Poskupljenja: Novalić je kao kraljica Antoaneta, kad nema hljeba jest ćemo kolače!

Dok cijene iz dana u dan drastično rastu, federalni premijer najavljuje novi zakon i poreze, koji će građane, ako je to više moguće, dovesti na rub. Izborna je godina, mora se “sabrati” za kampanje

Piše: Senka KURT

Početak ovog mjeseca donio nam je nova poskupljenja, ali i najavu federalnog premijera Fadila Novalića o novim nametima.

Da smo siromašni nije nikakva novost, a pandemija, lockdown, gubitak radnih mjesta, naše je građane, kako smo već pisali, od sirotinje pretvorilo u mizeriju.

Ujedinjene nacije procijenile su da u apsolutnom siromaštvu u BiH živi oko 15 posto stanovništva, a polovina je na rubu siromaštva.

Prema istom istraživanju, Ujedinjeni narodi naveli su da je svako šesto domaćinstvo u BiH siromašno, bez obzira je li riječ o domaćinstvima koje žive od (ne) redovnih radničkih plaća, umirovljenicima, mladima, djeci… Svima osim zaposlenima u državnim institucijama ili opriključenim na stranačke jasle i zalijepljenim za zastupničke stolice.

Svaki mjesec donosi nova iznenađenja. No, krenut ćemo od onoga što je zvanična statistika.

Hljeba, hljeba, gospodaru

Tako u Federaciji, prema Zavoda za statistiku potrošačka korpa “teška” je 2.070 KM. Prosječna plaća je 1.007, a mirovina 428 KM. Ne treba biti nikakav matematički znalac pa izračunati šta jedna porodica (kad poplaća račune, rate kredita….) može priuštiti.

Osim toga, prema statistikama, oko 60 do 65 posto radnika u Federaciji BiH prima platu od 600 do 650 KM, što je znatno niže od prosječne plate.

U Republici Srpskoj izračunali su da potrošačka korpa košta 1.928 KM, a prosječna plaća 1.026, a penzija 405 KM!

Potpuno smo zato šokirani kad svakoga dana za isti novac donesemo kući manje kesa i namirnica.  U novembru smo dobili novu “čestitku” – poskupljenje cijena kruha za deset feninga, te kifli i drugih pekarskih proizvoda najmanje za pet feninga.

Treba reći da sad kupujemo manje za mnogo više novaca, pa je prosječna težina kruha 600 grama. U Banja Luci već košta 1,60 KM, a proizvođači Krajina Klasa, jednog od najvećeg distributera pšenice u BiH najavljuju i nova poskupljenja.

Razlog je prost – berze diktiraju cijenu pšenice, s jedne, a rast plaća zbog manjka radne snage, s druge strane.

Rastu cijene i drugih osnovnih životnih namirnica, ali i namještaja, kućanskih uređaja, sredstava za higijenu, bezalkoholnih pića… Da skratimo spisak, jer ovako bi mogli do sutra, sve je iz mjeseca u mjesec skuplje.

Kad, primjera radi, poredimo ovaj i prošlogodišnji avgust, cijene su veće za 2,4 posto.

Osim brašna i kruha, građani i dalje ne mogu prihvatiti drastične skokove cijene ulja, koja je za posljednih godinu dana skočila čak za 1 KM. U RS je ulje čak 3,20, u FBiH nešto manje.  Prije pandemije ulje je koštalo oko 1,80 KM.

Ministarstvo trgovine FBiH potvrdilo je ljetos da je najveći rast cijene zabilježen kod ulja, čak 37 posto.

Od početka godine cijena piletine porasla je za  66 posto – navedeno je iz Ministarstva trgovine FBiH.

Tako je i piletina postala luksuz, sa 7 KM po kilogramu, cijena je skočila na 10. Krompir, nekada sinonim za siromašan ručak, s 0,80 feninga ponekad na pijacama (ovisno o dana i sata) košta i 2 KM po kilogramu… O voću da i ne govorimo

Maslac kao kavijar

O maslacu se danas govori kao o kavijaru. U samoposlugama su na paketićima maslaca “zujalice”, a u nekim se maslac čuva u odjelima gdje i suhomesnati proizvodi, umjesto mliječnih. Tako su manje dostupni i pod kontolom prodavača. Inače, 250 grama putera košta i do 5,75 KM.

No, svi se najviše plaše povećanja cijena goriva. Nismo ekonomisti, ali znamo da kad skoči benzin, uskomešaju se i druge cijene.

