June 2022

/

NOVA ODLUKA Ukinuta diskriminacija pacijenata u Hadžićima, Ilijašu i Trnovu

Nakon pobune u Hadžićima, Ilijašu i Trnovu koji su trebali ostati bez primarne zdravstvene zaštite nedjeljom, te tražiti pomoć ljekara kilometrima daleko, odluka ispravljena. Problemi ostaju i krši se Zakon o radu FBiH

Piše: Senka KURT

Stanovnici s područja općina Hadžići, Ilijaš i Trnovo ipak će i nedjeljom moći, zlu ne trebalo, do najbližeg doma zdravlja.

Odlučeno je to nakon kolegija direktora JU Dom zdravlja Kantona Sarajevo, a za Interview.ba potvrdio je to i direktor ove kantonalne zdravstvene institucije dr. Abel Baltić.

Vijest da je Ministarstvo zdravstva KS odlučilo ukinuti nedjeljne dežure u domovima zdravlja u ove tri općine, koja je u javnost dospjela prije dvije sedmice, uzdrmala je i zdrave i bolesne u Hadžićima, Ilijašu, Trnovu.

Za njih je, kako je glasila prvobitna odluka, predviđeno da ljekarsku pomoć nedjeljom traže u domovima zdravlja Ilidža, Novi Grad i Centar Vrazova, koji su udaljeni desetine kilometara.

Pa se krenulo računati. Hadžići prema posljednjem popisu stanovništva imaju skoro 25. 000 stanovnika, nisu inače zadovoljni zdravstvenom zaštitom inače, pa je ova odluka bila kap u prepunoj čaši.

U Ilijašu živi 20.504, a u Trnovu 1.803 stanovnika.

“Sramotna odluka”!

Razmišljalo se čak i o protestima kako bi izmijenili Pravilnik o rasporedu radnog vremena, koji je treba naglasiti usvojen još početkom aprila, stupio na snagu 1. maja, a primjena počela 6. juna.

Načelnik Hadžića Hamdo Ejubović rekao je da je riječ o “sramotnoj odluci”, te pozvao ministra zdravstva KS Harisa Vranića i direktora Domova zdravlja KS Baltića da „isprave diskriminatornu odluku te da u skladu sa Zakonom o zdravstvenoj zaštiti FBiH omoguće građanima Hadžića osnovno ljudsko pravo, pravo na liječenje”.

Građani Hadžića, Pazarića i Tarčina po ljekarsku pomoć ponovo moraju na Ilidžu. Direktora Baltića ne zanima da li oni imaju mogućnosti za to, imaju li prijevoz imaju li novaca? Organizaciona jedinica Hadžići pruža primarnu zdravstvenu zaštitu za 24.676 stanovnika i pokriva područje od 273 kvadratna kilometra – naglašavao je Ejubović.

Neki su odluku nazvali diskriminatornom

On je govorio i kako ova odluka nanosi ogromnu štetu građanima Hadžića, kako oko 200 pacijenata nedjeljom koriste zdravstvene usluge u Domu zdravlja u ovoj općini.

Slično je bilo ii u Ilijašu, Trnovu, ali i u sarajevskim općinama Stari Grad i Novo Sarajevo.

Direktor Abel Baltić kaže nam da je to sve bilo po zakonu, jer je JU Dom zdravlja KS bila obavezna uskladiti svoje pravilnike o radnom vremenu sa novim Pravilnikom koje je Ministarstvo zdravstva KS objavilo još u augustu prošle godine.

A po tom Pravilniku nedjelja je neradni dan za primarnu zdravstvenu zaštitu.

Dežure kao prijelazna varijanta

Kako bi se to ispoštovalo napravljena je prijelazna varijanta, dežura u domovima zdravlja Ilidža, Novi Grad i Centar. I to najviše zbog toga da se vidi koliko pacijenata dolazi u domove zdravlja nedjeljom.

U KS nema dovoljno ljekara, na biroima ih isto nema. Dilema je, priznao je Baltić, da li će nedjeljom 10 ili 15 pacijenata „potrošiti“ tog jednog ljekara, pa da ga nemamo radnim danom kada je deset puta više pacijenata ili da se tu nešto mijenja.

Na sreću žitelja ove tri općine i promijenilo se.

Za Interview.ba Baltić kaže da ga je Pravilnik o radnom vremenu kojeg je izdalo Ministarstvo KS zatekao kad je stupio na funkciju.

To je značilo ne radi se nedjeljom, subota je za dežure.

Mene je to sačekalo uz obavezu da svoj Pravilnik o radnom vremenu moram usaglasiti ovom odlukom. Pitao sam o čemu je riječ i dobio sam odgovor da je to u stvari usaglašavanje sa federalnim Zakonom o radu koji predviđa radnu sedmicu od 40 sati – navodi Baltić.

Svoje je dileme iznio kolegiju šefova (svim direktorima domova zdravlja u KS), napravljena je radna grupa, tražilo se najbolje rješenje za građane i zaposlenike, a se ostane u okviru kojeg je dalo Ministarstvo zdravstva KS.

Baltić: Tražilo se rješenje

Prvo rješenje, ruku na srce bilo je mnogo drastičnije od onoga koje je kasnije promijenjeno i opet izazvalo reakcije.

Ono je predviđalo da nedjelja bude neradna u svim domovima zdravlja.

U Pravilniku stoji da bolnice, klinički centri i hitna pomoć pružaju zdravstvenu uslugu 24 sata, a ne domovi zdravlja. Ima još dvocifren broj zdravstvenih ustanova u kantonu koji imaju svoje pacijenti, a koji vikendom dolaze u domove zdravlja, jer vikendom ne rade – ističe Baltić.

Zatim je Vraniću ponuđeno prijelazno rješenje, ovo s ukidanjem nedjeljne smjene u Hadžićima, Ilijašu, Trnovu, Starom gradu i  Novom Sarajevu.

Realne potrebe

Cilj je bio, veli Baltić, da se analizira koja je zaista realna potreba, te da se osiguraju dežurni domovi zdravlja na tri lokaliteta.

Očigledno smo tu pogriješili jer koliko sam tada vidio problem je što se ljudi iz Hadžića, Trnova  i Ilijaša osjećaju kao građani drugog reda. Pitali su zašto nije dežura nedjeljom osigurana u lokalnim domovima zdravlja. Nije bilo druge namjere, naš jedini kriterij je bio broj pacijenata koji gravitiraju tim lokalitetima – priznaje Baltić.

Dodaje kako je u Domu zdravlja u Hadžićima prošle nedjelje bilo 20, a nedjelje prije toga 14 pacijenata.

No, bez obzira na to pritisak iz te tri općine je bio snažan, pa je Vranić predložio povratak na staro.

To znači da će svih 9 domova zdravlja u KS nedjeljom raditi jednu smjenu. Bude li potrebe i duže.

Zakon se već krši

Nešto se ipak uradilo, jer do sada domovi zdravlja nisu imali Pravilnike o radnom vremenu koji su tačno uređivali „svaku minutu radnog vremena“.

Sada se zna kada se primaju pacijenti, gdje, kada je pauza, vrijeme za kućne posjete, vođenje dokumentacije… – ističe Baltić.

I kad pitamo na kraju kako će po starom, jer se onda krši federalni Zakon o radu Baltić dodaje kako je zapravo problem u rascjepkanom sistemu. Kako će kršiti federalni Zakon o radu i da već sada zna da će „tu imati problem“.

Zakon o zdravstvenoj zaštiti je lex specialis i on kaže da smo dužni pružati zdravstvenu zaštitu našim građanima mi ćemo tako raditi i rizikovati – navodi on.

Ističe kako je rješenje u promjeni sistem, o tome da bi svi trebali dobiti uslugu tamo gdje su registrirani ili prebaciti zdravstveni karton u domove zdravlja.

Ovdje se ne radi o novcu, ali nije pošteno, da imate karton u jednoj ambulanti koja ne radi nedjeljom, a onda vikendom dolazite tražiti uslugu u domovima zdravlja. Naravno, ovdje ne govorim o kolegama koji rade u tim ambulantama, već o sistemu – naglašava Baltić.

Koliko će dugo stari – novi sistem rada vikendom u domovima zdravlja u Kantonu Sarajevo potrajati, teško je sada reći.

Činjenica je da se zakon već krši. Baš kao što je činjenica da korijen problema nije u primarnoj zdravstvenoj zaštiti.

Naš zdravstveni sistem ne može se oporaviti bez federalnog Ministarstva. Tu se moraju donijeti kvalitetniji zakoni o zdravstvenoj zaštiti, pravilnici, te osigurati bolje mogućnosti da kantoni rade bolje zakone.

Kada će to biti? Jednom. A možda ni tada.

Do tada, privremena, polovična, rješenja na ivici zakona pokazuju kako je zdravstvo u Federaciji prilično oboljelo.

Bivšeg direktora „Parka“ istražuju zbog krivotvorene diplome i milionskog duga

Tužilaštvo KS otvorilo je istragu protiv Safeta Baltića zbog lažne diplome. Direktor KJKP „Park“ bio je do 2016, kada je napravio porezni dug od 2,6 miliona KM

Piše: A. DUČIĆ

Tužilaštvo Kantona Sarajevo otvorilo je istragu protiv Safeta Baltića, bivšeg direktora Kantonalnog javnog komunalnog preduzeća (KJKP) „Park“, zbog osnovane sumnje da je počinio krivično djelo „krivotvorenje isprave“ iz člana 373. stav 2. Krivičnog zakona Federacije BiH, potvrđeno je iz ovog Tužilaštva za Fokus.ba.

Glasnogovornik Tužilaštva Kantona Sarajevo Alem Hamzić istaknuo je da kada bude donesena tužilačka odluka u ovom predmetu, javnost će o tome biti blagovremeno informirana.

Prema informacijama koje smo dobili iz Ureda za borbu protiv korupcije i upravljanje kvalitetom KS, koji je podnio izvještaj o krivičnom djelu, njega se tereti da je upravo prilikom prijema u radni odnos u JU „Fond Memorijala KS“ upotrijebio diplomu o završenom studiju za sticanje visoke spreme Ekonomskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu – zanimanje ekonomist, navodno izdatu 20. januara 1988. godine, za koju je naknadnim provjerama utvrđeno da nije vjerodostojna.

