Na interview.ba od danas objavljujemo dosje: Kako je ANUBiH po odluci zastupnika federalnog Parlamenta dobila isto novaca kao BANU i HAZU? Za Interview. ba govore u ime ANUBiH – predsjednik dr. Muris Čićić, dr. Dejan Milošević, dr. Miloš Trifković, dr. Kemal Hanjalić… U velikom intervjuu, kojeg objavljujemo sutra, 8.februara, situaciju analizira akademik dr. Esad Duraković. Nastavljamo dalje – razgovaramo s predsjednikom BANU dr. Mehmedom Akšamijom i predsjednikom Bosanske akademije Kulin Ban dr. Suadom Kurtćehajićem. A zastupnici? Oni koji su nekada tvrdili da je dodjela novaca HAZU izdaja? Ništa. Ne javljaju se. Nijemi. Začuđeni što pitamo
Piše: Senka KURT
Zastupnici su krajem prošlog mjeseca odlučili – Federacija BiH će finansirati i Bošnjački akademiju nauka i umjetnosti (BANU) i Hrvatsku akademiju znanosti i umjetnosti (HAZU) s jednakim iznosom novca baš kao i Akademiju nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine (ANUBiH).
Tako će BANU, Akademija, koja je osnovana u Novom Pazaru, a čiji je osnivač preminuli muftija Muamer Zukorlić iz budžeta Federacije BiH pripasti 300 hiljada maraka. Isto će dobiti i HAZU, čiji je član (mnogi tvrde i nominalni predsjednik) lider HDZ BiH Dragan Čović.
Naravno i ANU BiH dobit će istu sumu.
Pa su glasanjem i odobravanjem zastupnika, a zahvaljujući usvojenim amandmanima, državna Akademija nauka i umjetnosti izjednačene sa dvije etničke.
Da ne bude zabune, pa ćemo o tome na početku, amandman III na budžet Federacije BiH predložili su i usvojili zastupnici Osmorke (SDP BiH, NiP, NS, SBiH, NES, PDA, ZnG, BHI FK) i stranaka HNS-a. Među njima i oni koji su ne tako davno tvrdili i slali oštra saopćenja javnosti da je dodjela novaca iz federalnog budžeta HAZU – „izdaja“.
SDP BiH je, da podsjetimo, prije godinu dana upozorio Vladu Federacije BiH da je davanje novca HAZU- “udaranje po suverenitetu BiH”.
Znamo što se od tada do danas promijenilo!
Što je (nama) ANUBiH?
SDP-ov zastupnik Irfan Čengić, jedini je imao snage i volje objasniti kako amandmani na budžet nisu rezultat stranačkih opredjeljenja, već samostalnih angažmana zastupnika. No, nije previše pomoglo.
U javnosti, naročito u akademskim krugovima, ali i dijelu medija, ova je informacija dočekana s nevjericom. Jer, budimo realni, mnogima je jasno šta se „iza brda valja“. Akademici iz ANUBiH nisu reagirali zajedničkim saopćenjem. No, pojedinci su vrlo jasno, snažno i oštro osudili ovaj potez zastupnika.
Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine, osnovana još 1965. godine. Njeno djelovanje na nivou čitave države uređuje Zakon o ANUBiH. Zakon je stupio na snagu 1976., a mijenjan 1982. i 1994. godine. No, eto ANUBiH sad je u istoj ravni sa BANU i HAZU.
ANUBiH je temeljna nacionalna naučna institucija i jedan od simbola državnosti Bosne i Hercegovine. Svako pa makar i simbolično izjednačavanje njenog značaja sa drugim akademijama pogubno je po ugled države, gotovo je jedinstven stav. Finansiranje i rad ANUBiH, kao jednog od simbola BiH, morao bi biti institucionalno osiguran, van svake vrste političkog potkusurivanja – govore akademici.
