U Tuzli je otvorena izložba slika i radova, koje su kroz objektive telefona zabilježili tražitelji/ce azila, osobe pod međunarodnom zaštitom, s ciljem da nam približe svoj život u pokretu za bolje sutra
Piše: M. NIKOLIĆ
U povodu Međunarodnog dana izbjeglica, u tuzlanskom Bosanskom kulturnom centru u ponedjeljak u otvorena izložba slika i radova pod nazivom „Očima izbjeglice: Slike života u BiH“.
Svoj život u BiH kroz objektive telefona poslali su tražitelji/ce azila, osobe pod međunarodnom zaštitom, s ciljem da nam približe svoj život u pokretu za bolje sutra. I upravo zato ova izložba jasno je svjedočanstvo svega onoga što su prolazili migranti, azilanti u BiH.
Pet godina na putu
Trenutno u Bosni i Hercegovini ima oko dvije hiljade izbjeglica. Već tri godine ovdje je i Mahmoud Elseid. Pet godina je zajedno s dvije male kćerke na putu. Prošao je Tursku, Grčku, Albaniju, Kosovo, Makedoniju, Srbiju.
– Volio bih ostati ovdje, samo da imam neki posao, mogućnost da radim. Ako je ovdje moja ljepša budućnost nego u Siriji, zašto ne bih ostao. Svako ko je izašao iz Sirije otišao je da traži bolju budućnost. Ako ovdje ne uspijem naći neki posao onda se moram snalaziti negdje drugo – kazao nam je Mahmud.
Husama Alnauari je iz Maroka. Živi u Tuzli već četiri godine, gdje je uspio i raditi u jednom hotelu kao kuhar.
– Volim ovu državu, Bosnu. Ovdje ima i posla, a to je moj cilj, da radim. Zanimljiva je ova izložba, a meni je i draga, jer se nalazim na jednoj od fotografija – kaže Husama.
Izložba je dio projekta Caritasa Švicarske kojeg implementira sa partnerima, Caritasom BiH i nevladinim organizacijama iz Tuzle kao što su PUŽ, Snaga žene i Merhamet.
Kako nam je pojasnila Mirela Šuman, projekt menadžerica Caritasa Švicarske ovo je veoma važan projekt čiji je cilj zaštita i podrška ranjivim grupama migranata koji ostaju u BiH.
– Kroz ovaj projekat mi nastojimo podržati rad sigurne kuće na području Tuzlanskog kantona. Cilj nam je pružiti osnovne vještine tražiocima azila – kroz edukaciju, kurseve jezika, osnažiti ih da budu inkluzivni u društvu. S druge strane, zalažemo se na polju zagovaranja da osvijestimo građane, lokalne institucije, organizacije, predstavnike vlasti da budu podrška onima koji su najugroženiji – kazala je Šuman u razgovoru za Interview.ba.
Naglasila je da je sve migrante, tražitelje azila u našu zemlju dovela nevolja, da su silom prilika morali napustiti svoje zemlje, a cilj je uključiti ih u lokalnu zajednicu.
– Kao društvo mi moramo stvarati okolnosti u kojima će svi ljudi pa tako i migranti biti ravnopravni članovi društva – smatra Šuman.
Dijana Muzička iz Caritasa Bosne i Hercegovine kaže da je današnja izložba pokazala da su ljudi na putu kao i svi drugi.
– Njihove priče imaju i sretne i tužne završetke, imaju radosne i tužne trenutke. Nama je čast da ih upoznamo i budemo s njima barem neko vrijeme, dok su u BiH. Neke od ovih fotografija su nam poslali ljudi koji više nisu u BiH, kakav je taj njihov život ovdje bio dok su bili tu – rekla je Muzička.
Naglasila je da sve izbjeglice nose dojam da je Bosna i Hercegovina lijepa zemlja, da su ljudi ovdje empatični susretljivi, spremni pomoći.
– Ali su isto tako rekli da je BiH isto u čudnoj situaciji kao i njihove države, tako da rijetko ko od njih želi ostati ovdje. Ali mi im ipak nastojimo pomoći i olakšati život dok su u BiH – ističe.
Danijel Vasilj iz Organizacije PUŽ iz Tuzle svaki dan radi s izbjeglicama, odnosno ljudima na putu. Iako je Tuzla za sve njih samo tranzitna ruta, ova organizacija im pruža svaki vid pomoći kroz hranu, vodu, novu garderobu.
Također, svi tražitelji azila imaju i smještajne kapacitete, svakodnevne edukativne radionice, a mnogi od njih uključuju se i u društveni život Tuzle.
Ističe kako se u prethodne dvije godine promijenila struktura onih koji dolaze, te da je danas u BiH najviše izbjeglica iz afričkih zemalja.
Uhodan sistem, ali i diskriminacija
Dodaje, kako je primjetna i promjena društva i institucija prema izbjeglicama.
– Mi sada imamo koliko toliko uhodan sistem, a akteri unutar sistema znaju što im je činiti, mada to može uvijek biti i puno bolje i ova država može pružiti puno bolje odgovore na ova pitanja. Ali vidimo određene pomake posebno sada kada je došlo do rata u Ukrajini, jer imamo i određen broj Ukrajinaca koji borave u BiH. To sve stavlja izazove pred nas, ali na sve te izazove uspijevamo odgovoriti. Moram reći da je prema izbjeglicama još uvijek prisutna diskriminacija s kojom se suočavamo svakodnevno – kazao je Vasilj.
Tokom izložbe rečeno je da se svakodnevno treba govoriti o izbjeglicama, o narušavanju njihovih osnovnih ljudskih prava.
Svjetski dan izbjeglica sjajan je način i povod da se govori o položaju migranata i izbjeglica u BiH.
