U organizaciji Udruženja “Prava za sve” održan je panel “Kandidatski status Bosne i Hercegovine: Glas civilnog društva”
Piše: S. KARAICA
Za Evropsku uniju neophodno je osigurati adekvatno okruženje za djelovanje civilnog društva. Dobijanje kandidatskog statusa za BiH neće samo po sebi promijeniti svakodnevni život građana i građanki naše zemlje. Međutim, hoće usvajanje i primjena novih evropskih zakona i drugih propisa. Žene i ženske organizacije moraju ravnopravno učestvovati u svim reformskim procesima.
Poruke su ovo s panel diskusije koja “Kandidatski status Bosne i Hercegovine: Glas civilnog društva”, koja je u utorak održana u Sarajevu, u organizaciji Udruženja “Prava za sve”.
Viši politički savjetnik u Delegaciji EU u BiH Fermin Cordoba je istaknuo da je uloga građanskog društva neophodna i vrlo bitna u svim zdravim demokratskim društvima, te da Bosna i Hercegovina ne može biti izuzetak.
– Današnji događaj je odlična prilika kako bi se pokazao potencijal građanskog društva, u njihovim naporima da podrže pristupni proces Bosne i Hercegovine kao i zadovoljavanje svih 14 ključnih prioriteta koji stoje pred BiH. To je još značajnije u svjetlu kandidatskog statusa koji je dobila BiH – naveo je Cordoba.
Po njegovim riječima, značajno je i to da u građanskom društvu postoji neophodna ekspertiza za brojne oblasti, kao što je borba protiv korupcije, borba protiv diskriminacije, jednakost spolova… Ostaje nada da će nove vlasti u BiH na svim nivoima iskoristiti to što građansko društvo nudi i posjeduje.
Ključna je politička volja
Pomoćnica direktora Direkcije za evropske integracije Darija Ramljak je govorila o tome šta znači kandidatski status. Ona je objasnila šta znači osam koraka iz 14 uvjeta koji su postavljeni pred BiH. Analizirala je i šta će građani dobiti kandidatskim statusom kao i otvaranjem pregovora.
– Smatramo jako bitnim ovaj otvoreni dijalog sa civilnim društvom. Direkcija za evropske integracije je prije sedam dana imala inicijalnu diskusiju s civilnim društvom o većem uključenju civilnog društva u proces evropskih integracija, posebno u svjetlu nadolazećih faza – navela je Ramljak.
Za sljedeći korak na evropskom putu, odnosno otvaranje pregovora, biće neophodno da BiH predoči konkretne dokaze o napretku na ispunjavanju zadatih prioriteta. Politička volja ključna je u tome. Međutim, kako je ocijenila Ramljak, i civilno društvo može uraditi mnogo više.
Zaštita ljudskih prava
Direktorica Udruženja “Prava za sve” Diana Šehić je kazala da ovo udruženje, zajedno sa ženskom zagovaračkom grupom koju čini 18 organizacija iz cijele BiH, niz godina prati proces evropskih integracija. Zajednički se rade analize i učestvuje u zagovaranju pred institucijama u Briselu kada se kreira, izrađuje izvještaj o napretku za BiH.
– Smatramo da je kandidatski status jako važan. Pred vlastima sada stoji ispunjenje svih uslova iz 14 prioriteta. O tome treba da razgovaramo, što treba svi da znamo i što će u konačnici donijeti bolju zaštitu ljudskih prava, bolje društvo za sve građane i građanke ove zemlje – navela je Šehić.
Napomenula je da na ovoj panel diskusiji govore isključivo žene. Dodala je da u BiH ima mnogo žena koje su stručnjakinje za sve oblasti na koje se referiše 14 prioriteta.
– Kreiramo prostor da se ženski glas, žensko znanje, ženski stavovi čuju u javnosti – navela je ona.
Zakoni mrtvo slovo na papiru
Novinarka i glavna i odgovorna urednica portaka Interview.ba Senka Kurt naglasila je da je sloboda medija uvjet svih uvjeta kada se govori o pristupu EU. Po njenim riječima, sloboda medija i izražavanja jedan je od glavnih uvjeta koje pred nas stavlja EU.
– Nekoliko je stvari koje ova zemlja mora uraditi, ne samo za dobrobit medija, nego za dobrobit cijele BiH. Prije svega, promijeniti zakone i te zakone provoditi. BiH u ovoj oblasti ima možda najbolje zakone u Evropi. Međutim, ti zakoni se ne provode – navela je Kurt.
Po njenom mišljenju, zabrinjavajući je utjecaj stranih država, prvenstveno Rusije, Turske i Kine, na medije u našoj zemlji. Također, razne vrste političkih pritisaka na novinare dio su naše svakodnevnice, o čemu najbolje govore sudski procesi i ogromne kazne. Nažalost, u velikom broju slučajeva upitna je i esnafska solidarnost. Samo jedno je sigurno, medije nikada ne tuži nevladin sektor.
Iskorak iz “učmale sredine”
Direktorica Centra za istraživačko novinarstvo Leila Bičakčić ukazala je na značaj usvajanja novog zakona o sukobu interesa, u skladu sa evropskim standardima.
– To bi trebala biti polazna osnova kojom će se smanjiti mogućnost koruptivnog djelovanja. Neophodno je utvrditi stvarni mehanizam za utvrđivanje sukoba interesa i definisati jasne sankcije, koje moraju biti konkretne i bolne – kazala je Bičakčić.
Pohvalila je rad Ureda za borbu protiv korupcije Kantona Sarajevo, koji je, kako je kazala, napravio značajan iskorak iz “učmale sredine”. Sada bi bilo neophodno da se ova praksa preslika i na ostale nivoe vlasti.
Žene se moraju pitati
Doc. dr. Lejla Ramić-Mesihović sa International Burch University iznijela je podatak da 77,4 posto građana i građanki BiH želi ulazak u EU. Odlukom o davanju kandidatskog statusa BiH je ponovo stavljena u fokus jedne pozitivne priče i ključno je da se to iskoristi.
Profesorica Pravnog fakulteta Univerziteta u Sarajevu Hajrija Sijerčić-Čolić istaknula je da sudovi i sudije ne smiju biti izloženi pritiscima. Moraju također biti nepristrasni i nezavisni od institucija, političkih tijela, nevladinog sektora… Kako je kazala, svaka država otvori i zatvori pregovore sa EU upravo poglavljem koje se odnosi na pravosuđe. Njena kolegica Vildana Pleh govorila je o ljudskim pravima odnosno o teoriji i praksi u vezi sa osiguranjem zabrane torture u zatvorima, sa akcentom na položaj žena.
Moderatorica je bila direktorica Fondacije Infohouse Dženana Alađuz.
Sve učesnice saglasne su da Evropska unija treba otvoriti široki dijalog sa civilnim društvom o svim pitanjima od značaja za BiH. Pri tome, neophodno je uključiti žene i ženske organizacije. One moraju ravnopravno učestvovati u svim reformskim procesima i donošenju odluka.