No, u stvarnosti, o statusu ANUBiH svjedoči činjenica da je Ustavni sud BiH morao donijeti odluku kojom je naloženo Ministarstvu pravde BiH da sukladno bh. Ustavu odluči o upisivanju ANUBiH u Registar pravnih lica BiH.
Što su (nama) BANU?
S druge strane, Bošnjačka akademija nauka i umjetnosti (BANU) osnovana je 2011. godine u Novom Pazaru. Inicijator osnivanja ove Akademije bio je glavni srbijanski muftija Muamer Zukorilić. Zukorlićev put od muftije do akademika bio je strelovit, neuporediv čak i sa akademskom karijerom Dragana Čovića, kako u BiH tako i u Hrvatskoj.
Iskreno, javnost je za BANU zapravo saznala 2019. godine, kada su mediji otkrili da je od tadašnjeg predsjedavajućeg skupštine Kantona Sarajevo Elmedina Konakovića dobila 60.000 KM.
BANU nije privatno udruženje Muamera Zukorlića, ali je “spala na njega” jer “država nije pomagala da BANU ima svoju ulogu u društvu”. Tako je barem tvrdio Konaković, koji je isticao da ga je za finansiranje BANU “zamolio” njegov stranački kolega Amel Kovačević.
– To je jedna institucija koja se nije razvila onako kako je bio plan jer ona smeta bošnjačkim liderima. Bošnjački lideri ne vole na jednom mjestu 15 intelektualaca koji bi trebali raspravljati o ozbiljnim temama. Paralelno s tim, sam naznačio novac i Vijeću Kongresa bošnjačkih intelektualaca, Preporodu, Prosvjeti, Napretku i nekim srpskim i hrvatskim udruženjima. Njima smeta BANU jer je sad neka fama oko Zukorlićeve kandidature, pokušavaju tu nešto vezati, što apsolutno nema veze – pravdao se tada Konaković.
Što je (nama) HAZU?
Hrvatsku akademiju znanosti i umjetnosti osnovala je 2014. godine Vlada Hercegovačko-neretvanskog kantona. Pa ćemo se prisjetiti kako je tadašnji ministar obrazovanja FBiH Damir Mašić (SDP) kazao je da je osnivanje ove akademija „uvod u treći entitet“. HAZU je osnovana u okviru Sveučilišta u Mostaru.
Inače, prošlogodišnjim budžetom kojeg su predložili SDA, HDZ i SBB, a za njega glasali još i zastupnici iz DF sve tri akademije dobile su iz budžeta po 100.000 KM.
U BiH, vjerovali ili ne, djeluje čak 7 akademija nauka i umjetnosti. ANURS, začeta još u ratu, osnovana u oktobru 1996, zatim Bosanska akademija nauka i umjetnosti Kulin Ban (BANUK), Internacionalna akademija nauka i umjetnosti (IANU BiH) i Međunarodna akademija nauka, umjetnosti i religije.
Zluradi jezici tvrde, zastupnici su usvajanjem amandmana konačno ostvarili želje Čovića i Konakovića da „guraju“ BANU i HAZU u budžet.
“Dio impozantne imovinske mase”
I dodaju, riječ je o fantomskim, paranaučnim, kvaziumjetničkim, pseudoakademijama. Naročito u slučaju BANU koja je, kako je nedavno napisao Senad Avdić, postala „dio impozantne imovinske mase oko koje se otimaju njegove mnogobrojne žene i nešto manje brojna djeca”.
Avdić podsjeća kako je skoro dvije decenije nakon Drugog svjetskog rata trajala žučna i teška društvena, akademska i politička polemika da li je Bosni i Hercegovini uopće potrebna sopstvena akademija nauka i umjetnosti. Posebno jer je tada već postojale Jugoslovenska akademija (JAZU) Miroslava Krleže i akademije u Srbiji i Hrvatskoj sa stoljetnim tradicijama.
