Revizije Glavne službe za reviziju javnog sektora Republike Srpske pokazuju da je postojanje vršioca dužnosti u javnim institucijama u direktnoj korelaciji sa nezakonitostima koje se u tim institucijama dešavaju
Piše: Stefan BLAGIĆ
Niko nikada nije protivzakonito imenovan niti će biti imenovan. Vršilac dužnosti koji se imenuje ne može biti protivzakonito imenovan i zato se i imenuje kao vršilac dužnosti. Ako vršilac dužnosti ne ispunjava neke zakonom predviđene uslove, nije mogao biti imenovan kao direktor, nego je imenovan kao v.d.“
Ovo su riječi premijera Republike Srpske Radovana Viškovića iz marta prethodne godine, a te riječi tačno oslikavaju situaciju, ne samo u javnim preduzećima i ustanovama, nego i u javnim institucijama u Republici Srpskoj. Interesantno je da provedene revizije Glavne službe za reviziju javnog sektora Republike Srpske pokazuju da je postojanje vršioca dužnosti u javnim institucijama u direktnoj korelaciji sa nezakonitistima koje se u tim institucijama dešavaju.
Ministarstvo rada i boračko invalidske zaštite Republike Srpske
U izvještaju o provedenoj finansijskoj reviziji Ministarstva rada i boračko-invalidske zaštite Republike Srpske za period 01.01-31.12.2022. godine utvrđeno je da je vršilac dužnosti Sekretara ministarstva postavljen na period duži od 180 dana, što nije u skladu sa članom 42. stav (2) Zakona o državnim službenicima. U navedenom periodu zabilježene su brojne nepravilnosti u ministarstvu, a između ostalog, revizijom je utvrđeno da je u toku 2022. godine po osnovu ugovora o djelu u Ministarstvu angažovano deset izvršilaca. Ugovori o djelu sa osam izvršilaca zaključeni su u kontinuitetu od početka 2022. godine za poslove koji predstavljaju redovnu, osnovnu djelatnost Ministarstva, što nije u skladu sa članom 205. Zakona o radu.
Kod ispitanih postupaka javnih nabavki utvrđeno je da je za nabavku usluga obilježavanja značajnih istorijskih događaja (26 događaja) zaključen ugovor sa dobavljačem 28.04.2022. godine o finansiranju poslova na realizaciji umjetničkih i scensko-tehničkih usluga na obilježavanju značajnih istorijskih događaja u 2022. godini u iznosu od 60.000 KM bez PDV-a. Sa istim dobavljačem potpisana su i dva ugovora po osnovu provedenih direktnih sporazuma za iste usluge u iznosu od 11.100 KM bez PDV-a, čime nije primijenjen odgovarajući postupak kako je propisano članom 6. Zakona o javnim nabavkama. Ukupno realizovane nabavke u 2022. godini od predmetnog dobavljača iskazane su u iznosu od 219.796 KM sa PDV-om, od čega se u iznosu od 136.609 KM odnose na nabavke za koje nisu provedeni postupci javnih nabavki. Isto tako, u okviru rashoda po osnovu organizovanja prijema i manifestacija iskazani su i ostali rashodi za obilježavanja značajnih istorijskih događaja za koje nisu provedeni postupci javnih nabavki u iznosu od 181.413 KM sa PDV-om, čime za rashode po osnovu obilježavanja značajnih istorijskih događaja u ukupnom iznosu od 318.022 KM nisu provedeni postupci javnih nabavki, što nije u skladu sa članom 6. Zakona o javnim nabavkama.
Nabavka goriva je vršina i nakon što su prethodno zaključenim ugovorom isporučene ugovorene količine, bez provedenih novih procedura javne nabavke u iznosu od 43.183 KM, što nije u skladu sa članom 6. Zakona o javnim nabavkama.
U izvještaju je utvrđeno i da se dodjela sredstava iz granta vršila mimo Pravilnika o kriterijumima i postupku za dodjelu sredstava granta udruženjima od javnog interesa, ostalim udruženjima i fondacijama i mimo Pravilnika o posebnim kriterijumima i postupku za raspodjelu sredstava od igara od sreću.
Ministarstvo uprave i lokalne smaouprave i pomoćnik ministra za resor uprave
U izvještaju o provedenoj finansijskoj reviziji Ministarstva uprave i lokalne samouprave Republike Srpske za period 01.01-31.12.2022. godine navodi se da sekretar ministarstva i pomoćnik ministra za resor uprave nisu postavljeni, iako je Agencija za državnu upravu Republike Srpske provela i okončala konkursnu proceduru u 2022. godini. Lica imenovana na pomenuta radna mjesta su u toku godine bila raspoređena kao vršioci dužnosti, a akt o postavljenju su imali i u ranijem periodu, što nije u skladu sa Zakonom o državnim službenicima po kojem se akt o postavljenju vršioca dužnosti za isto radno mjesto može donijeti još najviše dva puta uzastopno na period do 90 dana bez provođenja postupka javne konkurencije.