Inače, kako propisuje Zakon o kontroli cijena, Vlada FBiH dužna je propisivati mjere neposredne kontrole cijena. To znači da u tom cilju mogu propisati neke od narednih mjera: određivanje najvišeg nivoa cijena, zadržavanje cijena na zatečenom nivou (zatečene cijene), davanje saglasnosti na cijene, odnosno tarife, utvrđivanje marži u trgovini (kalkulativne cijene) i obavještavanje o promjeni cijena i marži za proizvode i usluge (evidencija cijena).

U jeku pandemije Vlada je ove godine donijela Odluku o izmjeni odluke o propisivanju mjere neposredne kontrole cijena utvrđivanjem maksimalne visine marži za pojedine osnovne životne namirnice i druge proizvode. Tom odlukom pravna i fizička lica obvezuju se da utvrde i primjenjuju marže, koje ne bi trebalo prelaziti visinu marži tih proizvoda u procentualnom iznosu na dan 31.12.2020. godine.

No, očito je, a divljanje cijena to pokazuje, da je Odluka ostala tek mrtvo slovo na papiru. Građani se mogu žaliti inspekcijama, no pitanje je koliko će njihovih žalbi rezultirati korigiranjem cijena.

Donesena je i odluka o propisivanju mjera neposredne kontrole cijena utvrđivanjem maksimalne visine marži za naftne derivate, koja je na snazi od aprila ove godine.

Šuti, samo neka ne puca!

No, sve ovo, treba istaknuti na snazi je samo u jednom dijelu BiH, isključivo u Federaciji BiH. Slične odluke nisu donesene u RS ili u Distriktu Brčko.

Direktor Inicijative za bolju i humaniju inkluziju, ekonomski analitičar dr. Žarko Papić za Interview.ba ističe je važno razumijeti da poskupljenja dolaze zajedno s punim posljedicama pandemije covida, koje su u posljednje dvije godine uveliko poskupile život. Svako od nas je više ulagao u higijenska sredstva, suplemente, lijekove… a da ne govorimo kako smo se snalazili za liječenje.

Dakle, u već pogoršanoj socijalnoj situaciji zbog pandemije, sada dolazi do novog udara, alarmantno visoka poskupljenja. Osnovni razlozi za poskupljenje su potpuno odsustvo razumne, racionalne ekonomske politike u BiH. Niko nije vodio računa o tome da se hrana proizvodi u poljoprivredi, da je to osnova koju moramo sebi priuštiti. Ne postoji nikakva politika u odnosu na poljoprivredu. Opada nam poljoprivredna proizvodnja i to utiče na cijene – navodi dr. Papić.

Dr. Papić: Potpuna nesposobnost vlasti da vodi ekonomiju

S druge strane je udar uvoznih poljoprivrednih proizvoda, iz zemalja gdje imaju puno bolju situaciju kad su poticaji u pitanju.

To što se desila suša, pa je manjak pšenice, pa je brašno skuplje otvara nova pitanja. A zašto u BiH ne postoje robne rezerve gdje se na pola godine mogu premostiti oscilacije u cijenama. To je ključni momenat da ne postoji ekonomska politika – navodi dr. Papić.

On dodaje da postoji i dodatni aspekt, poreski javni prihodi u oba entiteta su veoma porasli u odnosu na planirane budžete. Kod države se pojavljuje višak novca, jer su porezi ostali isti, a ekonomija se oporavila brže i bolje nego što se očekivalo.

Kad je tako onda se moglo intervenisati porezom, na primjer smanjiti akcize na gorivo. No, dešava se suprotno jer je najveći poslodavac država i oni se ponašaju profitno, bukvalno jure sopstveni profit koji se zove javna potrošnja, od plata u javnom sektoru do svega drugog – ističe dr. Papić.

Sve to, naglašava, pokazuje potpunu nesposobnost za bilo kakvo pametno ekonomsko vođenje zemlje, te i totalno odsustvo realnosti kod naših vodećih političara u odnosu na stvarnu situaciju.

Metaforički, kad Novalić poruči trošite 37 posto manje ulja jer je poskupljenje upravo toliko, to je potpuno isto kao kad je kraljica Antoaneta poručila – ako nemate hljeba, jedite kolače. Samo,  postoji bitna razlika. Kraljica je izgubila glavu. Ovim našim se ništa ne može desiti – dodaje.

Dr. Papić sadašnja poskupljenja dovodi i u vezu sa naglim, kako kaže, eksplozivnim jačanjem nacionalnih tenzija, pričama o povlačenju nadležnosti, zatim onim o sankcijama, prijetnjama.

Uzavrela nacionalna tenzija ovu temu potpuno stavlja u stranu. Kao da nas gura u situaciju – šuti, jedi manje, samo neka ne puca – dodaje dr. Papić.