Tek kada su sredinom 60-ih godina prošlog vijeka federalističke političke strukture potisnule stare unitarističke kadrove, osnovana je 1966. godine Akademija nauka i umjetnosti BiH kao, pored ostalog, važan faktor i kreator njene posebnosti i samopoštovanja.
– Šest decenija kasnije loši učenici i još gori studenti na vlasti su joj, mic po mic, došli glave! – zaključuje Avdić.
Sumnjive premise
Ne slaže se s ovim zaključkom u potpunosti predsjednik ANUBiH dr. Muris Čičić. Ističe, kako, na sreću, zastupničko aminovanje amandmana, makar kad je riječ o finansijskom dijelu, neće oslabiti Akademiju.
– Tih 300.000 koje su nam odobreni su hladni pogon. Ova odluka neće po nas imati direktne reperkusije. Mi imamo i druge izvore i drugi model. Ali, će produžiti vrstu agonije. Naročito u javnosti, u smislu razumijevanja, odnosno nerazumijevanja šta se tu dešava. Te akademije kako se pojavljuju, tako se i gase, propadaju. Jer, zaista su zasnovane na vrlo sumnjivim premisama. S te strane ova odluka omogućava produžavanje funkcionisanja nečega što je stvarno mrtvorođenče, poput BANU i slične institucije – navodi dr. Čičić.
Kad ga pitamo da komentira odluku federalnih zastupnika, koji su odrezali, on kaže:
– Očigledno se radi o kompromisu, političkom, za kojeg bih rekao da je truli politički kompromis. Odluka nije dobra – navodi.
Već viđeno
I podsjeća nas da je većina reakcija, koja je uslijedila nakon usvajanja amandmana III identificirala da se „radi o miješanju krušaka i jabuka“.
– Da je jedna državna Akademija, koja je simbol državotvornosti, izjednačena sa čudnim asocijacima, koje su ponekad udruženja, političke akademije, koje polaze od premise tri fildžan države ili državice. Nauka, to bi trebalo da znaju svi koji odlučuju, ne može biti nacionalistička. Nauka je univerzalna. Davati sredstva nekim neuspjelim ili besmislenim pokušajima koji se sami po sebi gase, ali ovako ih vještački održavaju, nije potrebno – jasan je predsjednik ANUBiH.
Kaže kako je prošle godine federalna Vlada predvidjela za ANU BiH 500.000. Odluka je promijenjena nakon što su reagirali hrvatski zastupnici, tražili dio i za HAZU.
A dr. Čičić ističe da HAZU nije institucija, da je dio mostarskog Sveučilišta. Nema resursa. No, i tada je postignut truli kompromis. Donesena nerazumljiva odluka. No, kako ističe. ANUBiH nije u poziciji da je komentira.
Ali dodaje: – Iza toga stoji ideja negiranja državotvornosti, opstojnosti BiH. Nacionalističke snage koje su napadale BiH i dan danas ne priznaju njenu samostalnost, suverenost, shvataju da je postojanje ANU na državnom nivou jedna od pretpostavki simbola državotvornosti.
Politički motivi
I ističe kako ne možemo govoriti da „neki ne razumiju važnost usvajanja amandmana“.
– Neki razumiju jer je to srž njihove politike. Odmah poslije Daytona odmah je osnovana SANU u Banja Luci, HAZU u Mostaru. Oni znaju koliko je akademija važna institucija i koliko je važno negirati ANUBiH. Ali, teško je shvatiti ove koji organiziraju BANU. Oni direktno rade protiv interesa BiH. Kako oni to ne shvataju ili im je svejedno? To je sad druga priča – ističe predsjednik ANUBiH.
Dodaje da je iznenađen glasanjem zastrupnika, naročito ovih iz stranaka Osmorke.
– Ali tu ima očito i drugih motiva. Ili su svjesni šta rade ili rade iz skrivenih motiva. Političkih – naglašava.