Nema ga u evidenciji

Naime, Ured za borbu protiv korupcije je od Ekonomskog fakulteta u Sarajevu obaviješten da je uvidom u službenu evidenciju utvrđeno da se osoba Safet Baltić ne nalazi u službenim evidencijama ove visokoškolske ustanove.
Baltić je za direktora „Parka“, tada kao kadar BPS-a, imenovan 13. maja 2013. Nadzorni odbor ovog preduzeća smijenio ga je s pozicije direktora u junu 2016, nakon što Skupština preduzeća i Skupština Kantona Sarajevo prethodno nisu usvojile finansijski izvještaj „Parka“ za 2015. Tada je kao Baltićev nasljednik imenovan Alen Ramić (SBB).

Sedam mjeseci kasnije Općinski sud u Sarajevu, tačnije u martu 2017, donio je rješenje po kojem Baltićevu smjenu proglašava nezakonitom i stavlja je van funkcije. Sud u rješenju nalaže „Parku“ da Baltića vrati na posao i omogući mu obavljanje poslova direktora, i to do isteka mandata u maju. To, međutim, nije ispoštovano.

No, ovo nije sve što bi se Baltiću moglo staviti na teret. Naime, dok je bio direktor Parka, dakle u periodu od tri godine, ovo kantonalno preduzeće napravilo je dug za doprinose za obavezno penzijsko-invalidsko osiguranje u iznosu od čak 2,6 miliona KM. Preciznije, riječ je o iznosu od 2.672.796 KM.

Dok je Balić bio direktor Parka ovo kantonalno preduzeće napravilo dug za doprinose u iznosu od čak 2,6 miliona KM

Ovo su podaci koji su, na osnovu Zakona o slobodi pristupa informacijama, Fokusu dostavljeni iz KJKP “Park”. Kako nam je predočeno, za vrijeme Baltića dodatno su stvoreni dugovi u vidu doprinosa za nezaposlenost, i to u iznosu od 83.309 KM.

Inače, KJKP “Park”, prema posljednjoj ažuriranoj rang-listi poreznih dužnika koju je Porezna uprava FBiH objavila zaključno s 31. martom ove godine, nalazi se na 37. mjestu s ukupnim poreznim dugovanjima od 8,2 miliona KM.

U novembru 2019. godine Ministarstvo komunalne privrede i infrastrukture KS tada na čelu sa Srđanom Mandićem (NS) ustanovilo je da dug „Parka“ po više osnova iznosi i do 13 miliona KM.
Ministarstvo je tada od Skupštine, Nadzornog odbora i menadžmenta tražilo da provede detaljnu istragu, odnosno izvrši dubinsku analizu poslovanja i izvijesti ga o osobama koje su dovele preduzeće u situaciju u kojoj se danas nalazi. Fokus.ba obratio se službenim putem Ministarstvu komunalne privrede i infrastukture na čijem čelu je danas Enver Hadžiahmetović (NiP) kako bi dobili informacije o nalazima dubinske analize poslovanja, no odgovor nismo dobili.

Isto tako, iz KJKP “Park“, na čijem čelu je danas direktor Adis Bešlić, kazali su nam da nemaju informaciju o navedenoj analizi. Tako se opravdano postavlja pitanje da li je ona uopće urađena, budući da za stvaranje dubioza Javnom preduzeću “Park” do danas niko nije odgovorao, uključujući i Baltića.

“Duga je to priča”

Aktuelni menadžment KJKP “Park” predočio je Fokusu informacije prema kojima je Ramić, kao nasljednik Baltića, vratio dio dugova, te za vrijeme njegovog mandata nije bilo novih po osnovu doprinosa za PIO i osiguranje od nezaposlenosti. Za preostali dio dugovanja, kako su naveli, zaključen je Sporazum o odgođenom plaćanju s Poreznom upravom FBiH.

Po tom osnovu je, kako nam je potvrđeno, imovina „Parka” stavljena pod hipoteku, što dodatno govori u kakvoj se situaciji nalazi ovo javno komunalno preduzeće. Fokus.ba imao je uvid u zemljišno-knjižne izvatke u kojima je vidljivo da se i upravna zgrada “Parka”, osim niza drugih nekretnina i parcela koje pripadaju ovom preduzeću, nalazi pod hipotekom dok se dugovanja ne izmire.

Treba naglasiti i da je uz sve to i Uprava za indirektno oporezivanje BiH utvrdila dugovanja za PDV, i to u iznosima od 26.012 KM i 34.583 KM za 2017. i 2018. godinu, i na to obračunala kamate od 31.070 KM. To je bilo za vrijeme Ramićevog mandata. U 2022, navode iz “Parka”, izmiren je dug za PDV.

Fokus.ba kontaktirao je Baltića kako bi o svemu čuo i njegov stav. Na naš upit o tome da je Tužilaštvo KS protiv njega otvorilo istragu zbog krivotvorene diplome, Baltić je rekao:
– Ništa vjerujte, ima tamo odvjetnik. Ne bih ja sada to komentarisao, molim vas.

Nakon što smo ga upitali da li je s ovom diplomom bio i direktor „Parka“, njegov odgovor je bio kratak: „Nemoj, molim te. Duga je to priča.“

Tužilaštvo KS otvorilo je istragu protiv Safeta Baltića i zbog lažne diplome

Inače, Baltić je svojevremeno bio i predsjednik Skupštine GRAS-a, i to od 30. 1. 2013. do 24. 6. 2015. godine.

Prema izvještaju o realizaciji zaključaka Vlade KS te postupanje po prijavama nepravilnosti u KJKP „GRAS“, Ured za borbu protiv korupcije konstatirao je da je dug ovog javnog preduzeća, po osnovu direktnih poreza za period 2009-2016. godine, iznosio oko 199,3 miliona KM, a glavni dug u iznosu od 90,7 miliona KM (neizmirene obaveze). Uplate poreza i doprinosa pri isplati plaća nisu vršene u skladu sa Zakonom o doprinosima Federacije Bosne i Hercegovine i Zakonom o porezu na dohodak, uplate poreza i doprinosa pri isplati plaće nisu vršene u skladu sa Zakonom o porezu na dodatu vrijednost i Pravilnikom o primjeni Zakona o porezu na dodatu vrijednost.
Istraživanje Centra za istraživačko novinarstvo (CIN) iz 2018. godine pokazalo je da u skupštinama sjede ljudi koje najčešće postavljaju političke stranke i na taj način kontrolišu rad preduzeća. Novinari CIN-a tada su razgovarali s 28 bivših i sadašnjih članova skupština i većina njih je priznala da su u političkim strankama.

Baltić je tada bio jedan od ispitanih dužnosnika, a on je za CIN ispričao kako je uz pomoć prijatelja iz svoje stranke došao u Skupštinu „GRAS-a“.

Plaća li se to, pitam ga. Kaže plaća se negdje oko 400 maraka, ovako otprilike. Reko’ – taman, odlično – rata. Moram kredit da dignem – rekao je on. Nakon toga je ušao u skupštinu preduzeća i postao član BPS-a.

Safet Baltić bio je i jedan od svjedoka u predmetu „Amir Zukić i ostali”, koji se tiču zloupotreba pri zapošljavanju u javnim preduzećima. On je u tom predmetu spominjan kao osoba u lancu zapošljavanja za novac.

Afera za aferom

Naime, prema izvještaju BIRN-a sa suđenja, svjedok Spaho Muhović, kojem je Tužilaštvo dalo imunitet od krivičnog gonjenja govorio je o tome da je optuženom Safetu Bibiću dao 11.000 KM za zaposlenje sina u “Parku”. Tada je na čelu “Parka” bio Safet Baltić.

Tužilaštvo KS otvorilo je istragu protiv Safeta Baltića zbog osnovane sumnje da je počinio krivično djelo „krivotvorenje isprave“ iz člana 373. stav 2. Krivičnog zakona FBiH

Odbrana mu je na tom ročištu predočila dio iskaza iz istrage u kojem je naveo da je za sinov posao tražio pomoć od Safeta Baltića, što je Muhović potvrdio, ali je pojasnio da tog čovjeka nikada nije vidio.
Baltić je tada kazao da je u toj firmi 2014. bilo zapošljavanja sezonskih radnika preko Zavoda za zapošljavanje Kantona Sarajevo i da je Armin Muhović, koliko se svjedok sjeća, bio raspoređen u Novom Gradu.

Senad Trako (jedan od optuženih op.a.), kojeg poznajem, pitao me može li Muhović dobiti ugovor na neodređeno vrijeme. Odgovorio sam mu da ima zabrana od Vlade Kantona – rekao je Baltić i dodao da je mimo ovog slučaja bilo priča da je “neko za nekog dao pare”.

Kada je riječ o KJKP “Park”, treba naglasiti da je Tužilaštvo Kantona Sarajevo formiralo predmet broj: T09 KTAK 15761 20 zbog postojanja indicija o nezakonitom zapošljavanju pet osoba u tom javnom preduzeću, o čemu je u septembru 2020. pisao Fokus.

Zbog očiglednog postojanja indicija i sumnje da je v. d. direktora KJKP „Park“ (Edin Abdurahmanović) suprotno procedurama omogućio i odobrio zapošljavanje pet osoba u navedeno preduzeće, čime im je nezakonito omogućio sticanje svih prava iz radnog odnosa, Ured je tada o svemu obavijestio Kantonalno tužilaštvo. Na osnovu dostavljenih informacija, Tužilaštvo KS je formiralo predmet.

(Fokus.ba)

/

Dženana Alađuz: Zahiragić Sarajevom hara, postao je kralj trotoara

Ulice u Sarajevu se zatvaraju zbog vjenčanja, misa, predstava, maratona, rudara i političara, sve uz blagoslov Vlade kantona Sarajevo i nisam čula tad su ministri koristili vladine facebook stranice da šire govor mržnje prema ljubiteljima filma, porodice Izetbegović ili trčanja, kao što slušam od dana održavanja treće bh. Povorke ponosa.

Kardinalova misa za Blajburg je proglašena događajem toliko visokog rizika da je u Katedralu pušteno svega 20 molitelja uz Kardinala. Ja se ne sjećam da je Crkva morala platiti 33000 KM za betonske ograde i osiguranje. Ako griješim,  samo mi pošaljite kopiju računa i odmah ću se javno izvinuti.

Naše Sarajevo zna biti blokirano više puta godišnje po 7 h (slovima sedam) radi fudbalske utakmice! I, gdje su protesti?

