Ovim projektom želimo pozvati ljude i zajednice da se angažuju zajedno s nama, da razgovaraju o tabuima i pomognu nam da se pozabavimo svim aspektima društvene moći i rodne nejednakosti koje dovode do nasilja. Ako promijenimo društvene i kulturne norme, možemo eliminirati moć i rodnu nejednakost. Žrtve zaslužuju podršku, a ne stigmu. Moramo staviti sramotu i odgovornost tamo gdje i pripada, a to je kod počinilac
Nevladine organizacije iz Bosne i Hercegovine (Kuma & Medica Zenica), Ruande (Ministarstvo utjehe) i Holandije (Utjecaj: Centar protiv trgovine ljudima i seksualnog nasilja u sukobu & pravda za žene) i bosanska umjetnica Smirna Kulenović su se udružile. Donosimo poseban projekat koji se bavi seksualnim nasiljem tokom rata u Bosni i Hercegovini između 1992-1995. i genocidu nad Tutsima u Ruandi 1994. godine. Cilj Huu: je uključiti široku međunarodnu publiku da učestvuje u projektu.
Kroz historiju se seksualno nasilje koristilo kao oružje rata ili genocida na svim kontinentima. Problem nije ograničen na određeno vrijeme, državu ili religiju. Rasprostranjen je i korišten u zemljama kao što su Bosna, Ruanda, Sijera Leone, Šri Lanka, Uganda, Sirija, Irak, Afganistan, Burundi, Centralnoafrička Republika, Demokratska Republika Kongo, Mjanmar, Somalija, Južni Sudan, Kolumbija , Kosovu, Jemenu, Ukrajini, te tokom Drugog svjetskog rata u različitim dijelovima Evrope i Azije. Iako ne postoje tačne statistike o broju žrtava i preživjelih, procjene ukazuju na zapanjujuće brojke koje se kreću od nekoliko hiljada do stotina hiljada.
Razgovarati o tabuima
U Ruandi je između 250.000 i 500.000 žena i djevojaka, kao i nepoznat broj muškaraca i dječaka, bilo izloženo bezbrojnim okrutnim oblicima seksualnog nasilja u periodu od 100 dana tokom genocida nad Tutsima, 1994. godine. Seksualno nasilje je korišteno kao djelotvorno oruđe genocida za uništavanje Tutsi populacije.
U Bosni i Hercegovini procijenjeni broj žena, djevojčica, dječaka i muškaraca koji su doživjeli seksualno nasilje kreće se od 20.000 do 50.000, tokom rata 1992-1995.
U protekle tri decenije napravljen je značajan napredak u razumijevanju i procesuiranju ovih zločina. Ali još mnogo toga treba uraditi. Često je najteže identifikovati osobe koje su preživjele seksualno nasilje i ovu vrstu zločina je lako pogrešno shvatiti. Oni predstavljaju specifičnu grupu marginalizovanih osoba. Većina je osiromašena, traumatizirana, izolirana i ne može pristupiti pravdi ili reparacijama. Mnoge osobe koje su preživjele seksualno nasilje nerado se izjašnjavaju zbog povezane traume i stigme.
Seksualno nasilje je efikasan instrument zbog društvenih normi i stigme koja okružuje sjedište. To je ono što ga podržava. To je jedan od najsloženijih zločina koji postoji, jer je osmišljen na takav način da pokida tkivo naših zajednica, nanese sramotu preživjelima i terorizira stanovništvo. Ali ono što podržava ove zločine je isto ono što se može narušiti efektivnost ovog zločina.
Pošto društvo podržava tabu i stigmatizaciju, ljudi u društvu također imaju moć da to promjene. I to je ono što ćemo raditi s ovim umjetničkim projektom: naučiti kako razgovarati o tabuima i premostiti društveni jaz kako bismo se uhvatili u koštac s utjecajem ovih zločina.
Lejla Ramović je rođena u Sarajevu, odrasla je u Amsterdamu, a strastvena posvećenost ljudskim pravima vežuća je nit tokom njenih studija i karijere. Zato je osnovala NVO Pravda za žene koja je organizacija posvećena pravima žena, a posebno preživjelim žrtvama seksualnog nasilja u sukobu.
Ona je pokrenula ovu inicijativu i vjeruje da je umjetnost ogromno i moćno sredstvo za pričanje priče i prenošenje emocija. Pomaže gledaocu da osjeti i vidi ono što nije lako uočljivo i da ispita nove perspektive i njihove veze sa preživjelima i društvom u kojem žive i ulogu koju igraju u stvaranju prostora za preživjele da ispričaju svoju priču i pomognu im da se oporave. Pomaže im da ispitaju nove perspektive i kako su povezani s žrtvama seksualnog nasilja povezanog s sukobom i društvom u kojem žive. Također pomaže gledaocu da vidi i razmisli o ulozi koju oni igraju u stvaranju prostora za preživjele, da ispričaju svoje priče i pomognu im da se oporave od traume.
