/

Građani u borbi protiv organizovanog kriminala: Zašto nema od Drine vedrine?!

Bosna i Hercegovina i Srbija nemaju potpisan sporazum o granici, a takve okolnosti obilato koriste preduzeća, grupe i pojedinci koji kontinuirano na nelegalan način eksploatišu šljunak u slivu rijeke Drine

Piše: Edin SKOKIĆ

Nerofmalne grupe građana u Zvorniku, Janji i Bijeljini preuzele su već davno posao države i skupo plaćenih činovnika, pa svakodnevno upozoravaju nadležne institucije u Republici Srpskoj kako se nelegalno, bezakonito, bahato izvlači šljunak iz Drine i sliva u račun pojedinaca, kompanija, nekih grupacija.

No, upozorenja su ostala tek mrtvo slovo na papiru, a reakcija nenadležnih izostala.

I dok gradovi, entiteti, država i međunarodni partneri izdvajaju milionske novčane iznose za prevenciju poplava, svakodnevna nelegalna eksploatacija šljunka na obalama rijeke Drine njihova ulaganja čine besmislenim.

Potkopavanje projekata zaštite od poplava

Posljednje ulaganje imao je Grad Zvornik u iznosu 8.084.793 KM. Novac će biti utrošen za mjere zaštite naselja od velikih voda rijeke Drine i pritoka, a za realizaciju projekta sredstva su obezbijedili Fond solidarnosti RS, IPA fond i Javna ustanova Vode Srpske.

Međutim, uposlenici Inspektorata RS i JU „Vode Srpske“ i dalje primaju prijave o nelegalnoj eksploataciji šljunka, a posljednja prijava je upućena 15. augusta u kojoj je navedeno da se šljunak nemilice eksploatiše u rejonu Karakaja kod Zvornika i to u vodozaštitnom području.

O tome gotovo sve znaju u administraciji Grada Zvornika, ali za sada mudro šute i ne reaguje na očite nezakonite radnje štetne za širu društvenu zajednicu.

Građanski aktivisti okupljeni oko neformalnih grupa opravdano sumnjaju da iza nelegalnih radnji stoje dobre organizovane kriminalne grupe, a njihove sumnje potvrdili su podaci nakon što je „provaljena“ aplikacija Skay.

Od početka 2022. godine pažnju javnosti privlače akcije kodnih naziva: „Drina“, „Ira“, „Polisa“ i „Beta dva“. U fokusu istražnih organa nalaze se gradovi uz rijeku Drinu, a akcije se provode zbog sumnje da su počinjena krivična djela falsifikovanja isprava, prevare, zloupotrebe položaja, trgovine utjecajem… pa sve do prometa opojnim drogama, prometa oružjem i eksplozivom, otmice…

Eklatantan primjer nedopustivih radnji nalazi se u mjestu Tršić kod Zvornika gdje je otvorena, ni manje ni više, asfaltna baza u neposrednoj blizini sliva rijeke Drine. Mediji su ranije objavili kako je asfaltna baza u Tršiću sagrađena prije dobijanja građevinske dozvole i pribavljanja ekološke saglasnosti.

Građani zabrinuti zbog asvaltne baze u blizini sliva Drine

Neformalna grupa građana „Zaštitimo Tršić kod Zvornika od štetnog uticaja rada asfaltne baze“ obratili su se Vladi Republike Srbije jer više ne vjeruju u dobre namjere gradske i entitetske inspekcije. No, i u Srbiji za njih nisu imali razumijevanja jer su se inspektori republičke direkcije oglasili nenadležnim uz pojašnjenje kako je gradnja asfaltne baze u nadležnosti Grada Zvornika, odnosno građevinske inspekcije. Problem za Tršićane i okolna nasalje je što se snadbjevaju vodom iz Drine, a radom asfaltne baze uveliko se zagađuje vodotok.

Zbog toga su mještani Tršića odlučili tužiti Ministarstvo za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju RS jer su, kako navode, izdali ekološku dozvolu investitoru uprkos činjenici što nema validnu građevinsku dozvolu za gradnju asfaltne baze.

Borbu mještana Tršića prate zastrašivanja, prijetnje i verbalni napadi. U februaru ove godine aktivistu Dušana Aćimovića je u blizini njegove kuće u Tršiću verbalno napao šljunkar iz Zvornika.

Aćimović je po svemu sudeći „kriv“ što se upustio u borbu protiv bahatih šljunkara, prvenstveno u odbrani svoje porodice i kuće, kraj koje godinama prolaze kamioni šljunkara natovareni šljunkom, bez zaštitne cerade.

– Smeta im što se pobunio zbog oštećenja u vidu pukotina na stambenom i pomoćnim objektima u njegovom domaćinstvu, zbog buke i prašine kojom su on i njegova porodica svakodnevno izloženi“, naveli su u zajedničkom saopštenju aktivisti koji se zalažu uređenu i kontrolisanu eksploataciju šljunka – smatraju njegovi sugrađani.

Pritisci i napadi

Verbalni napad na Dušana Aćimovića nije izolovan slučaj. Aktivisti su izloženi pritiscima u policijskim stanicama i zato što učestvuju u protesnim šetnjama i uličnim akcijama. Uprkos svemu neumorni aktivisti poručuju da neće odustati od svoje borbe jer je ona ujedno i borba za buduće generacije.

Pored Tršića na području Grada Zvornika punom parom radi i nelegalna šljunkara u Čelopeku, koji je još bliži nadležnim inspekcijama, ali ni na tom području ne preduzima se ništa da se spriječi očite kriminalne radnje. Eksploatacija šljunka golim okom vidljiva je i u blizini Kozluka, pa sve nizvodnije prema Janji.