Koliko znam, porodica Izetbegović nije platila odštetu svim građanima_kama koje je zatvaranje ulica zbog “Vjenčanja godine” oštetilo. Ali možda još nije stigla do Vlade inicijativa Harisa Zahiragića “da Vlada Kantona Sarajevo obešteti sve privrednike i radnike, posebno one koji rade na području općina Stari Grad i Centar, a koji su radi potpune, suvišne i cjelodnevne blokade grada, pretrpjeli značajnu ekonomsku štetu.”  

Moj prvi performans, moja nevinost

Što i ne čudi jer  kad će stići? Njegovo obećanje Sarajevu “ne plaši se Grade, mladosti mi moje, na braniku tvome gazije još stoje” nisu prazne riječi na papiru. Ovaj hrabri zastupnik koji se jednom rukom suprotstavlja ćunama po Sarajevu dok drugom organizira presicu za vlasnice stanova po Turskoj jedini je spreman da zaštiti naše majke koje nikad nisu vidjele ćunu (a svi znamo slovenačka ćuna je 1000 puta opasnija od 100 vladinih respiratora) i spriječi “međusobno uriniranje, općenje s voćem i povrćem.

Ne bi bilo bez pameti da vlasnici_ce dućana sa voćem i povrćem od sad drže voće i povrće ispod tezge kako grešni kupci ne bi došli u napast. Samo provjereni kupci sa SDA iskaznicom mogu kupiti banana i krastavice ili lubenicu iI dinju, ako im je to preferenca. Za nas ostale naravno suv šipak.

Prvu ljubav sretoh tu na ulici

Koliko god sposoban bio, jedan gazija ne može zatvoriti sve sam. Srećom tu je NIP-ov predsjednik Dino Konaković koji priprema novi zakon o okupljanjima na javnim površinama koji će omogućiti da prostestvujemo zbog ubistva naše djece na izolovanim lokacijama nedostupnim medijima ambasadorima i javnosti.

Ne bi bilo zgoreg da se podsjetimo kad je i zbog koga sve Sarajevo zatvaralo ulice (ko zna hoćemo li to ikad više doživjeti).

2022. Ministarstvo saobraćaja Kantona Sarajevo dalo je saglasnost Narodnom pozorištu Sarajevo za privremenu izmjenu režima saobraćaja u ulicama Branilaca Sarajeva i Kulovića, radi izvođenja mjuzikla “Kosa” na Pozorišnom trgu Susan Sontag.

Privremena izmjena režima saobraćaja sastoji se iz potpune obustava saobraćaja u terminu od 19:45 do 22:00.

2022. Ministarstvo saobraćaja Kantona Sarajevo je dalo saglasnost Ministarstvu rada i boračko invalidske zaštite Vlade RS-a radi provođenja mjera sigurnosti javnog okupljanja danas od 10:00 do 12:00 sati. Danas se obilježava 30. godišnjica od ratnih događaja u Dobrovoljačkoj ulici, a svoj dolazak najavila je delegacija Narodne skupštine RS-a. Privremena izmjena režima saobraćaja, između ostalog, sastojat će se od zabrane saobraćaja za motorna vozila na regionalnom putu R446 (područje Kantona Sarajevo), ulici Derviša Numića, raskrsnici Put Mladih muslimana i ulice Derviša Numića, ulici Zagrebačka, ulici Terezija, ulici Hamdije Kreševljakovića – dionica od raskrsnice ulice Hamdije Kreševljakovića i ulice Hamze Hume “Most na Skenderiji” do raskrsnice ulice Hamdije Kreševljakovića i ulice Ćumurija – At Mejdan, osim unaprijed organizovano – formirane kolone vozila sa sudionicima javnog okupljanja.

Bit će zabranjen i pješački saobraćaj.

2022. GRAS je obavijestio korisnike da će zbog provođenja mjera sigurnosti javnog okupljanja u organizaciji Pokreta “Majke enklave Srebrenica i Žepa” u ponedjeljak, 9. maja 2022. od 11.55 do 13.00 sati doći do privremene zabrane saobraćaja u ulici Maršala Tita.

Zabrana će biti na dijelu spomenute ulice od raskrsnice sa ulicom Kaptol do raskrsnice sa ulicom Koševo, a tramvajski saobraćaj će se odvijati na relaciji Čengić Vila – Željeznička stanica, te neće biti u funkciji na relaciji Tehnička škola – Baščaršija – Tehnička škola.

2021. Zbog vjenčanja godine zatvorene ulice oko hotela Evropa. Danas je u Sarajevu, u Općini Stari Grad, došlo do blokade i zatvaranja određenih ulica zbog današnjih dešavanja u glavnom gradu BiH, potvrđeno je iz MUP-a KS. Kako su kazali, ne znaju tačno koje ulice će biti zatvorene, ali će doći do blokade na Baščaršiji i oko hotela Europa, gdje će se odvijati i proslava “vjenčanja godine”.

2021. Ministarstvo saobraćaja Kantona Sarajevo dalo je saglasnost Fudbalskom klubu Željezničar za privremenu izmjenu režima saobraćaja u ulici Zvornička, na dijelu od raskrsnice sa ulicama Put Mladih Muslimana – Azize Šaćirbegović do raskrsnice sa ulicom Hamdije Čemerlića – Topal Osman paše, kao i na dijelu od raskrsnice sa ulicom Kemala Kapetanovića do raskrsnice sa ulicom Zvornička, danas, u ponedjeljak, 1. novembra 2021. godine, u periodu od 13 do 20 sati. Privremena izmjena režima saobraćaja sastoji se od: potpune obustave saobraćaja, na dijelu ulice Zvornička od raskrsnice sa ulicama Put Mladih Muslimana – Azize Šaćirbegović do raskrsnice sa ulicom Hamdije Čemerlića; potpune obustave saobraćaja u ulici Topal Osman paše na dijelu od raskrsnice sa ulicom Kemala Kapetanovića do raskrsnice sa ulicom Zvornička.

2021. Ministarstvo saobraćaja Kantona Sarajevo dalo je saglasnost Samostalnom sindikatu radnika rudnika Federacije Bosne i Hercegovine za privremenu izmjenu režima saobraćaja na dijelu saobraćajnica Put života – desna kolovozna traka i Hamdije Ćemerlića – krajnja saobraćajna traka koja se prostire neposredno uz zgradu Vlade Federacije Bosne i Hercegovine, sutra 23. novembra, u vremenu od 11.00 do 18.00 sati, radi održavanja mirnih protesta

2021. Zbog programskih aktivnosti 21. Sarajevo Film Festivala, a sve u cilju uspješne realizacije Festivala, u periodu od 14. do 22. avgusta u centru grada u određenim terminima će biti privremeno obustavljen saobraćaj. Privremena izmjena režima saobraćaja odnosi se na ulice Branilaca Sarajeva, od raskrsnice sa ulicom Gimnazijska do raskrsnice sa ulicom Kulovića, te u ulici Ćemaluša i to od raskrsnice sa ulicom Mula Mustafe Bašeskije do raskrsnice sa ulicom Branilaca Sarajeva. U ovim ulicama režim saobraćaja biće izmjenjen u periodu od 14.8. do 22.8. i to u terminu od 18,00 do 24,00 sati.

U periodu obustave biće prilagođeno i održavanje linija javnog gradskog prijevoza u ovom dijelu grada, o čemu će putnike blagovremeno obajvijestiti KJKP „Gras“.

2020. U sarajevskoj Katedrali Srca Isusova danas će u 12:15 sati početi misa posvećena žrtvama Blajburga, a koju će predvoditi vrhbosanski nadbiskup, kardinal Vinko Puljić. Zbog provođenja mjera osiguranja danas od 9 sati obustavlja se u Sarajevu saobraćaj (kretanje vozila i parkiranje), kao i kretanje pješaka, na dijelu ulica: Mula Mustafe Bašeskije, Pehlivanuša, Dženetića čikma, Niže banje, Josipa Štadlera, Trg fra Grge Martića, Ferhadija i Štrosmajerova.

2015. Povodom posjete pape Franje, Sarajevu rukovodilac saobraćajnog osiguranja odredio je za danas 6. juna dinamiku odvijanja sobraćaja u Kantonu Sarajevo. U vremenskom periodu od 8 do 10 sati doći će do privremene potpune obustave saobraćaja od Međunarodnog aerodroma Sarajevo do zgrade Predsjedništva BiH,  ulicama Kurta Schorka, Stupska petlja, Džemala Bijedića, Bulevar Meše Selimovića, Zmaja od Bosne, Hiseta, Hamze Hume, Obala Kulina bana, Reisa Džemaludina Čauševića, Maršala Tita i Alipašina.

2014. Obavještavaju se građani da će u petak, 09.05.2014. godine u vremenu od 17.00 do 22.00 sata, doći do privremene potpune obustave saobraćaja radi održavanja ceremonije otvorenja sarajevske Vijećnice, a u sklopu obilježavanja Dana Evrope i Dana pobjede nad fašizmom. Saobraćaj će biti obustavljen u ulici Obala Kulina bana od raskrsnice sa ul. Ćumurija do raskrsnice sa ul. Bentbaša, ul. Telali od raskrsnice sa ul. Bentbaša do raskrsnice sa ul. Brodac i Kračule, ul. Brodac od raskrsnice sa ul. Telali do raskrsnice sa ul. Obala Kulina bana, ul. Obala Isa-bega Ishakovića od raskrsnice sa ul. Isevića Sokak do raskrsnice sa ul. Alifakovac i Veliki Alifakovac, ul. Avdage Šahinagića od raskrsnice sa ul. Franjevačka do raskrsnice sa ul. Obala Isa-bega Ishakovića i preko Novog mosta od raskrsnice sa ul. Isa-bega Ishakovića do raskrsnice ul. Obala Kulina bana.

U međuvremenu, na planeti bez vitalnog nacionalnog interesa, postoji jedno Skopje koje je na isti dan održalo Povorku ponosa uz podršku predsjednika Sjeverne Makedonije Steve Pendarovskog i premijera Dimitra Kovačevskog koji je ocijenio da je to “jedan od značajnih demokratskih događaja” u njegovoj zemlji.