Tako je došla na ideju da radi sa umjetnicima i pozove članove zajednice da se uključe u projekat.
Ovaj projekat ćemo prvo započeti u Ruandi i Bosni i Hercegovini, 17. juna 2022. godine, jer su se ove zemlje u isto vrijeme suočavale sa sličnim historijama i zločinima. Kako bismo pokazali koliko su veliki ovi zločini i zapanjujući broj žrtava, nastavit ćemo uključivati priče preživjelih iz različitih zemalja u kojima su se ti zločini dogodili. Seksualno nasilje povezano sa sukobom je zločin koji se proteže kroz epohe, kulturu, kontinente i zemlje.
Umjetničko djelo se zove Huu: a dizajnirala ga je bosanska umjetnica Smirna Kulenović. ‘Huu:’ je virtuelni mnemonički pejzaž zasnovan na ličnim historijama 22 preživjele žrtve seksualnog nasilja tokom rata u Bosni i Hercegovini 1992-1995. i genocida nad Tutsima u Ruandi 1994. godine. Glasovi ovih žena i muškaraca žive u arhipelagu plutajućih ostrva, gdje svaki ekosistem otkriva posebna sjećanja na određenog učesnika, na njihovom putu od traume do iscjeljenja. Putujemo ovim otocima kao vjetar, stvarajući suptilne geste nad vodama i biljnim vrstama – otkrivajući dokumentarne audio-snimke. Kao raskrsnica između ekoloških i ličnih sjećanja, ovaj projekt stvara siguran prostor za preživjele da ispričaju svoje priče, dajući im priliku da govore o iskustvima koja često ostaju tabu u njihovim lokalnim zajednicama. Huu: omogućava učesnicima iz geografski udaljenih, ratom i genocidom razorenih zemalja da se ujedine u virtuelnom prostoru i zajedno stvore iscjeljujući arhipelag.
17. juna 2022. organizirat ćemo panel diskusiju i prikazati trejler Smirninog radnog projekta pod nazivom Huu, u Kinu Meeting Point (Bosna i Hercegovina) , koji ne samo da priča priče preživjelih, već ima i za cilj da angažuje cijelo društvo u diskusiji i promijeni odnos prema preživjelima. Nadamo se da ćemo vas uključiti u naš projekat i na ovaj način napraviti razliku. Tada ćemo započeti naše odbrojavanje, u kojem molimo obje zemlje da učestvuju do zvaničnog pokretanja Huu: web stranice i pokažu podršku preživjelima. Lansiranje web stranice bit će 6. jula kako bi svi mogli vidjeti i čuti priče preživjelih. Fizička prezentacija rada bit će predstavljena sljedeće godine u Bosni i Ruandi gdje nam se može pridružiti cijelo društvo. Želimo putovati po zemljama i uključiti se u diskusije i razgovore o tabuima i promijeniti stav.
Prekinuti šutnju
Ovim projektom želimo pozvati ljude i zajednice da se angažuju zajedno s nama, da razgovaraju o tabuima i pomognu nam da se pozabavimo svim aspektima društvene moći i rodne nejednakosti koje dovode do nasilja. Ako promijenimo društvene i kulturne norme, možemo eliminirati moć i rodnu nejednakost. Žrtve zaslužuju podršku, a ne stigmu. Moramo staviti sramotu i odgovornost tamo gdje i pripada, a to je kod počinilaca.
Tamo gdje su političari, zakonodavci, pa čak i društva ranije zakazali, možemo napraviti razliku. Zato, pridružite nam se i dopustite da zajedno promijenimo budućnost i razgovaramo o alternativnim načinima da prekinemo šutnju, naučimo razgovarati o tabuima, promijenimo društvene norme i stavove prema preživjelima, zatvorimo društveni jaz, pozabavimo se efektima ovog zločina, spriječimo seksualno nasilje u ratu, zločine protiv čovječnosti i genocid u budućnosti. Pratite nas na društvenim mrežama (huu.world), sudjelujte u odbrojavanju i pridružite se našim aktivnostima koje će biti objavljene na našoj web i Instagram stranici (HUU.world i pravda za žene().
Stoga želimo da krenemo na ovo putovanje sa vama upuštajući se u diskusije i razbijajući društvene konstrukcije koje podržavaju ove zločine, i postanemo dio rješenja.
Jedva čekamo da vas upoznamo i sa vama otvorimo revolucionarne blokove za nova rješenja.
Kuma, Impact, Pravda za žene, Medica Zenica, Ministarstvo utjehe, Smirna Kulenović