Kad pitamo zašto akademska zajednica nije, nakon podjele finansija, reagirala jače i snažnije, dr. Čičić kaže da je bilo puno reakcija, uglavnom, naglašava „ispravnih“. Da je isticano kako se ide na ruku disoluciji BiH. Ali u ovom momentu ANUBiH može doprinijeti samo da radi svoj posao.
– Uvjeren sam da mi to radimo. Naravno, u javnosti se to često ne prepoznaje. Nauka nije popularna. Publika često pređe preko tih vijesti, kad je riječ o naučnim konferencijama, novim izdanjima. To nije čudno. To je tako. Ali treba istrajati, biti uporan – kaže.
ANUBiH nije politička organizacija
I negira, kako ističe, omiljenu frazu koja se često koristi u medijima, da akademici šute. Veli, ta je fraza duboko netačna. Jer zadatak ANUBiH je da podržava i održava nauku u BiH. A nauka nije samo dnevno politička situacija. To je samo jedan mali segment rada Akademije.
– Mi imamo biologiju, matematiku, medicinu, arheologiju… Imamo puno kongresa, naučno istraživačkih projekata, konferencija. Radimo puno u i sa stvarima koje nisu interesantne javnosti. Dnevno politički događaji su adresirani kroz istupe naših akademika – Durakovića, Sidrana, Pejanovića, Kukića… Mi reagujemo. Ali, nikada neće Akademija reagovati na neke izjave političara, dnevno političke igre. To nije naš zadatak. Od nas traže da budemo politička organizacija, a ne naučna institucija. Mi smo u situaciji primaoca i ne možemo igrati ulogu kritičara. Mi bi trebali biti finansirani na državnom nivou, a tu ne dolazi u obzir da dođe na red ta tema. Neće ni da nas registruju. I mi ne rješavamo naše probleme što pišemo pamflete. Nije naš nivo, a ni efekti ne bi bili očekivani – zaključuje predsjednik ANUBiH dr. Muris Čičić.
Skrivene agende
Njegov prethodnik dr. Miloš Trifković kratko nam je kazao da je za vijest o finansijskom izjednačavanju ANUBiH sa „dvije izrazito nacionalne akademije na području Federacije“ saznao iz novina.
– Deklarativni ciljevi osnivanja HAZU BiH i BANU mogu se vidjeti iz njihovih osnivačkih i opštih pravnih akata. Njihovi politički ciljevi i eventualne skrivene agende mogu se samo pretpostavljati. O rezultatima rada navedenih institucija nemam podataka, niti sam ih u posljednje vrijeme pokušao utvrditi – napisao je za Interview.ba dr. Trifković.
O nauci, naučnicima, akademicima možda govori i činjenica da je vijest da je predsjedavajući Savjeta za nauku i umjetnost Univerziteta u Sarajevu, akademik prof. dr. Dejan Milošević, redovni profesor na Odsjeku za fiziku Prirodno-matematičkog fakulteta, uvršten na listu 2 posto najcitiranijih naučnika u cijelom svijetu, prenijelo tek nekoliko medija.
Svjetski, a naši izvrsni profesori
Radi se o javno dostupnoj bazi sa preko 100,000 vrhunskih istraživača koja daje standardizirane informacije o citiranosti, h-indeksu, prilagođenom hm-indeksu po ko-autorstvu, citiranosti radova u odnosu na različitu ulogu autora i kompozitnom indikatoru. Prikazani su podaci za uticaj u toku cjelokupne karijere, kao i uticaj u toku jedne godine. Naučnici su klasificirani u 22 naučna polja i 176 naučnih grana. Analiza je djelo grupe istraživača sa Univerziteta Stanford, a rađena je prema podacima dostupnim u Elsevierovoj citatnoj i bibliografskoj bazi SCOPUS.
Prof. Milošević uvršten je među nabolje naučnike u dvije kategorije – uticaj naučnika tokom cjelokupne karijere, kao i uticaj u toku 2020. godine.