/

Angiologinja dr. Alma Kulenović: Moja je sreća kad pacijenti koji dođu uplakani odu nasmijani

Šefica odjela za vaskularne bolesti i komplikacije uzrokovane šećernom bolesti u bolnici nedaleko od Pariza dr. Alma Kulenović savjetuje kako brinuti o sebi, pacijentima, okolini, domovini

Razgovarala: Senka KURT

Dr. magistrica medicine, angiologinja Alma Kulenović živi svoju uspješnu priču u dijaspori.

U Francusku je stigla 1990. godine, kao stipendistica francuske Vlade. Da se usavršava, istražuje, pa vrati u Sarajevo.

No, život se posložio drugačije. Istraživanje jednog proteina prekinuo je rat. Pa se i sudbina dr. Kulenović poigrala.

Posustala nije. Danas priznaje da je radila uporno, nerijetko naporno i teško. Dokazuje to i “Priručnik za liječenje komplikacija prouzrokovanih dijabetesom: posebno liječenje rana, dijabetičkog stopala i amputacija prouzrokovanih dijabetesom”, izdat još prije pandemije na francuskom, a ovih dana predstavljen i u sarajevskoj Općoj bolnici na našem jeziku.

Trik sa vodom

Priručnik je to namijenjen pacijentima, liječnicima, medicinskom osoblju, skup iskustava i različitih tehnika liječenja u bolnici u Villiers St. Denis, stotinjak kilometara od Pariza.

Upravo u ovoj bolnici dr.Kulenović radi već 25 godina. Riječ je o kredibilnoj ustanovi, nekada čuvenom sanatorijumu za plućne bolesti.

Dr. Kulenović je šefica odjela za vaskularne bolesti i komplikacije uzrokovane šećernom bolesti.

Kad je na početku pitamo šta zapravo uzrokuje dijabetes, povišenu razinu šećera, napominjemo i kako živimo u zabludi da svijet umire od kancera, stresa, a malo se zna da je dijabetes vodeći kad je smrtnost u pitanju.

Dijabetes je hronična bolest, riječ je o povećanom nivou šećera u krvi zbog relativne ili apsolutne insuficijencije inzulina. Zapravo, dijabetes, sam po sebi ne pokazuje drastične simptome, dugo vremena može da bude i neotkriven. No, ja imam jedan mali trik, kažem pacijentima i prijateljima – ako puno pijete vode  – idite kod ljekara – kaže nam na početku.

Pažljivo primjećujemo da nas posljednjih godina bombardiraju naredbama da pijemo, pijemo, pijemo, najmanje dva litra dnevno vode… No, dr. Kulenović kaže da se u Francuskoj sad reduciraju te preporučene količine. Zato ipak treba paziti kad smo pretjerano i stalno žedni.

Ta pretjerana potreba za vodom poručuje nam da smo koncentrovani i da trebamo „razblažiti“. Organizam mora funkcionirati na bazi homeostaza, imamo određen nivo krvnog pritiska, šećera, svih minerala… Naš zadatak je da vam u normalu vratimo te homeostaze. Dijabetes jeste ozbiljna bolest, najviše i jer pacijenti dolaze prekasno, s komplikacijama. Pa šta je rješenje? Prevencija. Da već s 19 godina uradimo provjeru, preglede. I u kompanijama, da se svaki uposlenik pregled. Šta fali da jednom godišnje napravimo pregled – savjetuje.

Predstavljen priručnik i u Sarajevu

Kad smo savladali teoriju idemo na praksu. Zašto nije dobro imati povećan nivo šećera?

Zato što izaziva komplikacije – vaskularne i neuropatske. Šećer pojačava probleme na krvnim sudovima i prema veličini krvnih sudova imate komplikacije krvnih sudova srca, mozga i donjih ekstremiteta, gastro trakta, bubrega… Šećer je bitan jer je on naš izvor energije, naš benzin. Insulin je važan za naš organizam, to je hormon kojeg luči pankreas, uvodi šećer u ćeliju gdje će proizvoditi energiju. No, problem kod dijabetičara je da imaju previše ili nemaju dovoljno, ta veza između ćelije i krvi je poremećena – poučava nas dr. Kulenović.

A kad je Bosna i Hercegovina u pitanju, razloga za brigu imamo. Istraživanja kažu da je u zemlji prije pet godina bilo 11 posto dijabetičara, a danas ih je 12,2 posto. Poređenja radi, u Francuskoj je 5.4 posto oboljelih od dijabetesa, a riječ je o mnogoljudnijoj državi.

I šta nam to govori?

Da bolest moramo zaustaviti i otkriti kojim je faktorima provocirana. Može biti riječ o jako kaloričnoj ishrani, nedovoljnoj aktivnost. Svi se voze automobilima, svi idu liftom. Ima i puno pretilih. No, treba reći, stres je ubica. Insulin je jedini hormon koji uvodi glukozu u ćeliju. A kad ste u stresu morate imati energiju. Glukoza se mora naći u krvi i morate je stalno izbacivati, te hormone stresa… Imamo i druge faktore – genetske, način života, cijeli rekla bih tako, ekološki sistem, pa druge bolesti… pa endokrine poremećaje, dijabetes koje dobiju trudnice. Sedam hormona povećava stres, samo ih insulin snižava. Ali, to isto ne znači da ljudi koji su u stresu postaju šećeraši – kaže dr. Kulenović.

Dođu uplakani, odu nasmijani

Ističe i kako obožava posao kojim se bavi, kako je u svakodnevnom kontaktu s pacijentima, kolegama, pa i mnogobrojnim iz BiH koji joj se jave. No, odbija pohvale da je „spasila nekome život“.

Previše je tako reći… Ja se držim jedne poslovice da 10 do 15 posto izliječi ljekar, onda 20 posto ljekar olakša, sluša, objašnjava, hrabri i podržava. A ostalo… morate sami. Organizam mora i sam neke stvari posložiti. Morate shvatiti i prihvatiti šta vam se dešava, šta je uzrok problema. Znam da je teško, kad je bolest u pitanju, ali moramo krenuti od početka, uzorka. Zato ja nisam nikakav čudotvorac. Samo se bavim onim što znam i nikada ne zaboravljam da je moj posao timski i multidisciplinarni rad, zasnovan na iskustvu, vlastitim i znanjima drugih, literaturi. No, znate li šta je moja sreća? Malo je u medicini slučajeva da vam dođu pacijenti izmoreni, na nosilima, uplakani, bez nade, bolni, a odu nasmijani. Ja imam tu sreću – dodaje dr. Kulenović.

I upravo je zbog tog zadovoljstva napisala Priručnik. Da rasvijetli, detabuizira, otkrije male tajne, da upute, ako može.  Knjigu će uskoro besplatno dobiti i udruženja dijabetičara i bolnice u BiH.

Kad je pitamo da se vrati unatrag, do odlaska u Francusku, s nostalgijom i osmijehom sjeća se sjajne prilike, odličnog dekana Medicinskog fakulteta profesora Momira Macanovića koji je mladim, uspješnim ljekarima stvarao šanse, da idu vani, usavršavaju se, specijaliziraju, uče…  

Imala sam sreću da je dekan Medicinskog fakulteta bio sjajni profesor Macanović. Ja sam njegovu ponudu da idem u Francusku prihvatila s veseljem, baš kao i mnogo mojih kolega koji su dobili istu šansu. Prof. Macanović se bavio nefrologijom, a donosio nam je puno znanja iz inostranstva. To je neophodno, da se znanje razmjenjuje, ne možemo biti najbolji bez toga. Tako smo upravo s tom idejom išli. U Francusku baš pred rat moj suprug Adnan, pedijatar i ja. Ja sam se dvije i pol godine bavila naučnim istraživanjem samo jednog proteina. A onda je došao rat… – govori.

O kojem dr. Kulenović govori sa zebnjom. I sjeća se da nije bilo lako. Nije baš krenula od početka, ali je bilo teško. Mnogo teže nego u normalnim uvjetima, u svojoj zemlji.

Iz koje je kaže, s osmijehom, otišla, ali BiH nije otišla iz nje.

BiH ima sve osim sistema

Prati i svakodnevna dešavanja, ponekad je i tužna jer iz BiH stižu samo loše priče. Zna da ovdje ima velikih skandala. Veli, ima i u Francuskoj, korupcijskih također.  

No, istina je da ih brzo razotkriju. Osude. Odlaze u zatvor. I tamo i ovdje igraju se političke igre. I tamo i ovdje ima nacionalizma i fašizma. No, oram priznati, u Francuskoj je sve puno drugačije jer postoji sistem. Ovdje imate sve. Ali ne i sistem –  dodaje.

Vjeruje i da je ta stalna nepravda razlog odlasku mladih, starih… Vlastito iskustvo je uči da je odlazak mukotrpan posao.

Ali, pogotovo mladi trebaju odlaziti, vidjeti da nije lako. Zato nam treba promijena svijesti ili mentaliteta. Ušuškani smo bili u jedan sistem, došao je rat, doživjeli smo agresiju, napad, rušenje, raseljavanja, razočarenja, izdaje. Vjerujem da ljudi zbog svega, jer ovo dugo traje, osjećaju stalnu nepravdu – kaže.

U Sarajevo, gdje ima porodicu dolazi često.

Moja porodica živi van Pariza, pa se vozim kući s posla kući preko farme. I pustim muziku. Neku iz mog „bivšeg života“. Pjesme moje mladosti… Vrati mi se sve. Moram priznati, još uvijek imam te „napade“ nostalgije. A kad dođem ovdje, kao tinejdžerka sam, uključena u struju. Puno prijatelja, mjesta koje volim. Dovoljno je da sama prošetam do Medicinskog fakulteta. I sve mi je lijepo. Nisam kritična, ja to ne smijem biti. Šta mi smeta? Što se ne ističu dobre stvari i uspješni ljudi. A imamo ih – kaže dr. Kulenović.

/

“Logoraš sa žice Trnopolja” nema status žrtve ratne torture

Alić je u Keratermu i Trnopolju proveo dva preduga mjeseca. Zbog kojeg su mu noći i danas besane. I nikada u BiH ni od koga nije dobio ni jednu KM, ni pravo na zdravstvenu zaštitu, ni besplatne lijekove

Piše: Senka KURT

Već godinama traje pravna bitka Fikreta Alića „logoraša sa žice“, čija je fotografija ispred žičane ograde logora Trnopolje obišla svijet, da mu Ministarstvo rada i boračko invalidske zaštite Republike Srpske prizna status žrtve ratne torture.

