Infohouse Sarajevo i Lara Bjeljina odabrale osam kompanija iz cijele BiH koje će unaprijediti rodnu ravnopravnost u svom radu
Kompanije Sport Vision, Međunarodni aerodrom Sarajevo, GS Tvornica mašina Travnik, Kantonalna javna ustanova za zaštićena prirodna područja Sarajevo, Srednjoškolski centar Hadžići, Telemach, Zavod za zapošljavanje Brčko Distrikta i Vodovod i kanalizacija Bijeljina koje zapošljavaju više od 4.000 ljudi će kroz projekt Međusektorsko partnerstvo za ljudska prava i rodnu ravnopravnopravnost na tržištu rada kojeg finansira Evropska unija u BiH osnažiti rodnu ravnopravnost među svojim zaposlenicima i zaposlenicama.
Diskriminacija pri zapošljavanju
Sva ova preduzeća vođena su idejom da će unaprjeđenje rodne ravnopravnosti u procesu rada popraviti njihov poslovni imidž i povećati šanse za uspjeh na trištu Evropske unije. Iako je bilo planirano pet, Fondacija INFOHOUSE Sarajevo i Fondacija Lara Bijeljina su odabrale osam kompanija.
Djevojke i žene u Bosni i Hercegovini su često izložene direktnoj diskriminaciji pri zapošljavanju – postavljaju im se nedopustiva pitanja o planiranju porodice i mogućoj trudnoći.
Istovremeno je 40% žena izloženo nekoj vrsti seksualnog uznemiravanja na poslu. Žene se na tržištu rada suočavaju s višestrukom diskriminacijom uključujući, ali ne ograničavajući se na seksualno uznemiravanje, potplaćenost, umanjenje porodiljskih prava i slično i nemaju lako dostupnu institucionalnu podršku ili mehanizam zaštite od diskiminacije po osnovu pola. Privredni subjekti ne provode pozitivno BiH zakonodavstvo u oblasti ravnopravnosti polova i zaštite od diskriminacije, a kontrole relevantnih inspekcija, odnosno inspekcije rada su nedovoljno efikasne što problem čini manje vidljivim.
U pravo vrijeme
U odabranim preduzećima, koja zapošljavaju po više od 50 osoba, vršiće se dubinska analiza internih akata i procedura s aspekta poštovanja ljudskih prava te identifikovanje i procjena stvarnih ili potencijalnih štetnih uticaja na ljudska prava koje preduzeća mogu sama prouzročiti ili unaprijediti kroz svoje djelovanje ili koji mogu direktno biti povezani sa poslovanjem preduzeća ili poslovnim procesima. Nakon toga, planirana je obuka za izgradnju kapaciteta. Poslije procjene potreba i izgradnje kapaciteta, preduzeća koja su učestvovala u projektu dobiće priliku da razviju integrativne i transformativne politike, protokole i druge mehanizme za rješavanje štetnih uticaja na ljudska prava u procesu rada. To će biti jako korisno za njihov bolji poslovni imidž i buduće nastupe na tržištu Evropske unije.
Predstavnica Javnog preduzeća Međunarodni aerodrom Sarajevo Edita Sulejmanović smatra da je ovaj projekat za njih došao u pravo vrijeme – oni od 2021. godine u saradnji sa Gender centrum Vlade Federacije BiH rade na gradnji rodne ravnopravnosti, pa su aktivnosti koje slijede logičan nastavak aktivnosti, odnosno mogućnost za nadogradnju.
– Mi smo u priču rodne ravnopravnosti ušli odgovorno i opredijeljeno, što smo artikulirali i kroz našu Politiku, te nam je ovaj projekat došao u pravo vrijeme. S obzirom da smo preduzeće sa specifičnom djelatnosti i vezani za komitente koji većinom dolaze iz zemalja EU to nam je usklađivanje poslovanja sa EU direktivama jako bitno. Na dobro postavljene temelje sada idemo dalje graditi i unapređivati rodnu ravnopravnost na Međunarodnom aerodromu Sarajevo – rekla je Sulejmanović.
