Tri bh. grada na popisu su najskupljih na svijetu. No, dobro bi bilo da se na tome završi. Niko ne zna kad će, ko i kako zaustaviti vrtoglava poskupljenja. Potrošači šalju uzaludne vapaje
Piše: Milica BRČKALO GAJIĆ
Sarajevo, Banja Luka i Tuzla. Tri su grada iz Bosne i Hercegovine koji su se našli na popisu najskupljih gradova na svijetu.
Stranica Numbeo, koja analizira troškove života u gradovima širom svijeta objavila je rang listu za ovu godinu.
Prilikom rangiranja gradova vodili su se cijenama u restoranima i trgovinama, cijenama javnog prijevoza, režija, zdravstvene zaštite, najma i slično. Sve u cilju izračunavanja ukupnog indeksa troškova života. Rangirano je 238 gradova.
Indeks troškova života
Pa su na listi prvih pet najskupljih gradova, svih pet iz Švicarske. Grad s najvećimm indeksom troškova života je Basel.
Prema ljestvici, najskuplji grad za život u Bosni i Hercegovini je Sarajevo. Bh. prijestolnica je na 206. poziciji između 238 rangiranih gradova i indeksom troškova života od 38,6.
Sa indeksom troškova života od 36,6, našla se Banja Luka na 223. mjestu. Na popisu 238 gradova iz Bosne i Hercegovine svoje mjesto našla je i Tuzla na 227. mjestu i s indeksom 35,5.
Usporedbe radi, najskuplji grad za život u Hrvatskoj je Zadar na 14. mjestu s indeksom troškova života od 53,2 i zauzeo je 141. mjesto, Dubrovnik se nalazi na 145. mjestu, Zagreb na 150. mjestu, Rijeka na 172., Split na 173. te Osijek na 189. mjestu.
No, čini se da to nije ništa, šta nam sve slijedi. Već prvog dana Nove godine građani su osjetili, vidjeli, primjetili nagle promjene cijena nekih proizvoda.
Rekordne cijene
Nije neuobičajeno da s novom godinom stignu i nove cijene, ali kako smo prošlu godinu pamtili upravo po vrtoglavom rastu, nadali smo se kakvoj takvoj stabilizaciji.
Tako je kod nas, ali i u susjedstvu. Značajno su poskupile osnove namirnice – brašno, ulje, mlijeko, meso…
Pred kraj prošle godine, BiH je ipak prednjačila.
Kilogram brašna (tip 500) u BiH je koštalo 1,35 KM. U Hrvatskoj je za isto brašno trebalo izdvojiti 1,20 KM, u Srbija 1,15 KM, a u Sjevernoj Makedoniji 1,10 KM.
Za kilogram šećera u BiH je potrebno 2,25 KM, u Hrvatskoj 2,15 KM, Sjevernoj Makedoniji 1,75 KM i u Srbiji 1,70 KM.
Litar mlijeka (32 posto mliječne masti) u bh. trgovinama je 2,75 KM, u Srbiji 2,55 KM, Sjevernoj Makedonija 2,05 KM, a u i Hrvatskoj 1,90 KM.
Najvišu cijenu ulja plaćaju u Hrvatskoj – 4,15 KM, u Bosni i Hercegovini 4 KM, Sjevernoj Makedoniji 3,80 KM, a u Srbiji prosječno 3,10 KM.
“Zujalice” na puteru
Kupci u zemljama regiona osjetili su prošle godine drastičan rast cijena putera. U većini bh. trgovina na pakovanjima putera je „zujalica“, jer su trgovci primjetili da se i najviše krade.
Kako i ne bi kad je sredinom prošle godine kilogram putera bio više od 19 KM. Mnogo skuplji nego u zemljama Zapadnog Balkana, te i u Njemačkoj, na primjer.
No i danas je najskuplji u susjedstvu. U BiH kilogram putera košta 26,40 KM. U Srbiji je kilogram putera 25,20, u Hrvatskoj 22,80, a u Sjevernoj Makedoniji 20,40 KM.
Drastično su poskupile sve vrste mesa. Od 2020. godine piletina je poskupila preko 100 posto.
Upozorenje kupaca
Kupci u BiH upozoravaju, prozivaju vlasti, traže da se primjene mehanizmi zaštite potrošača. Koji su mrtvo slovo na papiru, jer se u praksi gotovo i ne provode.
Traži se, između ostaloga, ograničavanje cijena, ograničavanje marži, oporezivanje ekstra profita.
– Sve su to alati koji su na raspolaganju, čime bi se mogle ograničiti cijene, a indirektno bi se moglo ograničiti tako što bismo mogli imati robne rezerve, za početak nafte, koju nemamo, gdje bi se naftni derivati mogli plasirati na tržište da se malo uravnoteži cijena i ublaže ti udari, gdje bi određene socijalne kategorije kao i ljudi koji troše mnogo goriva mogli da ublaže taj udar – poručio je preko medija Edin Pašić, predsjednik Udruženja potrošača Kantona Sarajevo.
Ni sam ne zna koliko je puta upozorio da potrošači ne mogu izdržati ovako visoke cijene. Što će, uvjeren je, za posljedicu imati neplaćanje komunalija – grijanja na primjer.
– Građani će morati odgađati plaćanje određenih troškova – smatra Pašić.
Rok je bio juče
I dodaje da je već juče trebalo poduzeti mjere kojima bi se ograničio rast cijena, posebno cijena nafte i grijanja.
Pašić ne zaboravlja napomenuti kako su zemlje u susjedstvu poduzele mjere kako bi se zaštitili potrošači od rastućih cijena. Prije svega na umanjivanju poreza na dodatu vrijednost (PDV).
On je podsjetio da je, recimo, Hrvatska, još u vrijeme pandemije, uvela diferencirane stope PDV-a.
– Mislim da je Srbija ograničila marže na određene vrste proizvoda. To su stvari koje bi trebale da se urade. Ne treba ni biznismenima oduzeti pravo na zaradu. Međutim, treba ih ubijediti, da tako kažem, da ovo nije vrijeme za ekstra profit – dodao je.
Kad se na cijene osnovnih životnih namirnica, dakle, onog najosnovnijeg dodaju i poskupljenja odjeće, obuće, stanovanja, građanima BiH nije lako.
Posebno i što niko ne može predvidjeti kako će dalje biti.
Korpa kao da je od zlata
Gotovo Riplijevski zvuči da je Sindikalna potrošačka korpa u Bosni i Hercegovini za četiri godine je porasla za 927 KM, a prosječna plata za 206 KM.
Prema podacima Saveza samostalnih sindikata BiH, sindikalna potrošačka korpa u Federaciji BiH u novembru je iznosila 2.986 konvertibilnih maraka (1.527 eura), te je pokrivala tek 38,17 posto vrijednosti potrošačke korpe.
Vlada je u Republici Srpskoj, a sve u cilju amortiziranja cijena nekoliko puta povećavala plaće. No, išlo je to, budimo iskreni, na ruku uglavnom budžetskim korisnicima.
Tako je prosječna plaća u prošloj godini u Republici Srpskoj porasla za oko 150 KM, ali su u istom period troškovi iz potrošačke korpe porasli za 350 KM.
Pa se bilježe podaci iz oktobra – prosječna neto plaća u RS iznosila je 1.198 КM, a što je dovoljno za tek oko polovine potrošačke korpe.
Tako je to kod nas. Raste neizvjesnost, raste strah. Raste stepnja. Raste nepovjerenje. Rastu cijene. Sve raste. Osim plaća