Alića je svijet „upoznao“ u avgustu prve ratne godine, kada je s naslovnice magazina Time na tragediju i stradanja u BiH upozorila njegova fotografija. Mladić ispijenog lica, tužnih, praznih očiju, kost i koža, okružen sapatnicima zavijek će ostati kao opomena. 

Iako je od tog snimka prošlo trideset godina, Alićev život nije miran ni pravedan. Bori se za pravdu, za zdravlje, za smiraj i mir.

Živi u Kozarcu, sa suprugom, djecom. Tu se vratio nakon što je u Danskoj dobio pomoć i liječenje i invalidsku mirovinu.

A ovdje, ko mari za logoraše, žrtve mučenja, zarobljenike.

Ni jedna marka od države

Alić je u Keratermu i Trnopolju proveo dva mjeseca. Dva preduga mjeseca. Koje nikada neće zaboraviti. Zbog kojeg su mu noći i danas besane.

I nikada ni od koga u BiH nije dobio ni jednu KM, ni pravo na zdravstvenu zaštitu, ni besplatne lijekove.

Knjiga najtežih sjećanja

Takva je kod nas gradnja. I administracija. Nema državnog zakona o zaštiti žrtava torture. A kako se sve ovdje radi po zakonu, jednostavno nema ni Alića na papiru.

Nema dokaza?!

Ja nemam status državnog logoraša. Nemamo državni savez. Ja nemam od države baš ništa. Ma ni besplatne lijekove. Sve što imam i što sam ikada imao zaradio sam svojim rukama – kazao je za Interview Alić.

No, možda i teže od svega je što se tortura nad njim i hiljadama drugih logoraša nastavlja.  

U Rješenju Odjeljenja za boračko- invalidsku zaštitu Gradske uprave Prijedora se navodi da se “iz navedenih potvrda ne vidi da je imenovani u periodu od 14.06.1992. do 13.08.1992. godine boravio u kako navodi Keratermu i Trnopolju niti da je nad njim vršen bilo kakav oblik ratne torture.”

Alićevu žalbu zvanično je odbilo i Ministarstvo rada i boračko invalidske zaštite RS. 

–  Nelogičnost čitave situacije pokazuje stav Ministarstva da gospodin Alić ne posjeduje “odlučujući dokaz” (odnosno da kao logoraša nije zaveden u službenu evidenciju  Republičkog centra za istraživanje rata) uprkos tome što se u ovom specifičnom slučaju radi o nespornoj i opštepoznatoj činjenici da je ovaj čovjek boravio u logoru i pretrpio torturu čemu svjedoči i ranije spominjana fotografija koja je svjetski poznata – kažu iz organizacije TRIAL od kojih je Alić ovih dana zatražio pravnu pomoć.

TRIAL podsjeća da Zakon o žrtvama ratne torture Republike Srpske u sebi sadrži brojne restriktivne odredbe, posebno kada je riječ o dokumentaciji koja je neophodna za dokazivanje pretrpljene torture, koje u praksi žrtve sprječavaju da traže i ostvare status.

Predao sam svaki papir

Pored toga, rok za mogućnost podnošenja prijave za priznavanje statusa žrtve ratne torture prema ovo Zakonu ističe naredne godine, te se postavlja pitanje koliko žrtava će zaista uspjeti ostvariti svoja prava u tako kratkom periodu. 

Zato su pomogli Aliću da uputi tužbu Okružnom sudu u Prijedoru, u nadu da će to napokon rezultirati priznavanjem patnje koju je preživio.

Alić: Predao sam svaki papir

Predao sam svaki papir, pa i ovu čuvenu fotografiju o kojoj pričamo. Ali, tvrde da me nema u papirima. Nisam, kažu, logoraš prema Ženevskoj konvenciji. To jedno, a drugo, u RS ne žele priznati da su na području tog entiteta postojali logori. Tako da me opet nema – kratko nam kaže Alić.

No, nadamo se da nije sve izgubljeno. TRIAL nas podsjeća da je Mirsad Duratović prvi logoraš, kojem je na osnovu Zakona RS priznat status žrtve ratne torture. I to uz pomoć prava, prijatelja, javnosti, medija.

Udruženje logoraša procijenilo je da je u BiH bilo 657 logora, te oko 200.000 logoraša.

Organizovana krađa šume u Kneževu

S obzirom na to da zbog prethodnih krađa još niko nije pozvan na odgovornost ista je nastavljena i ove godine. Prema informacijama koje su u posjedu portala Infoveza, u istoj radnoj jedinici „Cvrcka“, na isti način kradu najkvalitetnije šume četinara na ovom području

Piše: Infoveza.com

Više od godinu dana unazad na području Šumskog gazdinstva „Čemernica“ traje organizovana krađa šume. U prošloj godini policija je mjesecima vršila uviđaj u šumskim odjelima i oduzimala poslovnu dokumentaciju (mediji su o tome već izvještavali krajem prošle, odnosno početkom ove godine), ali krađa šume nije zaustavljena.

Prema mišljenju zaposlenih radnika, grupa njihovih kolega, uz podršku rukovodstva preduzeća, nastavila je da pustoši šumu na ovom području. Kako tvrde, u pojedinim slučajevima je samo promijenjen način krađe.

Krajem prošle godine, unutrašnja kontrola iz sjedišta „Šuma Republike Srpske“, utvrdila je manjak šumskih drvenih sortimenata oko 500 kubika u odjelu 171/1, RJ „Cvrcka“. Postupajući po anonimnoj prijavi, unutrašnja kontrola ustanovila je razliku između otpremljene drvne mase i primljene, tj. upisane u knjigama premjerbe.

Trupci prije otpremljeni nego što su zaprimljeni

Kako bismo pojasnili proces krađe važno je istaći da se, nakon sječe stabla, vrši premjerba dobijenih sortimenata koji su razvrstani po klasama. Premjerbu vrše šumarski tehničari (poslovođa, primači itd.). Tako, npr. ukoliko su sjekači u toku dana posjekli 100 kubika, ovlaštena lica prilikom mjerenja smanje navedenu drvnu masu, uglavnom na prečniku trupca i u odgovarajuće evidencije (knjige premjerbe) upišu 90 kubika. Razlika od 10 kubika se prodaje na „crno“, u dogovoru sa otpremačem, koji vrši otpremu sortimenata sa stovarišta. Razlika  između primljene i otpremljene drvne mase kreće se od 10% do 15%, što samo u jednom odjelu iznosi oko 500 kubika, najkvalitetnijih ŠDS.

U izvještaju službe unutrašnje kontrole od 24.9.2021. godine, između ostalog, utvrđene su i opisane nepravilnosti.

Konstatuje se da je kod gotovo svih otpremljenih ŠDS evidentiran veći prečnik u odnosu na prečnike koji su evidentirani u knjigama premjerbe drveta. Utvrđena zapremina iz otpremnih iskaza veća je za 28.3 kubna metra, ili 14 odsto u odnosu na zapreminu iz knjiga premjerbe. Kontrolnim premjerom sortimenata u navedenom odjelu utvrđena zapremina je veća za 2.8 kubnih metara ili 7 odsto u odnosu na zapreminu iz knjiga premjerbe. Utvrđeno je i da su dva sortimenta prije prije otpremljena nego što su zaprimljena“, navodi se u izvještaju.

S obzirom na to da zbog navedene krađe još niko nije pozvan na odgovornost ista je nastavljena i ove godine. Prema informacijama koje su u posjedu portala Infoveza, u istoj radnoj jedinici „Cvrcka“, na isti način kradu najkvalitetnije šume četinara na ovom području.

Kako eksklzuvino saznajemo, radnici su izvršili analizu par stotina trupaca (uglavnom prve klase) i ustanovili razliku oko 12% između primljene i otpremljene drvne mase, koja je otuđena od strane onih, kojima je povjerena na gazdovanje. Analiza trupaca izvršena je u odjelu broj 2. RJ. „Cvrcka“, gdje su radovi izvođeni od februara do maja ove godine.

Sobzirom, da navedena krađa traje duži vremenski period, da je do sada otuđena veća drvna masa, da izvršioci krađe nisu do sada pozvani čak ni na disciplinsku odgovornost, nema sumnje da je krađa organizovana od strane rukovodstva preduzeća.

Radnici ŠG „Čemernica“ ističu da glavna odgovornost u čitavom slučaju pada na rukovodstvo javnog preduzeća.

Simptomatično je da je v.d. direktora na ovu poziciju imenovan upravo sa mjesta upravnika RJ „Cvrcka“, na kojoj se vrše navedene krađe, za razliku od preostale dvije radne jedinice. Isti je imenovan, kao kadar SNSD-a, na prijedlog načelnika opštine Kneževo, koji je ujedno i predsjednik OO SNSD-a, a koji je na ovu funkciju izabran upravo sa mjesta upravnika Cvrcke. Po mišljenju upućenih, u ovoj činjenici leži odgovor, zašto aktuelni direktor ima bezrezervnu podršku stranke“, objašnjavaju radnici.

ŠG. „Čemernica“ je u prošloj godini ostvarilo gubitak od 520.000 KM, a u toku ove godine, nastavljen je trend negativnog poslovanja. Zbog navedenog stanja plate radnika nisu povećane iako je na nivou JP „ŠUME REPUBLIKE SRPSKE“, osnovica za obračun plata povećana za 20 KM. Sve ovo  izaziva gnijev i nezadovoljstvo kod radnika, koji su, kako nezvanično saznajemo, na inicijativu direktora od nedavno podjeljeni u dva sindikata.

I dok se iz MUP-a ograđuju i upućuju nas Okružno javno tužilaštvo iz Banjaluke, samo tužilaštvo se još uvijek ne oglašava.

Podsjećamo, ranije ove godine v.d. direktora ovog gazdinstva Njegoš Radić odbacio sumnje o krađana šume.

Odgovorno tvrdim da nema nikakvih pritisaka prema radnicima, već naprotiv, radnici primaju sve bruto plate redovno i isto tako izvršavaju svoje redovne radne zadatke“, rekao je Radić i poručio da nisu tačni navodi o šumskim krađama, te očekuje da će sve to dokazati istraga.

Bivši načelnik opštine Kneževo Milan Komljenović za Infovezu ističe da je ŠG „Čemernica“ nekada predstavljalo pojam dobrog poslovanja, a da je danas preduzeće u lošem stanju.

