuzela dokumentaciju koja se odnosi na sasvim drugu nabavku. Izvori navode da je potom Ljevnaić, zajedno sa predsjednikom Nadzornog odbora OC Jahorina Nedeljkom Elekom, krenuo u akciju „čišćenja“ tendere koji mogu biti sumnjivi i sporni istražiocima.

Kako smo utvrdili, iza firme suštinski stoji Nedeljko Elek. Zanimljivo je da je OC Jahorina tokom 2022. godine nabavljao razne vrste roba od firme „Nedomex“ Pale (vlasništvo Milenka Eleka), čak i u vrijeme nakon što je kod Okružnog privrednog suda u Istočnom Sarajevu rješenjem od 25. avgusta 2022. godine otvoren stečajni postupak nad imovinom tog preduzeća.

I pored prijetnje SIPA-e, „Nedomex logistika“ od juna do septembra sa OC „Jahorina“ sklopila je nove, stotine hiljada pa i milione maraka vrijedne ugovore za nabavku mesa i mesnih prerađevina, sokova i alkohola, voća i povrća…


Pred Novu godinu upravu OC Jahorina i Ljenaića obuzme posebna radost, koja utiče i na finansije. Prošle godine, na primjer, samo ukrasi su koštali više od 60.000 KM. Tenderska dokumentacija obilovala je zanimljivostima:

O pranju novca kroz sumnjive gradnje na Jahorini još nije sve otkriveno. O dijelu nezakonitog poslovanja i rastrošnosti Žurnal je pisao opširno.

(Žurnal. info)

Idi naVrh

Don't Miss