U kontrolnom periodu utvrđeno je da se zapošljavanje i popunjavanje upražnjenih radnih mjesta nije vršilo prema kadrovskom planu u skladu sa članom 30. Zakona o državnim službenicima i da se angažovanje izvršilaca po ugovoru o djelu nije vršilo za poslove koji su van djelatnosti ministarstva u skladu sa Zakonom o radu.
Ministarstvo finansija Republike Srpske – v.d. sekretara i 4 pomoćnika
Za radna mjesta pomoćnika ministra u resorima za pravne poslove, računovodstvo i reviziju, upravljanje investicijama, upravljanje dugom i za sekretara postavljeni su vršioci dužnosti na period od 90 dana više od tri puta uzastopno suprotno Zakonu o državnim službenicima. Ministarstvo nije u skladu sa pomenutim zakonom za državne službenike koje postavlja Vlada Republike Srpske, pokretalo postupak izbora najkasnije 60 dana prije isteka mandata licu koje je postavljeno na to radno mjesto. Kako Infoveza (još uvijek) nezvanično saznaje, sekretar ministarstva je u svojstvu vršioca dužnosti već četiri godine!
U isto vrijeme, ministarstvo je vršilo prijem zaposlenih na određeno vrijeme mimo Zakona o državnim službenicima, a prema izvještaju revizora za 2021. nije poštovan ni Zakon o javnim nabavkama. Takođe, istom revizijom je utvrđeno da ne postoje kriterijumi za dodjelu grantova u skladu sa Zakonom o izvršenju budžeta Republike Srpske za fiskalnu godinu i Metodologijom upravljanja grantovima za programe i projekte koji se finansiraju ili sufinansiraju sredstvima budžeta.
Interesantno je da je i u ostalim ministarstvima slična situacija, a kako smo na početku naglasili, loša praksa postavljanja vršioca dužnosti u javnim preduzećima i ustanovama je odavno poznata.
Damjan Ožegović iz Transparensi Internešnala za naš portal kaže da je status rukovodilaca organa uprave, javnih preduzeća i javnih ustanova regulisan različitim zakonskim propisima, i budući da za druga dva ne postoje propisane eksplicitne procedure, takvo stanje se umnogome koristi za različite političke koristi.
„U prvom redu ove koristi se odnose na vladajuće partije koje postavljaju i imenuju vršioce dužnosti direktora na određen period kako bi ih mogli lakše kontrolisati i uslovljavati, a posljedično u slučaju neposluha razriješiti. Oni poslušni se na pozicijama vršioca dužnosti zadržavaju čak i godinama, a mnogi bivaju nagrađeni nespojivim funkcijama budući da Komisija za utvrđivanje sukoba interesa u organima vlasti ne vidi vršioce dužnosti kao direktore u punom kapacitetu, iako imaju sva prava i obaveze kao direktori“, objašnjava Ožegović.
Bivši član UO BHRT-a i doktor političkih nauka Ljubomir Zuber kaže da su imenovanja vršioca dužnosti postala posebno učestala praksa u posljednjih desetak godina i to nije karakteristično samo za Republiku Srpsku već i za Bosnu i Hercegovinu u cjelini, ali i za zemlje u okruženju.
„Svaka vlast neminovno vremenom gubi autoritet ne samo u opštoj javnosti, već i u svom biračkom tijelu (mislim na onaj stvarni, a ne formalni) i onda se pronalaze različiti načini kontrole kadrova jer se u jednom trenutku dođe do faze kada „niko nikom ne vjeruje“ bez obzira na to što je riječ o pripadnicima iste partije ili tzv. koalicionim partnerima. Na ovaj način držite pod kontolom imenovane kadrove jer vršilac dužnosti se lakše zamijeni nego imenovano lice. S druge strane, imate ljude koji ne ispunjavaju zakonske uslove za imenovanje pa se onda „vršilac dužnosti“ koristi kao „prelazno rješenje“ koje može da traje godinama“, tvrdi Zuber.
Zuber nam je prepričao i jednu anegdotu iz vremena dok je i sam obavljao novinarski posao.
„Prije dvije decenije izvještavao sam sa jedne od sjednica Narodne skupštine RS kada je jedan od novimenovanih ministara rekao na konferenciji za novinare da je trebalo da bude ministar odbrane, a kako ga je „zapalo“ ministarstvo koje je dobio ne zna ni sam“, ispričao je Zuber i zaključio da je itekako sporno što se insistira na partijskoj polsušnosti kao ključnom argumentu za obavljanje funkcije gdje se od kandidata očekuje da uopšte „ne misli svojom glavom“.
Iako ministarstva, prema našem dosadašnjem iskustvu, poštuju Zakon o slobodi pristupa informacijama i gotovo uvijek odgovaraju na naše upite, to sada nije bio slučaj pa smo ostali uskraćeni za njihov odgovor.
(Infoveza)