„To je bilo jedno od najboljih gazdinstava i ovo što se u posljednje vrijeme događa jeste jedan opšti lopovluk. Dovoljno je samo da uporedite period od prije nekoliko godina i tekući period”, kazao je Komljenović i dodao da je ranije smijenjen direktor koji je, kako kaže, domaćinski upravljao preduzećem.

Pojašnjenje tabela i opis procesa krađe

Sve tabele se odnose se na isti odjel, br. 2 RJ „Cvrcka“

Prije izvođenja radova sječe i izvoza, izvrši se doznaka stabala za sječu, sačini se izvođački projekat u kojem je, pored ostalog, određena i tačna drvna masa. Razumljiva odstupanja od određene mase, koja se mogu obrazložiti, iznose oko 1%.

Ako sjekači u toku dana posijeku 100 kubika, oni zvanično prime manje za 10-15%.

Prodaja na crno

Ne kradu kompletan trupac, već od svakog trupca navedenu masu, tako da je svaki trupac propisno obilježen, ima čekić, identifikacioni broj (broj pločice) i svaki je evidentiran u knjigu premjerbe

Šumski odjeli, četinara, u prosjeku su oko 5000 kubika, tako da se iz jednog odjela ukrade minimalno 500 kubika

Primanje sortimenata, primka, evidentiranje istih je kao ulaz robe u prodavnici i oni se zadužuju sa manjom količinom

Otprema se vrši po stvarnoj količini, ona je tačna, jer će kupac u suprotnom reklamirati

Onu drvnu masu koju su ukrali prodaju na crno, uglavnom istim kupcima, lokalnim, na koje oni ne plaćaju pdv (u prevodu, nekoliko trupaca koji nisu upisani u otpremnicu)

Na kraju dolazi do razlike između doznačene i realizovane mase i to pokušavaju prikriti tako što iz narednog, novog odjela otpremaju na ime prethodnog odjela da smanje razliku u razumnu mjeru

Ovo se ne može uraditi ako nije upoznat rukovodilac RJ, koji je materijalno odgovoran, a rad svih rukovodilaca kontroliše tehnički direktor i izvještaj podnosi direktoru.

Održana 3. Bh. Povorka ponosa: Naša ljubav nije grijeh

Više od 1.500 sudionika, šetalo je, uz pjesmu, ples, poruke – od Vječne vatre do Historijskog muzeja, udruženi u nadi da će poruka ovogodišnje Povorke – Mi smo porodica, odista zaživjeti među svima nama

Piše: Ekipa Interview.ba

I treći ispit je položen. S visokom ocjenom.

Treća Povorka ponosa održana u subotu u Sarajevu, još jednom je pokazala da borbenost i veselje mogu zajedno.

Više od 1.500 sudionika, šetalo je, uz pjesmu, ples, poruke od Vječne vatre do Historijskog muzeja, udruženi u nadi da će poruka ovogodišnje Povorke – Mi smo porodica, odista zaživjeti među svima nama.

Solidarnost pred barijerama

Jedna od organizatorica Povorke ponosa Dina Bajraktarević u zahvale svima koji su podržali Povorku na kraju je kazala:

Hvala što ste pokazali svoju solidarnost kad smo nailazili na razne barijere, poput nalaganja dodatnih mjera obezbjeđenja skupa u vidu betonskih i željeznih ograda, plaćanja prisustva hitne pomoći, plaćanje naše sigurnosti na ulicama koje pripadaju nama. Danas smo svi mi šetali i šetale za sve naše porodice. Danas smo tu da pokažemo kako vrijeme koje uopšte nije toliko konvencionalno i tradicionalno, te da je porodica fleksibilan konstrukt koji se oduvijek gradio isključivo oko vrijednosti ljubavi, podrške i razumijevanja.

Bajraktarević: Život se ne može svesti među četiri zida

Zahvalila se svim koji su bili uz organizatore, uvijek  pa i onda kad „smo se suočavali s institucionalnom homofobijom“.

Hvala što ste i danas s nama i stvarate narativ da ljubav i podrška čine veliko porodično okupljanje – poručila je Bajraktarević.

Ukratko je, a za tu bi temu trebalo mnogo više vremena, objasnila zašto se šetalo,.

Moj problem leži u društvu među zakonima institucijama koje ne prepoznaju sve porodice kao validne. Evo nas ispred vas van naša četiri zida. Pokazujemo da život nije i ne može da se svede na ta četiri zida. Tu smo i ne idemo nikuda. Svi kordoni policije, betonske ograde znače četiri zida. Otvorite povorku ka našim komšijama i komšinicama. Pokažite da ste za slobodu i poštivanje svih ljudskih prava. Prestanimo okretati glavu od nasilja svakog oblika. Želimo graditi sigurno budućnost za sve LGBTIQ+ osobe – naglasila je Bajraktarević.

Hrabri roditelji

I ne samo to, kako je dodala Bajraktarević, zamislite da ne možete zdravstveno osigurati partnera ili partnericu, da ne možete dignuti kredit, da ne možete naslijediti kuću ili stan, ne možete naslijediti penziju i ne možete odlučiti o zdravstvenom stanju partnera ili partnerice.

Podrška i solidarnost

Podvukla je kako se porodice pronalaze u svim oblicima kao što su homoseksualne, heteroseksualne porodice, porodice s usvojenom djecom i da su to porodice koje povezuje isključivo i samo ljubav.

I zato je istaknuto da su LGBT osobe su članovi i članice svake porodice, da često trpe nasilje u porodici, budu izbačeni ili izolirani.

Transparenti nose važne poruke

No, postoje i roditelji LGBT osoba koji su ponosno i hrabro stali uz svoju djecu i rekli da ih beskompromisno vole i pružaju podršku.

Organizatori su odgovorili i kritičarima kojima su zasmetale zatvorene ulice, mnogobrojno osiguranje….

Ulice su zatvorene zbog homofobije, fašizma i nasilja, a ne radi nas! – poručili su.

Na putu od Vječne vatre do Muzeja nije zabilježen niti jedan incident, Sarajlije su sudionike Povorke pozdravljali s prozora, aplaudirali, slali podršku, transparentima se poručivalo da su „”zakoni za sve porodice”, a “etikete su za odjeću”.

Neka ljubi ko god koga hoće

Neki su jasno poručili “naša ljubav nije grijeh”, “zaslužujem život bez nasilja”, “porodica je gdje je ljubav”, “porodice marširaju ponosno” i “neka ljubi ko god koga hoće”.

Jasne poruke

Povorku su podržali i ambasadorice Njemačke Margaret Uebber, Austrije Ulrike Harman, Švedske  Johanna Strömquist, ambasador Nizozemske Jan Waltmans, otpravnica poslova Ambasade SAD u BiH Deborah Mennuti, mnogobrojne ličnosti iz javnog života…

Kraj Povorke završen je s pjesmom i plesom.

/

PRVI KORAK Zastupnici jednim glasom za Eurotransplant mogu spasiti stotine života

Bosna i Hercegovina je jedina država u regiji, koja nema nikakve odnose sa Eurotransplantom, a čak 242 osobe u Federaciji BiH čekaju na transplantaciju bubrega, 12 njih čeka novo srce, 30 jetru, a podataka nema za rožnjaču. U RS i Distiktu Brčko lista čekanja ne postoji

Piše: Senka KURT

U decembru prošle godine Sarajlija Benijamin Derviškadić izgubio je 25-godišnjeg sina Aldena.

Alden se 18 godina borio s leukemijom, no, polovinom jula prošle godine imao je pneumotoraks, problem s plućima. I Benijamin je shvatio da mora brzo djelovati. Da trebaju nova pluća.

Nakon što je u Sarajevu učinjeno sve, tražila se pomoć širom svijeta. Najprije u Njemačkoj, gdje živi Benijaminov brat, radi u zdravstvu.

Da vam ne govorim kako smo došli od Njemačke, šta sam sve morao poduzeti, kakve trikove primjeniti. Iskoristili smo kartu da je moj Alden bio rođen u Njemačkoj, da se prethodno liječio u Trübingenu. Na tu foru smo došli Freiburg, u jedinu bolnicu koja nas je htjela prihvatiti. Nijedan drugi transplantacioni centar u Njemačkoj nije nas htio primiti – BiH nije članica Eurotransplanta, bilo je kratko objašnjenje – priča nam Derviškadić.

Derviškadić: Kratko, ali jasno objašnjenje

I nakon takvog objašnjenja nije bilo previše rasprave.

Ja sam odavno znao za to, nismo članica, nemamo pravo dobiti organ. A da jesmo? Sve bi možda bilo drugačije, sigurno mnogo jednostavnije, ako ništa. Bio sam svjestan da će mom djetetu kad tad zatrebati nova pluća, mogao sam, da smo kojom srećom u Eurotransplantu, na vrijeme dogovoriti s našim doktorima, da ga stave na listu. Ovako… glumio sam, izmišljao trikove, pokušao sve – govori nam Derviškadić.

Zato poručuje onima koji imaju u svojim rukama naše živote da učine sve da BiH što prije postane članica ovog važnog medicinskog, humanog tijela. Jer djeca, stariji, svako od nas može trebati pomoć.

Inicijativa života

A da pomognu u ponedjeljak imaju priliku zastupnici Zastupničkog doma Bosne i Hercegovine koji mogu samo jednim dizanjem ruku spasiti mnoge živote u našoj zemlji.

Pred njima će se, naime, naći poslanička inicijativa Saše Magazinovića, koju je jednoglasno usvojila Zajednička komisija za ljudska prava, a kojom se Ministarstvo civilnih poslova BiH zadužuje da u roku od 30 dana, u saradnji sa entitetskim ministarstvima zdravstva, obavijesti Vijeće ministara BiH o namjeri za pridruživanje Bosne i Hercegovine Međunarodnoj fondaciji za razmjenu organa Eurotransplant.

Priključivanje BiH Eurotransplantu omogućilo preživljavanje pacijentima kojima je neophodna transplantacija organa, te istovremeno razvijanje transplantacijske medicine u cijeloj BiH pod stručnim pokroviteljstvom samog Eurotransplanta – navedeno je u obrazloženju.

Inače, Bosna i Hercegovina je jedina država u regiji, koja nema nikakve odnose sa Eurotransplantom. Posljednja aktivnost u vezi s pokušajem uključivanja u ovu mrežu bila je prije desetak godina. Bez rezultata.