No, puca po džepovima građana BiH, te posebno Federacije, a bit će još i gore nakon što je premijer Novalić predložio Zakon o porezu na dohodak.

13 – sretan Fadilov broj!

Ekonomski stručnjaci, koje je Fadil Novalić, nazvao neznalicama, navode da će ovaj zakon iz zemlje istjerati još ono malo građana što je ostalo.

Ukratko, novi Novalićev zakon pokazuje da će, bude li usvojen u Parlamentu FBiH, nametnuti nove gotovo nemoguće obaveze. Između ostalog, predviđen je porez od 13 posto na topli obrok, regres, na troškove prijevoza, pa čak i pomoć poslodavca radniku.

Očito je da je 13 Novalićev omiljeni broj, pa je i sportašima podigao porez na 13 posto, odnosno čak i na novčane nagrade koje im pripadaju.

Mediji Novalića već (s pravom) nazivaju “Šerif iz Nottinghama“, po uzoru na negativca iz priče o Robin Hoodu, koji daje bogatima i uzima od siromašnih.

Njegova “genijalna” ideja o porezima nastavlja se i na oporezivanje nekretnina i naslijeđa, prema kojoj bi građani FBiH plaćali 10 posto poreza na prodaju nekretnine, ali isto toliko i na naslijeđenu nekretninu.

No, to nije sve, njegov zakon predviđa i 10 posto kamate na oročenu ili rentnu štednju, kao i 10 posto poreza na udjele u vlasništvu društava, dionica i vrijednosnih papira kao i investicijskih fondova.

Tako ćemo umjesto da profitiramo, biti u minusu nakon što platimo porez na štednju.

Prihodi i procenti (Pogled.ba)

Federalni premijer je ekonomiste koji su kritizirali njegov plan nazvao “stručnjacima koji očito nisu dorasli tom zadatku i koji bi morali da znaju bolje”.

Nisam siguran da li je njihova površna i nepotpuna analiza rezultat neznanja ili jednostavno zlih namjera, ali je i kao takva nažalost nekada dovoljna da izazove neopravdano nezadovoljstvo ljudi – napisao je na Facebooku, u nastojanju da objasni šta je zapravo namjerio s novim zakonom.

Da ne prepričavamo njegovu “stručnu analizu”, ukratko treba reći da je potvrdio da se stopa poreza na dohodak povećava s 10 na 13 posto.

Međutim, ključno je znati da se ovaj porez u buduće neće ubirati na dio primanja do 800 KM. Dakle, radnici s najnižim primanjima neće plaćati niti jednu marku poreza na dohodak, što trenutno nije slučaj, i u konačnici predstavlja rasterećenje. Zapravo, samo oni radnici koji budu imali neto platu prije oporezivanja veću od 2.440 KM će u buduće plaćati veći porez na dohodak nego što je trenutno slučaj. Svi ostali radnici koji primaju manje i kojih je u Federaciji BiH 96 posto će plaćati manje poreza na dohodak – naveo je Novalić.

Što je najbitnije, istakao je da se zakonom prave velike uštede.

Vučićev model

No i to smo čuli, bezbroj puta u posljednjih toliko godina, od kako premijer Federacije BiH (u tehničkom ili kakvom god mandatu) s grupom svojih velikih stručnjaka preporučuje i predviđa bolji život.

Zanimljivo je s druge strane da je i njegova SDA, zajedno sa HDZ BiH i SBB koji vladaju u FBiH dogovorila povećanje plaća državnim službenicima u FBiH iduće godine.

Koja je, treba li to, napominjati, izborna.

Jesu li novi nameti samo priprema za nove izbore, odgovara i dr. Papić:

Da, između ostaloga i to. To ima predizborni efekat. Ugledaju se na model Aleksandra Vučića. Vučić je sve viškove koje je uspio napraviti pametnom ekonomskom politikom i prilivom stranih investicija, podijelio penzionerima, malo po malo i tako kupuje glasače. Jednako tako ide na povećanje plata u javnom sektoru. Ono što je uslovno rečeno pod državnom kontrolom. Tako učvršćuje biračko tijelo. Ovi naši izgleda slijede taj model.

Tako to ide. Neko kupuje glasače na veliko, a neko kruha na gram!

Na sjednici koja bi trebala biti održana 30. novembra zakon neće doći pred Parlament. Za sada! Sigurno je da Novalić i SDA neće odustati.

Prethodna vijest

Zlatko Dizdarević: The World and Us – Successfully Balanced Nothing

Naredna vijest

Umjetnica Emina Lagumdžija prvu izložbu “Hommage” otvorila u Galeriji Zvono: “Čovjek se čitav život priprema za izložbu”