Prema Izbornom zakonu BiH, odluka o ponovljenom brojanju se može donijeti nakon što se objave preliminarni kompletni rezultati i ukoliko postoji osnov za tako nešto, da li po službenoj dužnosti ili na osnovu žalbi
Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine, u svim izbornim ciklusima do sada, uspjela je da objavi zvanične rezultate u zakonskom roku, a to je mjesec dana od dana zatvaranja biračkih mjesta, navodi DW.
Tačno dvije sedmice nakon održavanja izbora, CIK nije objavio ni konačne rezultate za nivo Predsjedništva BiH, za koje se prvo broje glasovi i najjednostavnije je za obradu. Tako se ni 13 izbornih ciklusa nakon rata, smatraju mnogi, ništa nije promijenilo u tom pogledu.
Rezultati za predsjednika početkom novembra?
Dodatni pritisak sada je otvorilo i ponovno brojanje glasova za nivo predsjednika Republike Srpske, sa preko 2200 biračkih mjesta koje će, ako bude nastavljeno ovom dinamikom, prekoračiti zakonski rok od mjesec dana, od dana održavanja izbora.
„U Glavnom centru za brojanje radimo brojanje glasačkih listića za funkciju predsjednika i potpredsjednike RS. Za dva dana smo prebrojali 247 biračkih mjesta do prethodne smjene“, rekao je zamjenik direktora Glavnog centra za brojanje u Sarajevu, Adi Agić.
Iz Centralne izborne komisije tvrde da će sve stići na vrijeme, a prvi čovjek CIK-a Suad Arnautović, kaže da je izmjenama i dopunama Izbornog zakona BiH, koje je nametnuo visoki predstavnik Kristijan Šmit, CIK dobio pravo da po službenoj dužnosti naredi Centru za brojanje „preduzimanje određenih radnji radi ispravnog utvrđivanja rezultata izbora“. Arnautović kaže da je to potrebno objasniti javnosti zbog sve većeg pritiska da CIK radi po nečijem političkom nalogu, kršeći zakon.
„Nas uopšte ne interesuju rezultati izbora. Nas interesuju one indicije i saznanja što imamo o paljenju, cijepanju, lakiranju i markiranju glasačkih listića, nepravilnom pakovanju osjetljivog izbornog materijala, nedostavljanju vreća sa neiskorištenim glasačkim listićima“, kaže Aranutović, ističući da se radi o tehničkoj radnji a ne kršenju zakona.
CIK trebao reagovati odmah nakon izbora
Prema Izbornom zakonu BiH, odluka o ponovljenom brojanju se može donijeti nakon što se objave preliminarni kompletni rezultati i ukoliko postoji osnov za tako nešto, da li po službenoj dužnosti ili na osnovu žalbi. Bivši član CIK-a Lidija Korać kaže da odluka CIK-a o ponovnom brojanju glasova nije utemljena na Izbornom zakonu, ali da je elemenata za donošenje ovakve odluke bilo odmah nakon izbora, o čemu je CIK trebalo da odluči po službenoj dužnosti.
„Bilo je toliko stvari koje su ukazivale, ne samo da su učinjene nepravilnosti, nego da će povjerenje građana ove zemlje biti narušeno izbornim procesom i da će ostati sumnja da li je stvarni pobjednik taj ili neko drugi. CIK mora biti primjer poštovanja zakona. Ukoliko oni ne poštuju zakon, kako da to očekujemo od članova biračkih odbora koji su predstavnici političkih stranaka“, rekla je Korać, za bh. medije.
Prema podacima stranačkih posmatrača, u Glavnom centru za brojanje nema većeg odstupanja u odnosu na ranije rezultate. Prema njima, Milorad Dodik je i dalje ispred Jelene Trivić, za skoro 30 hiljada glasova.
Ponavljanje izbora realna opcija
Eventualni ponovljeni izbori, u ovom slučaju samo za nivo predsjednika RS, prema zakonu se raspisuju 14 dana od dana poništavanja izbora, ali je odluka o tome fleksibilna. Kod donošenja odluke, uzima se u obzir broj biračkih mjesta i glasova na kojima su utvrđene nepravilnosti a čiji bi dosadašnji rezultat mogao da promijeni tok izbora. Takođe, u obzir se uzimaju i druge nepravilnosti, poput pritisaka na glasače.
„Ja ne mogu vama sada govoriti o ishodu ponovljenog brojanja. Ali, da li ponovljeno brojanje uopšte obuhvata to čiji su nevažeći listići, na koji način su napravljeni, da li ima mrtvih koji su glasali, da li se radi grafološko vještačenje paralelno sa ponovnim brojanjem“, kaže Jelena Trivić, koja navodi da će svaku nepravilnost dokumentovati i predati pravosudnim institucijama.
„Naravno da ponavljanje izbora uzimamo kao opciju. Brutalna pljačka je bila na svim nivoima“, tvrdi Trivić.
SNSD i stranke koalicije, ustali su zadnjih dana da prikažu zahtjeve opozicije kao napad na RS. Slučajno ili ne, dan nakon početka ponovljenog brojanja u Sarajevu, u Banjaluci i Brčko Distriktu osvanuli su bilbordi sa natpisom „Samostalnost“. Bilbordi su, nakon intervencije OHR-a, uklonjeni u Brčkom.
Još jedna nezavisna priča
„Supervizor za Brčko osuđuje bilo kakav pokušaj grupa ili organizacija da stvaraju tenzije i odvraćaju pažnju vlasti u Brčkom sa reformi, koje su neophodne kako bi se ta zajednica kretala ka zajedničkom prosperitetu“, rekao je prvi zamjenik visokog predstavnika u BiH i supervizor za Brčko, Džonatan Menuti, navodeći da se na taj način podižu tenzije.
„Nažalost, ne vidimo nijednu drugu svrhu bilborda, koji su potpisali Veterani Republike Srpske, a koji je nedavno osvanuo u Brčko Distriktu“, navedeno je u saopštenju iz OHR-a.
To nije poziv za secesiju, poručuju iz Udruženja „Veterani RS“, navodeći da projekat „samostalnost“ znači poziv na dijalog a ukoliko ga ne bude, da se po slovu Dejtona traži sloboda odlučivanja za RS.
„Sva ta dešavanja i prebojavanja u CIK-u, izlaze van zakona i van Ustava. Zalažemo se za zakonsku regulativu koja će svima odgovarati“, kaže predsjednik Udruženja Veterani RS, Zoran Miljanović.