Magazinović: Bolesne ne interesira kako će se institucije organizirati

U međuvremenu, osim Hrvatske i Slovenije, koje su punopravne članice Eurotlansplanta, velike pomake učinile su i Srbija i Crna Gora.

Zato je Magazinović pozvao kolege – zastupnike da isključe sujete, pseudonacionalne interese i daju zeleno svijetlo za pridruženje stručnoj međunarodnoj organizaciji koja uvezuje i omogućuje stručnu podršku transplantaciji organa.

Bolesne ljude u stanju potrebe ne interesira kako će se institucije u skladu sa nadležnostima organizirati, dogovoriti i koordinirati. Posao onih koji obnašaju vlast je da nađu rješenje za međusobnu saradnju unutar BiH, što je lakše nego nositi na duši tolike živote koji su mogli biti spašeni – dodao je Magazinović.

Skrenuo je pažnju na vrlo skroman broj transplantacija u cijeloj BiH, a sve veći broj pacijenata koji trebaju novi organ.

Prvi korak je slanje pisma namjere i želim da vjerujem da će se desiti uskoro – naglasio je Magazinović.

Mnogi pacijenti polako gube nadu

A situacija je u stvarnosti mnogo gora od onoga što pišemo, čujemo, saznamo.

Čak 242 osobe u Federaciji BiH čekaju na transplantaciju bubrega, 12 njih čeka novo srce, 30 jetru, a podataka nema za rožnjaču.

Nema podataka ni za kompletnu Republiku Srpsku ili Distrikt Brčko. Iz jednostavnog razloga – lista čekanja ne postoji!

Ne treba nam novo ministarstvo

Zašto je važno da BiH postane članicom porodice Eurotransplanta ( među kojima su Nizozemska, Njemačka, Hrvatska, Luksemburg, Austrija, Mađarska, Slovenija…) i pridruži se ovoj medicinskoj, humanoj, europskoj instituciji koja pomaže pacijentima dodjelu i razmjenu donatorskih organa bez obzira na granice država koje su na bilo koji način pridružene Eurotransplantu.

Put do Eurotlansplanta jednostavan je i transparentan. U našem slučaju to je i posebno važno, jer preskače mnogobrojne moguće nedmoumice, kalkulacije, spekulacije.

Nakon što država iskaže interes dovoljno je da nadležno ministarstvo potvrde da se suradnja smatra korisnom.

U slučaju BiH to ministarstvo već postoji, ono za Civilne poslove koje ima sektor za zdravstvo, tako da nema mjesta spekulacijama da je potrebno osnovati novo, krovno ministarstvo, kako bi se išlo ka Eurotransplantu.

Jednostavan proces (Izvor: Eurotransplant)

Onda idu sastanci sa članovima UO Eurotlansplanta, koji također ima nekoliko zadataka. Imeđu ostaloga procjenjuje demografske karakteristike države, sigurnost profesionalaca Eurotransplanta, pouzdanost logistike, a referentni laboratorij Eurotransplant vrši procjenu rizika od kvalitete dijagnoze humanih leukocitnih antigena (HLA).

Zatim slijede pregovori o pružanju preliminarnog sporazuma o saradnji (PCA), pa onda razmjena mišljenja i iskustava između profesionalnih zajednica potencijalne države članice i Eurotransplanta, te i obuka ključnog osoblja u potencijalnoj državi članici.

Upravni odbor ocjenjuje zatim preliminarnu suradnju sa potencijalnom državom članicom. Posljednji korak je pristupanje potencijalne države članice Eurotransplant zajednici.  

Evo, zašto!

No, prvi za nas je što će odlučiti zastupnici.

Proces pridruženja Eurotransplant zajednici je vrlo transparentan, bez ikakvih „začkoljica“. Osnovno je da oni koji „upravljaju državom“ shvate važnost transplantacije organa za njene bolesne građane i da ta transplantacija omogućava život pacijentima (kod vitalnih organa za koje nema adekvatne zamjene – srce, pluća, jetra…) ili omogućavaju normalizaciju života pacijentima sa izuzetnim smanjivanjem koštanja liječenja tih pacijenata (bubrezi, pankreas, crijeva…) – kazao je za Interview.ba  jedan od inicijatora našeg pridruživanja, iskusni hirurg iz Sarajeva.

Pa nam dao par primjera koji se svakodnevno viđaju u našim bolnicama širom cijele BiH jer bolest ne zna za granice kantona, entiteta, distrikte, opštine…

Pacijenti sa terminalnim srčanim popuštanjem zahtijevaju uglavnom intenzivnu njegu sa posebnim mašinama koje samo donekle i do određene granice mogu pomagati oslabljenu srčanu funkciju. To su tretmani koji koštaju ogromne svote novca, a takvim pacijentima samo omogućavaju preživljavanje i iščekivanje neminovne smrti. Transplantacijom srca takvi se pacijenti relativno brzo vraćaju porodici i skoro normalnom načinu života.

Pacijenti, najčešće djeca sa cističnom fibrozom koja uništava pluća, nemaju nikakvu drugu metodu za definitivnim izliječenjem izuzev transplantacije pluća. Bez ove procedure su osuđeni na izuzetno težak i kratak život sa stalnim nosanjem aparata koji obezbjeđuju povećano snabdijevanje kiseonikom. Naravno i ovo je moguće samo do određene granice.

Zamislite šta takvoj djeci znači vraćanje u potpuno normalan život, normalno školovanje, normlano bavljenje sportom – kaže nam naš sugovornik.

Pa nabraja dalje – pacijenti sa terminalnim oboljenjima pluća koji nemaju veze sa rakom pluća i koji do toaleta nisu mogli otići bez pomoći i bez nošenja aparata za kisik se nedugo nakon transplantacije pluća vraćaju potpuno normalnom načinu života.

Transplantacija pluća u sadašnjoj situaciji sa pandemijom korone sve više uzima mjesto u liječenju pacijenata koji prežive teške oblike ove bolesti i kojima su pluća uništena ovim virusom. U Sloveniji (KCU Ljubljana) je već početkom ove godine uspješno započeto sa transplantacijama pluća kod pacijenata sa teškim komplikacijama Covida – dodaje on.

Kad je riječ o zatajenju jetre, pacijentima je gotovo nemoguće spasiti život, uprkos ogromnim pokušajima, oni na žalost brzo umiru u teškim mukama uz ogromne bolničke troškove intenzivnih njega. Sve se, tvrde stručnjaci može izbjeći „jednostavnim“ operativnim zahvatom transplantacijom jetre!

Takvi pacijenti nemaju alternativu, kao ni pacijenti sa zatajenjem srca i pluća i osuđeni su na srmt. A rješenje postoji. Postoje načini. Postoji mogućnost transplantacije – dodaje ovaj stručnjak.

I pacijenti kojima je prestao rad bubrega u transplantaciji vide spas, naročito oni koji su godinama osuđeni na dijalize, bolnice, aparate.

Ko će reći – ne treba nam?

Ovdje više nije riječ ni o novcu ni o vremenu Ne govorimo o cijeni aparata, dijalizatora, transporta, bolovanja… A možda bi i trebali kako bi pažnju javnosti, zajednice, donositelja odluka skrenuli u tom pravcu – a spasili pacijentima živote.

Da li je neko nakon ovih podataka, kad gubimo živote, mladih, radno sposobnih, naših najdražih, prijatelja, poznanika, a moglo je i drugačije, spreman reći da nam transplantacije ne trebaju. I zašto?

Razjedinjeni i iscjepkan zdravstveni sistem, kakav je u BiH, ne može da adekvatno unaprjeđuje i razvija transplantacijsku medicinu (od standardizacije biranja primalaca, biranja donora, i standardizacije u svim segmentima transplantacija organa sa evropskim i svjetskim smjernicama).  

Zato se kao jedino moguće rješenje bez ikakvih političkih konotacija ili prenošenja nadležnosti nameće se pridruživanje Eurotransplant programu koji bi cijeloj BiH i svim njenim građanima (a svi građani su potencijalni pacijenti koji mogu zatrebati neki organ da bi preživjeli) omogućili da se osjećaju sigurno. Jer znaju da je ovaj segment medicine pod kontrolom međunarodnih stručnjaka koji vrše kontrolu svih procesa u cijelom projektu transplantacije organa. I uz to nam i omogućuje i to da naši pacijenti mogu dobiti organ od donora iz bilo koje države članice Eurotransplanta – ističe naš sugovornik.

Spasiti i do osam života

Činjenica da jedan čovjek može spasiti i do osam života, tjera nas da dobro razmislimo. Da li smo spremni da mnoge pacijente, bez obzira u kojem enitetu ili realitetu žive, osudimo na smrt, ostavimo da se zlopate na dijalizi ili inzulinu bez ikakvih pokušaja da nađemo način da riješimo njihov problem i da ih izliječimo?

I za kraj, treba naglasiti i da, kad je najteže, najpotrebnije i najhitnije, ni novac ne znači ništa. Pluća, bubrezi, srce, ne mogu se kupiti. Koliko god novaca imali, niti u jednoj zemlji, koja je članica Eurotlansplanta niti jedan pacijent iz zemlje koja nije članica neće dobiti pomoć.

Naprosto, pravila su takva. I postoje da ih poštuju. Države i oni koji odlučuju o zdravlju svojih građana, prije svega!

Mirovni aktivizam u praksi: Zajedno možemo odgovoriti na sve izazove

U srijedu je u Sarajevu otvoren Sajam MAP@BiH: Mirovni aktivizam u praksi koji je okupio mirovne aktiviste USAID-og projekta PRO-Budućnost.

Sajam je kruna zajedničkog rada 140 organizacija civilnog društva, neformalnih grupa mladih, udruženja žrtava rata i lokalnih zajednica, koji su kroz male projekte doprinosili izgradnji mira i povjerenja među građanima BiH, te jačanju društvene kohezije i dijaloga.

USAID-ov projekt PRO-Budućnost podržao je stotine aktivnosti kako bi osnažio pomirenje i omogućio dijalog između ljudi koji dolaze iz potpuno različitih konteksta. Uz USAID-ovu podršku građani BiH radili su zajedno na rješavanju zajedničkih problema u oblasti prevencije nasilja, kulture dijaloga, suočavanja s prošlošću, ali bavili smo se i temama poput ekologije, kulture i sporta – kazala je Jean Roberts Oliveras, v.d. zamjenica direktorice USAID-a u BiH.