Zakon o dužnoj pažnji
Prema podacima iz Studije o standardima i politikama rodne ravnopravnosti na poslovnom tržištu rada (https://infohouse.ba/projects/studija-o-standardima-i-politikama-rodne-ravnopravnosti-na-poslovnom-trzistu/ ), prijedlog Direktive Evropskog parlamenta o dužnoj pažnji za održivo poslovanje doveo je do brojnih promjena na tržištu. Tako je, primjera radi, Njemačka usvojila Zakon o dužnoj pažnji i Zakon o lancu nabavke kojim je regulisano poslovno ponašanje u pogledu zaštite ljudskih prava i životne sredine. Iako se novi zakon odnosi na kompanije sa sjedištem u Njemačkoj, novi propisi će imati efekte i na kompanije izvan Njemačke koje sarađuju s njemačkom privredom. Naime, Zakon o dužnoj pažnji predviđa obavezu kompanija sa sjedištem u Njemačkoj da identifikuju rizike povreda ljudskih prava i standarda životne sredine od direktnih dobavljača, ali i od indirektnih dobavljača ukoliko budu imali jasne informacije i upute o potencijalnim povredama. Ljudska prava i standardi zaštite životne sredine, koje će, prema novom propisu kompanije, morati da obuhvate svojom strategijom, uključuju niz pitanja kao što su jednak tretman na radu i sigurnost na radnom mjestu, usklađenost s adekvatnim životnim standardom, uključujući plate za život, slobodu od dječijeg i prisilnog rada i modernog ropstva, mjere zaštite od torture, kao i mjere koje se odnose na zagađenje okoliša u vezi s kršenjima ljudskih prava, oduzimanjem zemljišta, rizicima po okoliš koji su od važnosti za proizvodnju i odlaganje žive, trajnih organskih zagađivača i otpada. Slične zakone planiraju u svojiti i Belgija, Nizozemska, Luksemburg i Švedska što će obavezati i kompanije iz BiH koje žele izlaziti na tržište EU.
Minimalan nivo zaštite
I Privredna komora FBiH već radi na uspostavi potpune rodne ravnopravnosti i pruža punu podršku ovim aktivnostima koja doprinosi ugledu preduzeća u BiH.
– Drago nam je da budemo pionir u ovoj oblasti i da možemo pomoći poslovnoj zajednici da svoje poslovanje unaprijedi u tom pravcu- kaže koordinatorica programa za ekonomsko osnaživanje žena pri Privrednoj komori FBiH Anela Karahasan.
Projekat Međusektorsko partnerstvo za ljudska prava i rodnu ravnopravnopravnost na tržištu rada implementira Fondacija INFOHOUSE sa partnerskom organizacijom Fondacijom LARA iz Bijeljine, a uz podršku Evropske unije. Opšti cilj ovog projekta je doprinijeti smanjenju diskriminacije žena na tržištu rada promovišući i štiteći ekonomska i socijalna prava žena i jačajući proces EU integracija.
Predstavnica kompanije Sport Vision Enisa Kešo je podsjetila da većinu njihovih zaposlenika čine žene.
– Naša kompanija svima ženama garantuje minimalan nivo zaštite propisan zakonom, ali i mnogo više od toga, a posebno težimo tome da stvorimo poslovno okruženje u kom nema mjesta diskriminaciji – rekla je Kešo.
Žene se ne mogu pouzdati u zakone
Odredbama Zakona o zabrani diskriminacije u BiH propisana obaveza za sva javna tijela i druga pravna lica da u svoje opšte ili kroz posebne pravne akte regulišu načela i principe jednakog postupanja i da osiguraju efikasne interne procedure zaštite od diskriminacije. Zakonom o ravnopravnosti polova u BiH je utvrđena obaveza poslodavca da preduzme efikasnih mjera u cilju sprečavanja uznemiravanja, seksualnog uznemiravanja i diskriminacije po osnovu pola u radu i radnim odnosima. Za pravna lica, odgovornim licima u pravnom licu i pojedince koji samostalno obavljaju djelatnost ličnim radom ili sredstvima u svojini građana su predviđene i kazne od 1.000 KM do 30.000 KM ako ne preduzmu odgovarajuće mjere i efikasne mehanizme zaštite protiv diskriminacije po osnovu pola, uznemiravanja i seksualnog uznemiravanja; ne preduzmu odgovarajuće mjere radi eliminisanja i sprečavanja zabranjene diskriminacije po osnovu pola u radu i radnim odnosima.
No, tokom izrade Studije se pokazalo da ti akti i mehanizmi ili ne postoje ili su nedostupni javnosti. Žene u Bosni i Hercegovini se ne mogu pouzdati da će u pravima koja im zakoni garantuje moći uživati. Znatan broj radnica ne pokreće postupak niti traži sudsku zaštitu zbog straha od otkaza ili nepovjerenja u mehanizme zaštite što doprinose tome da obim problema bude nevidljiv.
S druge strane, i EU od BiH zahtjeva poboljšanje pravnog okvira u pogledu zaštite radnika_ica od diskriminacije Da bi to postigli potrebni su propisane norme, jasna i odgovorna društvena opredijeljenost, stalno zagovaranje, prepoznavanje ustaljenih otpora i osporavanja tog standarda i sinhronizovano djelovanje svih nadležnih institucija, te pravnih i fizičkih lica, kao i poslodavaca.
Iako žene u Bosni i Hercegovini čine 50,9 % stanovništva (u poređenju s 49,1 % muškaraca), njihovo učešće u plaćenom radu je značajno niže. Agencija za ravnopravnost spolova BiH navodi da postoji „vidljiva razlika u platama između muškaraca i žena – razlike u satnici se procjenjuju na 9% na štetu žena“.
Da je uloga žena na tržištu rada sve značajnija govori i činjenica da je ove godine Nobelovu nagradu za ekonomiju dobila je Claudia Goldin za istraživanje položaja i uloge žena na tržištu rada.