Pored akademika Miloševića, na listi se nalaze istaknuti članovi ANUBiH prof. dr. Kemal Hanjalić, član Savjeta za nauku i umjetnost Univerziteta u Sarajevu, prof. dr. Asif Šabanović i prof. dr. Enver Zerem.
I zato smo zamolili dr. Miloševića da komentira odluku federalnih zastupnika.
– Ova odluka je sramna i ponižavajuća kako za FBiH, tako i za ANUBiH. ANUBiH je jedina međunarodno priznata akademija u BiH sa 70-godišnjom istorijom i tradicijom, a BANU i HAZU su nedavno osnovane etničke akademije koje se mogu smatrati udruženjima građana. ANUBiH se ne bi smjela naći u istoj rečenici sa BANU i HAZU – jasan je prof. Milošević.
Uvjeren je da ova odluka neće oslabiti ANUBiH.
Od njih se to i očekivalo
I podsjeća da je budžet Federacije BiH 7 milijardi KM. I da je (opet) riječ o minornim sredstvima, koja se inače izdvajaju za nauku i umjetnost.
– Ovo je više politička poruka nacionalističkih stranaka HDZ-a i NiP-a, koje su već i ranije podržavale HAZU i BANU. Od njih se to i očekivalo. Problem je što se građanske stranke nisu pobunile. Prvenstveno tu mislim na SDP i Našu stranku – konkretno poručuje.
I ističe još jednom da su, prema njegovom mišljenju, BANU i HAZU samoproglašene akademije. Jer “nauka i umjetnost su univerzalne i ne mogu se svesti u etničke okvire”. Treba, navodi dr. Milošević, uzeti u obzir i želje “nedokazanih” naučnika i umjetnika da budu proglašeni “akademicima”.
– Bitno je naglasiti da se u sredstvima informisanja akademicima trebaju zvati samo redovni članovi ANUBiH. Tako je uvijek bilo, a u zadnje vrijeme počinju da se brkaju akademije i mnogi se neopravdano nazivaju akademicima – poručuje on.
Još se borimo da budemo priznati
Kad je riječ o ANUBiH, ona se, prema riječima akademika Miloševića, i dalje drži pravila koja su ustanovljena njenim osnivanjem u Jugoslaviji (broj članova je ograničen na 55 u skladu sa tadašnjim doprinosom BiH nauci u Jugoslaviji, načinu izbora svojih članova itd).
– Položaj je težak jer, iako je to predviđeno Daytonskim ustavom (sve ustanove ovog tipa nastavljaju svoje postojanje dok se ne dogovori drugačije), još se borimo da budemo priznati. Kanton Sarajevo je glavni finansijer ANUBiH. Nažalost, ta sredstva su nedovoljna za ozbiljnije naučne projekte. Uglavnom se pokrivaju akademske nagrade (redovna mjesečna primanja koja dobijaju članovi aktivnog sastava, u koje spadaju dopisni članovi i redovni članovi – akademici) koje su daleko niže od onih u region – napominje.
Ne odustajemo
Kad ga na kraju pitamo je li tačan utisak javnosti da su akademici ANUBiH prešutjeli ovu odluku, akademik Milošević odgovara:
– U ovom konkretnom slučaju pitanje je kako reagovati. Naime, ANUBiH je državna akademija i trebala bi se finansirati sa nivoa države. Kao što sam rekao, trenutno je Kanton Sarajevo glavni finansijer ANUBiH. Dakle, to nije FBiH. Mi ni ne tražimo da nas finansira samo FBiH. Da smo javno reagovali to bi se moglo shvatiti kao da odustajemo od toga da budemo državna akademija i da pristajemo da budemo samo Federalna.
Narednih dana nastavljamo s reakcijama. Za Interview.ba govore akademici dr. Kemal Hanjalić, dr. Slavo Kukić, te predsjednici BANU i BANUK Mehmed Akšamija i Suad Kurtćehajić. Čitat ćete šta su rekli, a šta prešutjeli zastupnici. A (Sutra: Interview: Akademik dr. Esad Duraković)