Jean Roberts Oliveras: Zajednička akcija je rješenje problema

Ono što sam ja naučila je da je zajednička akcija rješenje svih problema. Ako spoznamo da smo zajedno jači onda možemo odgovoriti na sve izazove koji se nalaze pred nama – dodala je ona.

Trodnevnom sajmu će prisustvovati predstavnici javnog sektora, gosti iz sfere kulture, umjetnosti, predstavnici akademske zajednice, medija isl. koji će kroz panele i rad u grupama otvoriti bitne teme za promišljanje o održivosti mirovnih procesa u BiH.

Nakon silnih grantova, nakon silnih projekata koje smo uradili širom Bosne i Hercegovine, evo nas na završnom okupljanju gdje ćemo se družiti, povezati i skontati šta dalje kada ne bude ovakvih organizacija, kako ćemo nastaviti dalje raditi – kazao je Admir Ahmetbegović, predsjednik Udruženja mladih Pod našom tvrđavom – Sub Castro Nostro iz Maglaja.

Ova organizacija je prošle godine implementirala projekat „Kamp za mlade Nešto među nama“, koji je povezao mlade iz Doboja, Maglaja, Žepča, Prijedora, Gračanice i Kaknja.

Skup mirovnih aktivista USAID-og projekta PRO-Budućnost.

U partnerstvu sa Institutom za razvoj mladih KULT kroz projekat PRO-Budućnost koji provodi Catholic Relief Services (CRS) za četiri godine realizovano je oko 160 različitih projekata sa više od 500 aktivnosti. Projekti u vrijednosti od blizu milion KM su provedeni u više od 85 lokalnih zajednica, a najviše ih je bilo u Sarajevu, Zenici, Banjoj Luci, Modriči, Žepču, Teočaku i Mostaru.

Zadovoljstvo mi je što Grad Mostar podržava ovaj mirovni projekat i mirovne aktivnosti. Čast mi je bila učestvovati u mnogim aktivnostima i tome što smo u početku imali samo 33 općine, a sada na kraju imamo više od 70 i to je jedna velika družina mirotvoraca – kazala je Sabina Memić, članica Radne grupe Grada Mostara u sklopu projekta PRO-Budućnost.

Umrežavanje mladih na multinacionalnom nivou bio je cilj projekta Mirovni mediji, neformalne grupe mladih Ugljevik, a pokazao je da mladi imaju veliku želju za saradnjom.

Mogu vam reći da imamo zlatne mlade koji su jako inteligentni i trebamo da čuvamo svakog pojedinca pogotovo u ovim vremenima kad je odliv mladih veliki – kazao je Mićo Matić, koordinator projekta Mirovni mediji.

Zagađenje od termoelekrana na ugalj na Balkanu i dalje je ogromno, smrtnosno i ilegalno

Najnoviji Izvještaj CEE Bankwatch, Centra za životnu sredinu i Centra za ekologiju i energiju ističe kako je TE Ugljevik ponovno bilo postrojenje sa najvišim vrijednostima SO2 u regiji u 2021. godini

Termoelektrane na ugalj na Zapadnom Balkanu i prošle su godine (ponovo) prekršile legislativu o zagađenju vazduha četvrtu godinu zaredom, emitujući pet puta više sumpor-dioksida i 1,8 puta više prašine nego što je dozvoljeno.

U novom Izvještaju ništa novo

Navodi se ovo u Izvještaju kojeg je u utorak objavila mreža CEE Bankwatch zajedno sa Centrom za životnu sredinu i Centrom za ekologiju i energiju.

Pet puta više od dozvoljenog

Godine 2021., zagađenje zraka iz termolektrana na Zapadnom Balkanu je i dalje bilo veliko i smrtonosno. Novi standardi vezani za zagađenje zraka koji su stupili na snagu dana 1. januara 2018. godine trebali su su dovesti do smanjenja emisija iz termoelektrana u cijeloj regiji. Međutim, u godini emisije sumpor- dioksida iz termolektrana u cijeloj regiji su još uvijek grubo kršile ova zakonska ograničenja. Iako je došlo do malog pada u poređenju sa 2020. godinom, emisije sumpor-dioksida (SO2) iz termoelektrana koje su uključene u nacionalne planove smanjenja emisija (NERPs) Bosne i Hercegovine, Kosova, Sjeverne Makedonije i Srbije su još uvijek bile pet puta više od dozvoljenih. Emisije lebdećih čestica iz termolektrana koje su uključene u NERP-ove su se čak i povećale u poređenju sa ranijim godinama, za gotovo 1, 8 puta od dozvoljenih – navedeno je u Izvještaju pod nazivom “Uskladiti ili zatvoriti”

Istaknuto je kako su emisije azotnih oksida (NOX) još uvijek bile ispod zbira maksimalnih vrijednosti tih
zemalja za 2021. godinu: 0,9 od dozvoljenog.

Međutim, BiH i Kosovo su premašile svoje nacionalne maksimalne vrijednosti. Granične vrijednosti za NOX se i dalje smanjuju na godišnjem nivou tako da će, u narednim godinama, vjerovatno doći do više kršenja istih ukoliko se ne poduzmu brze mjere – navedeno je.

TE Ugljevik: Neslavan rekorder

Kako je pokazalo prošlogodišnje izdanje izvještaja „Uskladiti ili zatvoriti“, to nije samo pitanje zakona
već pitanje života ili smrti.

Od ukupnog broja od 19.000 smrtnih slučajeva za koje su odgovorne termolektrane na Zapadnom Balkanu u periodu of 2018. godine do 2020. godine, broj smrtnih slučajeva koje je prouzrokovalo prekoračenje maksimalnih vrijednosti iz NERP-a, u ovom periodu, je bio gotovo 12.000.

Zbog kršenja graničnih vrijednosti zagađenja prema NERP-u, u martu 2021. godine Sekretarijat Energetske zajednice je pokrenuo postupke rješavanja sporova protiv BiH, Kosova, Sjeverne Makedonije i Srbije.
Sekretarijat je također pokrenuo postupak rješavanja spora protiv Crne Gore u aprilu 2021. godine, zbog nastavka rada termoelektrane Pljevlja i nakon isteka dozvoljenih 20.000 sati u skladu sa „optout“ režimom nakon 1. januara 2018. godine. Do kraja 2021. godine, termoelektrana je već radila 27.453 sati od 1. januara 2018. godine.

U prošloj godini postrojenja uključena u NERP Srbije su ispustile najviše SO2, količinu od 249.859 tona, a slijedila je BiH sa 184.092 tona. Obje zemlje su nešto smanjile svoje emisije SO2 u poređenju sa 2020. godinom.

U apsolutno smislu, Ugljevik u BiH je ponovno bilo postrojenje sa najvišim vrijednostima SO2 u regiji u 2021. godini, sa 86.774 tona. Slično je bilo i u 2019. godini, demonstrirajući jasno da oprema za odsumporavanje nije radila u 2021. godini, dvije godine nakon što je, navodno, oprema puštena u probni rad. Te Kostolac A2 u Srbiji je, po prvi put, bila najgori prijestupnik u smislu kršenja svojih zasebnih maksimalnih vrijednosti SO2 u 2021. godini, ispuštajući 13 puta više od dozvoljenog. Slijedila je TE Tuzla 6 u BiH, sa 11,6 više od dozvoljenog, te Ugljevik i Kakanj 7, sa oko deset puta više od dozvoljenog . TE Kostolac B u Srbiji je konačno počela smanjivati svoje emisije sumpor-dioksida u 2021. Oprema za odsumporavanje je puštena u rad u 2017.godini, pa ipak, početkom mjeseca maja 2022., oprema još uvijek nema upotrebnu dozvolu i nije jasno zašto je to tako. Kostolac B je ispustio 26.015 tona SO2 – značajno smanjenje u poređenju sa 95.097 tona u 2020. godini – ali još uvijek 1,6 više od dozvoljenog. Aposlutno najveći emiter lebdećih čestica u 2021. godini je bila termoelektrana Gacko u BiH, čije emisije su se povećale na 16,3 puta više od dozvoljenog– navodi se u Izvještaju.

Pippa Gallop iz mreže CEE Bankwatch istaknuloa je kako je prošle godine Sekretarijat Energetske zajednice otvorio je predmete za rješavanje sporova protiv Bosne i Hercegovine, Kosova, Crne Gore, Sjeverne Makedonije i Srbije…

Ali to nije bilo dovoljno da ih potakne na akciju. Evropska komisija mora udvostručiti napore za uvođenje kazni odvraćanja u Ugovor o energetskoj zajednici ako želi da vlade Zapadnog Balkana ozbiljno shvate zakonodavstvo EU i zdravlje ljudi – navela je ona. 

Prema riječima Dragana Ostića iz Centra za životnu sredinu višegodišnja višestruka prekoračenja graničnih vrijednosti više su nego dovoljan pokazatelj nestručnog i nesavjesnog rada termoelektrana na ugalj.

Njih Ugovori, savjesno poslovanje i zdravlje ljudi uopšte ne interesuju i neće ih interesovati sve dok se institucije ne osmjele i ne preduzmu konkretne korake, poput eventualnog utvrđivanja krivične odgovornosti nadležnih – naveo je Ostić.

Vrijeme je da se političari uozbilje

Denis Žiško iz Aarhus centra smatra da više nema vremena za gubljenje.

Krajnje je vrijeme da se bh. političari uozbilje, prestanu trošiti vrijeme i novac na bajke o zamjenskim blokovima i počnu ispunjavati preuzete međunarodne obaveze. Prioritet bi im trebao biti zaštita zdravlja građana BiH, a ne politički populizam i tenderi – kazao je.

U istraživanju je istaknuto i kako Energetska zajednica mora na raspolaganju imati jača sredstava provođenja, radi koristi za zdravlje ljudi i okoliš.

Mehanizam rješavanja sporova u skladu sa Ugovorom o osnivanju Energetske zajednice mora biti ojačan da uključi obeshrabrujuće sankcije za prekršitelje i u zemlje Energetske zajednice se moraju uvesti mehanizmi određivanje cijena CO2 i potencijalno i određivanje cijena zagađenja da bi se izjednačili uslovi na evropskom tržištu električne energije, zaključeno je.

Cijeli izvještaj možete pročitati na: https://www.complyorclose.org/wp-content/uploads/2022/06/Ba-USKLADITI-ILI-ZATVORITI-2022.pdf

1 2 3 5