Građanski aktivsti u Janji okupljeni u ekološkom udruženju navode kako je zbog nelegalne eksploatacije šljunka u posljednjih nekoliko godina promijenjen riječni tok.

Na lokalitetu Navoza Drina je u pravcu Srbije pomjerena stotinjak metara, a u koritu se formiraju riječna ostrva. Nelegalna eksploatacija šljunka utiče i na sistem navodnjavanja kanalskim sistemom i na to su upozoravali poljoprivrednici iz Semberije. Upozorenja nisu najozbiljnije shvaćena.

U Janji je decenijama izražen problem promjene rječnog toka. Hektari obradive površine zbog pomijeranja Drine ostali su u Srbiji, ali se katastarski vode u BiH. Sporazum o granici mogao bi riješiti taj gorući problem, ali niko ne vjeruje da će se to dogoditi uskoro.

Nelegalna eksploatacija šljunka u rejonu Janje najizraženija je na lokalitetu Kardašica i to godinama ako ne i decenijama. Svi znaju za to, vide kamione, ali ništa ne preduzimaju. Ovdje je očita sprega šljunkara i nadležnih organa – tvrde aktivisti iz Janje.

Još teža situacija je u blizini Pavlovića mosta, koji je zbog izostanka dogovora o granici postao eldorado za različite kriminalne radnje. Neformalna grupa građana iz Bijeljine ima saznanja da samo jedno preduzeće ima dozvolu za vađenje šljunka i to do 14. novembra 2022. godine. Na ostalim lokacijama je nelegalno vadi šljunak naočigled svih građana koji prolaze Pavlovića mostom i saobraćajnicom koja vodi ka Bijeljini.

Pregradio Drinu!

Haotična situacija je malo nizvodnije od Pavlovića mosta u mjestu Balatun. Građanski aktivisti tvrde da je na desnoj obali, dakle u Srbiji, državljanin susjedne države Zoran Jurišić, vjerovali ili ne, pregradio rijeku Drinu u neposrednoj blizini svoje šljunkare, Napravljen je nasip visine tri metra s ciljem da, kako se pretpostavlja, usmjeri rijeku Drinu kroz kanal koji je vještački napravio.

Navodi građanskih aktivista su dostavljeni nadležnim organima na provjeru i čeka se zvanično očitovanje.

Državne komisije za granice Bosne i Hercegovine i Srbije trebale su poslije decenije čekanja sjesti za pregovarački stol s ciljem rješavanja problematičnih tačaka na međudržavnih granici u dužini 335 kilometara, ali do sastanka nije došlo.

Član bh.komisije Željko Obradović je svojevremeno izjavio kako naša država nema definisane polazne pozicije za buduće pregovore, dok njegov kolega sa suprotne strane Veljko Odalović apostrofira četiri tačke na kojima će oni i dalje insistirati da pripadnu Srbiji.

Riječ je o hidroelektranama Bajina Bašta i Zvornik, te pruzi Beograd – Bar. Međutim, čak 94 odsto hidropotencijala rijeke Drine nalazi se na lijevoj obali, odnosno bosanskohercegovačkoj strani, ali te potencijale Srbija nastoji prisvojiti samo za sebe.

Dvije komisije su još 2002. godine postigle dogovor o granici između BiH i Srbije, a 2003. godine komisija iz Srbije je zatražila korekciju na četiri lokaliteta: područje hidrocentrale Zvornik (1.4 kilometar kvadratni), hidrocentrale Bajna Bašta (1.6 kilometara kvadratnih), dio pruge Beograd – Bar (16.5 kilometara kvadratnih) i područje općina Priboj i Rudo (21.3 kilometar kvadratni). U općinama Priboj i Rudo imamo sporno selo Međuriječje koje je u BiH, ali okruženo teritorijem Srbije, dok su preostale tačke gospodarski objekti i dok se ne postigne dogovor granicu na tim područjima definira srednji tok rijeke.

Kopnene i vodene resurse Bosne i Hercegovine i Srbije na rijeci Drini trenutno crpi samo Srbija kroz proizvodnju i prodaju električne energije. Hidrocentrale Bajina Bašta i Zvornik su građene u vrijeme SFRJ. Na bosanskohercegovačkoj strani su nakon gradnje hidrocentrale Bajina Bašta potopljena bogata imanja, a nakon gradnje hidrocentrale Zvornik rijeka Drina je u Janji promijenila svoj tok i oko 450 hektara najplodnije zemlje ostavila na desnoj obali, odnosno u Srbiji.

Prema sporazumima postignutim pod okriljem SFRJ Srbija je bila dužna da isplaćuje naknadu za potopljeno zemljište, ali od 1992. godine na račun općina Zvornik, Rogatica, Višegrad i Srebrenica nije uplaćena ni jedna marka. Procijenjuje se da je dug Srbije po tom osnovu premašio 400 miliona KM.

I dok se pošteni građani nadaju da će biti od Drine vedrine oni koji plivaju u mutnom po svemu sudeći će još dugo koristiti trenutnu situaciju za lična bogaćenja i bogaćenja svojih nalogodavaca. Ispaštat će oni koji vole Drinu svim srcem!

Prethodna vijest

Iz kabineta Staše Košarca: Kako je NOSBIH postao stranačka platforma za milionsku trgovinu električnom energijom

Naredna vijest

Studenti raskrinkavaju manipulacije predizborne kampanje